Filtri na mlinovima cementa
Već su početkom 2000. godine na mlinovima cementa u Sv. Jurju i Sv. Kaju u rad pušteni novi vrećasti otprašivači. Ovi filtri smanjuju emisiju prašine na manje od 20 mg po prostornom metru, što je daleko bolje od dopuštenih graničnih vrijednosti.

Filtri na rotacijskim pećima
Ulaganjem više od 8 milijuna € u nove vrećaste otprašivače na rotacijskim pećima u tvornicama Sv. Juraj, Sv. Kajo i 10 kolovoza naša je tvrtka smanjila emisiju praškastih tvari ispod 20 mg/m3, te na taj način postiže vrijednosti koje su puno bolje od europskog standarda.

Priznanje za zaštitu okoliša
Dana 5. lipnja 2003. naša tvrtka je od Ministarstva za zaštitu okoliša Republike Hrvatske dobila priznanje za poseban doprinos u zaštiti okoliša, posebice za svoja ulaganja u ekološke projekte koja su u posljednje pet godine dosegla iznos od 26 milijuna €.

Pročišćavanje voda
U sve tri CEMEX-ove cementare (Sv. Juraj, Sv. Kajo i 10. kolovoza) izgrađeni su sustavi za pročišćavanje voda ukupne vrijednosti oko 1 milijun €, a koji uključuju separatore ulja i mastolove. Kontrola kakvoće otpadnih voda obavlja se četiri puta godišnje na ispustima u recipijente. Svi parametri su ispod MDK (maksimalno dozvoljenih koncentracija) i u skladu s Vodopravnim dozvolama.

Biološka rekultivacija
Nakon skoro sto godina eksploatacije na području tupinoloma Sveti Kajo prvi je put izvršena biološka sanacija rubnih dijelova. Posađeno je 1600 sadnica dvogodišnjih maslina na 34,450 m2 površine. Maslinik se zalijeva automatskim sustavom za zalijevanje, a održavanje sadnica je povjereno stručnoj tvrtki.

Tehnička sanacija rudnika
Podržavajući velike projekte od državne i lokalne važnosti (izgradnja autoputa i kanalizacijskog sustava Eko-kaštelanski zaljev) u naše tupinolome prihvaćamo materijal iz iskopa kako bismo sanirali postojeće rupe nakon završetka eksploatacije pojedinih dijelova tupinoloma. U protekle smo dvije godine u naše tupinolome deponirali 610.000 m3 zemlje.

Zelene površine
CEMEX Hrvatska se izuzetno ponosi svojim uređenim zelenim površinama. Redovno se održava više od 80,000 m2 zasijanih travom, s posađenim drvećem i ukrasnim biljem.
...

..mi smo "vaše" cementare
_ Upoznajte nas bolje!
_ (Pri)govor znanosti: Štetnost cementara
_ DALMACIJA CEMENT - READY MIX(ED) HORROR
_ CEMEX i udruge
_ Download a poster for your window! NO to CEMEX No to Cemex with groovy graphics

R E P U B L I K A . H R V A T S K A
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
GRAD KAŠTELA, GRADSKO VIJEĆE
Povjerenstvo za praćenje stanja okoliša
KLASA: 021-05/11-02/ 48
URBROJ: 2134/01-01-02-01-11- 3
K. Sućurac, 21. rujna 2011.g.

Povjerenstvo za Praćenje stanja okoliša Grada Kaštela temeljem Zaključka sa svoje 3. sjednice održane 14. rujna 2011.g. donosi slijedeće Stručno mišljenje vezano za postupak procjene na temelju Studije o utjecaju na okoliš
za prihvat, privremeno skladištenje i loženje drvnog otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo tvrtke Cemex Hrvatska d.d.

1. Savjetodavno stručno povjerenstvo Ministarstava zaštite okoliša prostornog uređenja i
graditeljstva priredilo je Mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš na temelju Studije o
utjecaju na okoliš za prihvat, privremeno skladištenje i loženje drvnog otpada u tvornicama
Sv. Juraj i Sv. Kajo. Da se radi o opasnom otpadu može se zaključiti samo iz jedne rečenice
a Mišljenje se sastoji od devet strana. Drveni otpad koji bi se suspaljivao spada u skupinu
opasnog otpada koji kao takav nije primjeren za suspaljivanje u cementnim rotacijskim
pećima (Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji
otpada i listom opasnog otpada NN 55/05 i NN 39/09; Uredba o uvjetima za postupanje s
opasnim otpadom NN 32/98). Vlada Republike Hrvatske 25. ožujka 2009. godine donijela
Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada i
listom opasnog otpada (NN 55/05 i NN 39/09). Prema toj Uredbi željeznički pragovi
označeni su oznakom 19 12 06* -drvo koje sadrži opasne tvari, a otpadni namještaj 20 01
37* -drvo koje sadrži opasne tvari. Kada govorimo o suspaljivanju ovog drvnog materijala
govorimo isključivo o suspaljivanju opasnog otpada. Nejasna je, neprihvatljiva i
neutemeljena usporedba opasnog otpada s klasifikacijom i analizom Landesumweltamt
NRW, Abfalldatenblatt Altholz. Inače navedeni institut se nalazi u zemlji u kojoj je u
siječnju 2011. godine bilo zatvoreno više od 4700 farmi jer su se dioksini i furani rutinskom
kontrolom našli u jajima i mesu peradi.
Nije iskrivljena teza da se na Zahvat ne može primjeniti Pravilnik o načinima i uvjetima
termičke obrade otpada (45/07). Članak 4. glasi:
U smislu ovog Pravilnika neće se smatrati opasnim otpadom sljedeći otpad:
- gorivi tekući/kapljeviti otpad, uključujući i staro ulje, sa specifičnom ogrjevnom
vrijednosti od najmanje 30 MJ/kg, čiji maseni udio polikloriranih aromatskih
ugljikovodika, kao posebno polikloriranih bifenila (PCB) ili pentaklorfenola (PCP), ne
prelazi 5 mg/kg niti pokazuje opasna svojstva propisana odgovarajućim posebnim propisom
o vrstama otpada,
- svi gorivi tekući/kapljeviti otpadi čiji produkti izgaranja ne mogu uzrokovati drugačije
emisije ili veće koncentracije emisija od onih koje nastaju izgaranjem ekstra lakog loživog ulja.
Iz fizikalno-kemijske analize Bioinstituta iz Čakovca 1 uzorka, 1 kg sa nepoznate lokacije
vidljivo je da se ovdje radi o opasnom otpadu u kojem sadržaj polikloriranih bifenila
(PCB) prelazi dopuštenu granicu 103%, a ima i značajan sadržaj žive, kroma, olova,
bakra, nikla, vanadija i drugih teških metala te poliaromatskih ugljikovodika, pa se takav
otpad može spaljivati samo u postrojenjima opremljenim nužnim filterskim uređajima za
uklanjanje "dioksina" i "furana" (PCCD/PCCF), žive i ostalih visoko toksičnih tvari iz
dimnih plinova a to su spalionice otpada (Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim
otpadom NN 32/98).

1. U studuji se navodi da u slučaju korištenja drvnog otpada kao energenta dolazi do smanjenja
emisije CO2 za 15%, ali se emisija klora (Cl2) povećava za 9% (Sv. Juraj) tj. 21 % (Sv.
Kajo), a fluora (F2) za čak 91% tj. 81%. Učinak ugljikova dioksida ni u kojem se slučaju ne
može uspoređivati sa fluorom i klorom koji je svojedobno korišten kao bojni otrov, a
danas znamo da jedna otpuštena molekula klora uništava 10 000 molekula ozona.
Povećanje emisije klora suspaljivanjem opasnog otpada bilo bi u suprotnosti s
Montrealskim protokolom. Tvrdnja koja se izlaže u Studiji i Mišljenju ministarstva da
predmetni zahvat doprinosi smanjenju emisije CO2 jer ukupna količina emitiranog CO2 se
umanjuje za količinu CO2 iz onog dijela petrolkoksa koji je supstituiran drvnim otpadom
kao CO2 neutralnim gorivom nije u potpunosti ispravna. U prirodi ugljik dolazi u slobodnim
ili vezanom obliku. U vezanom obliku dolazi u spojevima (biljkama, životinjama, fosilnim
gorivima, stijenju, morima i oceanima) i ne sudjeluje u efektu staklenika i globalnom
zagrijavanju. Oslobađanje ugljika izgaranjem ili truljenjem organske tvari oslobađa se u
obliku CO2 koji odlazi u atmosferu i kao takav sudjeluje u procesima efekta staklenika i
globalnog zagrijavanja. Biljke koriste CO2 iz atmosfere u svome rastu i ugrađuju ga u biljnu
masu. Kao takve možemo ih smatrati obnovljivim izvorima energije, međutim ako
sagledamo ukupnu prirodnu ravnotežu u cijelini na globalnom planu (s obzirom na nastanak
i potrošnju biljne mase) ona je bitno pomaknuta u smjeru nestanka šuma i povećane emisije
CO2 u okoliš. Danas se više šuma siječe ili spaljuje nego što se obnavlja na što upozorava i
FAO (Food and Agriculture Organization of United Nations) u svom izviješću za 2010
godinu, te navodi šume kao glavne čimbenike u uzimanju i zadržavanju ugljika iz atmosfere.
Pošto se Republika Hrvatska početkom 2013. godine uključuje u u europski sustav trgovanja
emisijama CO2 tvrtka CEMEX mora provesti mjere za smanjenje emisija. Smanjenje emisija
ekološki i moralno je upitno provoditi putem suspaljivanja opasnog otpada.
Inter-nacionalna agencija za energiju cementa (IEA) zaključuje da trenutne opcije koje su
dostupne danas, kao što su alternativni goriva i smanjenje udjela klinkera u cementu, nisu
dovoljne kako bi se postiglo znatno smanjenje CO2 emisije. Postoji potreba za novim
tehnologijama i novim vrstama cemenata (Energy Efficiency and CO2 reduction in the
Cement industry, European Commission SETIS). U Studiji Hrvatska industrija cementa i
klimatske promjene (Ekonerg, 2007) navodi da smanjenje emisije CO2 može se postići
povećanjem energetske efikasnosti procesa proizvodnje klinkera i upotrebom alternativnih
goriva biološkog porijekla (otpad iz prerade drva, piljevina, papir, karton, poljoprivredni
otpad, mulj otpadnih voda i dr.). Opasni otpad se ne smatra alternativnim gorivom.
2. Drvni otpad koji se namjerava suspaljivati jest upitnog sastava jer nije dana bilanca tvari za
opasni otpadni namještaj a opasni drvni otpad koji bi se suspaljivao također je upitnog
sastava jer analiza 1 kg, 1 uzorka s nepoznate lokacije ne može biti reprezentativna za
donošenje bilo kakvog zaključka. Potrebno je napomenuti da 1 željeznički prag teži oko 100
kg a 60% od te mase sačinjava drvo a ostatak različite opasne tvari. Naime, željeznički
pragovi natopljeni kreozotom godinama su izloženi utjecaju mikroklime na mjestu na kojem
se nalaze. Višegodišnja izloženost kiši, suncu, višim i nižim temperaturama, Fe iz tračnica,
mazivima iz lokomotiva, herbicidima, fungicidima u konačnici daju pragove različito
natopljenima opasnim tvarima. Bilo bi razumno da je Sudija predstavila fizikalno-kemijske
analize za desetak uzoraka sa različitih poznatih lokacija. Što se tiče usporedbe sa 12000
uzoraka iz baze Landesumweltamt NRW, Abfalldatenblatt Altholz potreba je napomenuti da
ni jedan od tih 12000 uzoraka se ne odnosi na željezničke pragove u Republici Hrvatskoj,
dakle nisu podobni za usporedbu (zbog različitih mikroklimatskih uvjeta ali i različitih
načina tretiranja opasnim kemikalijama tijekom godina) što dokazuje i fizikalno-kemijska
analiza iz članka Gorivo iz otpada: za i protiv proizvodnje i korištenja RDF (Combustibile
da rifiuti: pro e contro la produzione e l'uso del CDR, M. Frascari, Study for CEN 2001.) i
njezina usporedba s fizikalno-kemijskom analizom Bioinstituta iz Čakovca.
U Studiji nisu navedene Gaussove krivulje za svaki analizirani element svih ispitivanja da se
može vidjeti kakva je distribucija rezultata i gdje bi se mogli smjestiti elementi "našeg
reprezentativnog uzorka" u sredini, među manjim ili većim sadržajima raznih elemenata iz
analiza.
U obrazloženju se navodi da će opasni otpad doći očišćen od metala i pripremljen za loženje.
Opasni drvni materijal doći će očišćen od krupnijih metalnih dijelova koji predstavljaju
smetnju za rotacijsku peć ali neće biti očišćen od sitnih metalnih čestica kojima je godinama
bio izložen i natopljen (Fe, Pb, Cu, Cd, Cr, Ni, As, Hg... ). Fizikalno-kemijska analiza 1
uzorka željezničkih pragova Bioinstituta iz Čakovca ne daje nam uvid koliko se čestica
Fe nalazi unutar željezničkog praga. Fe je katalizator u nastajanju dioksina i furana u sintezi
"de novo".

3. U Studiji nije navedena fizikalno-kemijska analiza otpadnog drvnog namještaja koji se
po svojim karakteristikama svrstava u opasni otpad jer sadrži: PVC, ftalate, poliestere,
melaminske smole, poliuretane, polistirene, ljepila i boje različitog sastava, aditive za
samogasivost namještaja, lakove... Dakle Studija uopće ne obrađuje otpadni drvni namještaj
i produkte izgaranja istog. Prema Pravilniku o načinima i uvjetima termičke obrade otpada
(45/07) zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti termičke obrade otpada
potrebno je priložiti i popis otpada predviđenog za spaljivanje i suspaljivanje s pripadajućim
oznakama prema posebnom propisu o vrstama otpada i predviđenim količinama otpada.
Čudi činjenica da Savjetodavno stručno povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata
izdaje Mišljenje da se izda pozitivno Rješenje na temelju Studije koja ne sadrži sav popis
otpada i time direktno krši gore navedeni Pravilnik a time i Zakon o otpadu. Izrađivač
Studije navodi da će rezultate fizikalno-kemijske analize za opasni drvni namještaj dostaviti
Stručnom povjerenstvu. Tim činom izrađivač Studije direktno krši Aarhušku konvenciju
(Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu
pravosuđu u pitanjima okoliša) koju je Republika Hrvatska ratificirala 2006. godine.
Izrađivač Studije direktno krši dva dijela te konvencije: pristup informacijama i
sudjelovanje javnosti.

4. Usporedbom nezavisnih resornih ministarstava, ureda i neovisnih istraživačkih instituta u
razvijenijim zemljama (Landesumweltamt NRW, SINTEF Norveška, Forschungszentrum
Karlsruhe) po preporuci izvoditelja studije nalazimo niz činjenica da primjedbe vezane za
nastanak dioksina i furana, povećanu emisiju lako hlapljive Hg i teških metala, kao i
vrećastih filtera su stručno utemeljene. Tako u radu Cement Kilns firing hazardous waste,
Booklet 3, 2006. u preporuci za suspaljivanje nalazi se otpadno drvo, a na listi materijala u
kojoj se ne preporuča suspaljivanje nalaze se otpad koji sadrži teške metale kao što su Hg,
Cd, Pb, i drvo tretirano Cu, Cr i As, kao i otpad nepoznata sastava. Navodi se heksavalentni
krom i njegova emisija u okoliš a u Studiji je ovo pitanje u potpunosti zanemareno.
Inače heksavalentni Cr je direktni uzročnik raka bez obzira je li ga se popije, pojede ili
udahne. U 1 kg 1 uzorka, koji je analizirao Bioinstitut iz Čakovca, pronađeno je 1,888 mg.
Suspaljivanjem ovog opasnog otpada samo bi se povećala količina ove vrlo štetna tvari u
okolišu.
U Studiji nam se prezentira opasni otpad koji upravo se ne preporuča za suspaljivanje jer i
pored vrećastih filtera dolazi do nastanka i emisije štetnih tvari u okoliš. Potvrđeno je da
proizvodnja cementa može biti veliki izvor dioksina i furana ukoliko se u svim operacijama
procesa ne postupa ispravno. Nama se u Studiji već na početku nudi materijal za
suspaljivanje koji je u ovom radu svrstan na negativnu listu.

5. Tvrdnja da predmetni zahvat neće utjecati na vode i tlo nije istinita. Naime, ispuštanjem
tvari kroz glavni dimnjak cementare te tvari idu u zrak. Nošeni strujom zraka, a ovisno o
njihovoj specifičnoj težini, prije ili kasnije talože se na tlu. Zbog poroznosti terena
(vapnenačka podloga) padanjem padalina na tlo dolazi do njihovog ispiranja u dublje slojeve
tla pri čemu ulaze u podzemne vode ili ispiranjem ulaze u površinske vode i more. Ne
postoje mjere zaštite okoliša koje mogu ukloniti tvari koje jednom dospiju u okoliš pa se
samim time negativni utjecaji tih tvari ne mogu spriječiti. To se naručito odnosi na teške
metale, živu, dioksine i furane a koji u organizmu djeluju kumulativno. Stoga ovom
Studijom nije moguće predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Program praćenja
stanja okoliša ujedno ne spriječava negativne utjecaje na okoliš kako se u ovom Mišljenju
tvrdi. Mjere zaštite okoliša koje se sugeriraju u Studiji su formalnog i neobvezujućeg
karaktera. U pojedinim segmentima mjere su neizvedive, besmislene a realizacija mjera
zaštite u potpunosti ovisi o znanju, sposobnosti, savjesti i dobroj volji Cemexovih radnika.
Suspaljivanje opasnog drvenog otpada bi direktno ugrazilo okoliš i zdravlje ljudi a na što i
upozorava studija: Burning Hazardous Waste in Cement Kilns a Study of Emissions, offsite
concetrations and Health Effects in Midlothian, Texas; Kelly, Beahler; ETI (Environmental
Toxicology International), 1993. Tom studijom su krenula sveobuhvatna mjerenja opasnih
tvari u okolišu u gradu Midlothian u Texasu a nakon učestalih dojava građana da su se
nakon početka suspaljivanja opasnog otpada u mjesnoj cementari počela pojavljivati
različita oboljenja kod odraslih ljudi, djece i domaće stoke. Građani su se žalili i na pojavu
neugodnih mirisa unutar njihovih domova. Takođe se navode i cementare u Njemačkoj,
Francuskoj, Švicarskoj, Norveškoj i Kanadi koje suspaljuju opasni otpad i da upravo te
cementare izlažu stanovnike koje se nalaze u blizini emisijama štetnih tvari kao što su As,
Cd, Cr, Pb... zbog njihove prisutnosti u sirovini i gorivu. Ukoliko se tijekom suspaljivanja
drvnog otpada pojave emisije iznad propisanih GVE ne postoji sustav monitoringa koji
bi na to ukazivao. Na ispustu iz glavnog dimnjaka mjere se CO, SO2, NO2, HCl, TOC,
prašina, protok i temperatura ( CEMEX Hrvatska d.d. Tvornica Sv. Juraj). Ne mjere se
koncentracije As, Hg, CR, Pb, Ni, Mn, V, Co,Sb, Ta, dioksina, furana te ostalih otrova koji
se mogu naću u opasnom otpadu. Ne postoji ni sustav monitoringa ukoliko reprezentativni
uzorak drvnog materijala koji je zaprimljen ne odgovara fizikalno-kemijskim
karakteristikama navedenim u zaprimljenim pratećim specifikacijama, stoga je nemoguće
uvesti odgovarajuće protokole koji bi se primjenjivali u tom slučaju.
U Studiji se navodi da sprječavanje prekoračenja GVE provodi modeliranjem emisija na
bazi bilance unosa . Opće poznato je da prilikom izračuna postoje određena odstupanja
(statistička pogreška) koja se ovdje ne navode a može dovesti do pogreške prilikom
izračuna GVE. Nije istinita tvrdnja koju prezentira izvođač Studije da emisijom GV za
određene tvari ne dolazi do zagađenja okoliša kada u Uredbi o graničnim vrijednostima i
onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05 ) piše da postoji najmanji mogući rizik štetnih
učinaka na ljudsko zdravlje i kada su GV jednom uspostavljene ne smiju se prekoračiti.
Dioksini, furani i Hg bez obzira na GV posjeduju tendenciju akumuliranja u
organizmu tako da i male količine unosa u organizam pri dužem vremenskom razdoblju
mogu izazvati oštećenja i bolesti. Kod ljudi koji žive u okolini spalionica ili cementara koje
suspaljuju opasni otpad povećana je smrtnost novorođenčadi, porast karcinoma svih oblika i
svih dobnih skupina na što upozorava i rad dr. Patrizie Gentilini Štete na ljudsko zdravlje
koje uzrokuju spalionice otpada (Relazione osservata da giuramento sui danni alla salute
umana provenienti dall'incenerimento dei rifiuti, Patrizia Gentilini, Forli'( Emilia
Romagna ) Italia, 2010. )

6. Plamen u rotacijskoj peći nema svugdje istu temperaturu i ne postižu se svugdje
homogeni uvijeti za potpuno izgaranje organske tvari. Upravo kao posljedica nehomogenih
uvjeta unutar rotacijske peći nalazimo NH3 (organski spoj) i TOC (ukupni organski ugljik) u
ispušnim plinovima. Dodavanjem materijala niže ogrijevne vrijednosti povećat će se
heterogenost uvjeta što će utjecati na temperaturu, tj. doći će do fluktuacija temperature što
pogoduje nastanku dioksina i furana i drugih organskih spojeva. Do fluktuacije temperature
zasigurno će dovesti i različit postotak vlage unutar drveta, opasnog otpada, koji se
namjerava suspaljivati. Vlažnost materijala i manja ogrijevna moć materijala će djelovati
kumulativno na snižavanje temperature i povećanje heterogenih uvjeta unutar rotacijske peći
a što je u potpunosti zanemareno ovom Studijom. Bilanca unosa opasnog drvnog otpada
dana je na temelju 1 kg 1 uzorka s nepoznate lokacije i kao takva pokazuje da bi
sagorijevanjem opasnih željezničkih pragova došlo do bitnog unosa žive u okoliš.
Istraživanje koje je provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuje na povećene
emisije žive u okoliš u cementarama koje suspaljuju opasni otpad (Fate of Mercury in
cement kilns; C. L. Senior,Sarofim, Eddings, 1997.). Navodi se da je raspodjelu žive unutar
peći teško izmjeriti zbog teškoće postizanja stabilnog stanja unutar same peći (heterogeni
uvijeti s obzirom na temperaturu) tj. postoji inertna reciklaža žive između toplijeg i
hladnijeg dijela peći. Ujedno ovo istraživanje potkrepljuje tvrdnje da se unutar peći ne mogu
postići homogeni uvjeti i da će doći i do nastanka dioksina i furana.

7. Izrađivač Studije navodi da su vrećasti filteri u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama i
pri tome navodi izvor IPPC - Reference Document on Best Available Techniques in the
Cement and Lime Manufacturing Industries, December 2001.
a pri tome ispušta nekoliko bitnih činjenica koji isti izvor pruža:
A) Vrećasti filteri služe samo za uklanjanje prašine tj. osnovni princip rada vrećastih
filtera je taj što se koristi membrana od tkanine koja je propusna za plin ali zadržava prašinu.
B)Vrećasti filteri imaju veliku učinkovitost, ako su dobro održavani i povremeno se
zamjenjuju a nedostatak im je taj da filter vrećice su otpad i moraju biti odlagani prema
nacionalnim propisima.
C) Vrećasti filteri mogu na prašinu apsorbirati određene količine teških metala, dioksina i
furana a ukoliko se pojave veće količine ovih tvari u emisijskom plinu tada ih treba ukloniti
apsorpcijom na aktivnom ugljenu (dakle i EU IPPC navodi da dioksini i furani jesu i
mogu biti problem u cementnoj industriji ).
D) Ne spominje se učinkovitost vrećastih filtera prilikom suspaljivanja opasnog otpada.
U svome članku Environmental, Health, and Safety Guidelines for
Cement and Lime Manufacturing, IFC World Bank Group, 2007. navodi:
A) Korištenje otpada kao goriva može dovesti do emisije hlapivih organskih spojeva (VOC),
poliklorirani dibenzodioksina (PCDD) i dibenzofurana (PCDFs), vodik fluorida (HF), vodik
klorida (HCl), toksičnih metala i njihovih spojeva, ako cijeli proces nije pravilno kontroliran
i izveden
B) Korištenje otpada kao goriva u proizvodnji cementa zahtijeva određenu dozvolu lokalnih
vlasti.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 6. svibnja 2011. objavilo je
Informaciju o zahtjevu za davanjem ocjene i mišljenja o Analizi stanja i elaboratu o načinu
usklađivanja postojećeg postrojenja CEMEX Hrvatska d.d. "Sv. juraj" Kaštel Sućurac u
kojoj se navodi da su utvrđena odstupanja od najbolje raspoloživih tehnika vezanim za
proizvodnju cementa, energetsku učinkovitost, monitoring sustava hlađenja, skladištenje
sirovina i postupanja s otpadom.
Iz ovog se da zaključiti da vrećasti filteri ne mogu zaustaviti i zadržati submikronske čestice
teških metala, živu, dioksine i furane jer te čestice zbog svoje veličine s lakoćom prolaze
kroz njegove pore, a dioksini i furani se mogu sintetizirati i po izlasku iz glavnog dimnjaka u
struji izlaznog dima. Nameće se i drugi zaključak da bi suspaljivanje opasnog otpada, bez
obzira na postotak suspaljivanja, uistinu cementare pretvorilo u spalionice opasnog
otpada samo bez odgovarajućih filtera. Također gore navedeni podaci kao i Informacija
MZOPU opravdavaju primjedbe o nastanku dioksina i furana, te njihovu stručnu
utemeljenost.
Prilikom tvrdnje da suspaljivanjem opasnih željezničkih pragova neće doći do nastajanja
dioksina i furana nisu uzeta u ubzir najnovija istraživanja struke o ulozi čestica Fe, kojima
su željeznički pragovi natopljeni, kao katalizatora u nastanku ovih opasnih spojeva u sintezi
"de novo". Pri izlasku iz dimnjaka tvari koje se ispuštaju iz dimnjaka, a uz čestice Fe kao
katalizatora, hlađenjem će dovesti do nastanka ovih opasnih spojeva.
Neprihvatljiva je preporuka da se dva puta godišnje u razmacima od 6 mjeseci i dodatno kod
svake promjene goriva mjeriti dioksine i furane. Dioksini i furani se smatraju najvećim
otrovima današnjice. Djeluju mutageno, kancerogeno, spermatocidno, teratogeno,
imunosupresorski... Liposolubilni su i nakupljaju se i talože u mastima. Djeluju i
kumulativno. Unutar organizma nakupljaju se godinama dok ne dosegnu kritičnu razinu i ne
izazovu bolest. Najosjetljivije su skupine u razvoju, nerođena i mala djeca. Ovo je područje
sa najgušćom stopom naseljenosti i s najvećim prirastom stanovništva u Republici Hrvatskoj
pa bi suspaljivanje opasnog otpada i povremeno praćenje istih imalo nesagledivo negativne
posljedice po zdravlje ljudi koji obitavaju i koji će u budućnosti obitavati na ovim
prostorima. Iz uredbe o GVE (NN 140/97) proizlazi obveza mjerenja dioksina i furana dva
puta godišnje ali ako se suspaljuje opasni otpad mjerenja se moraju obavljati u vremenu u
kojem se opasni otpad suspaljuje (dakle, kad se suspaljuje opasni otpad koncentracije
dioksina i furana moraju se mjeriti kontinuirano).

8. U obrazloženju se navodi da se pojava fermentacije i neugodnih mirisa ne očekuje budući da
je uskladištenu količinu opasnog drvnog otpada moguće potrošiti tijekom postupka
zaustavljanja postrojenja. Suspaljivanje opasnog otpada se ne smije obavljati tijekom
zaustavljanja postrojenja već tijekom punog rada jer tijekom zaustavljanja postrojenja opada
zadana temperatura što bi imalo katastrofalne posljedice za okoliš. Iz obrazloženja i same
Studije je vidljivo da se zaprimljena i uskladištena količina ne namjerava udaljiti iz procesa
u koliko se određeni fizikalno - kemijski parametri prikažu neodgovarajućim već se
zaprimljena količina namjerava suspaliti. Indikativno je da u Mišljenju kojim se sugerira
prihvaćanje Studije navodi se da se suspaljivljanje opasnog otpada ne smije obavljati
prilikom zaustavljanja rada postrojenja a izrađivač Studije navodi da neće doći do
fermentacije i neugodnih mirisa jer se uskladištena količina opasne drvene mase može
suspaliti i prilikom zaustavljanja rada postrojenja. Izjava izrađivača Studije je vrlo opasna.

9. U Studiji su dani ulazni podaci o rezultatima analiza uzoraka petrolkoksa , sirovinskog
brašna i opasnog drvnog otpada (samo za željezničke pragove ali ne i za otpadni namještaj)
koji su poslužili za izradu bilance unosa i model emisija, a izostavljeni su podaci o
rezultatima analiza uzoraka tvari koje se već suspaljuju i koje će se i dalje suspaljivati kao
što su otpadna ulja i komina. Iz ovoga proizlazi zaključak da će emisije tvari u okoliš biti
bitno drukčije nego što se danom Studijom tvrdi. Sama bilanca tvari za petrol koks nije
dovoljno jasna (podaci za Cl i F dobiveni od naručitelja, tko je izveo analizu, kada i kako?).
U Studiji nije prisutna niti jedna metodologija izračuna kojom bi se dokazalo da unos
osnovnog goriva, sirovinske smjese i opasnog otpada koji se suspaljuje neće doći do
prekoračenja GVE ili metodologija izračuna kojom bi se dokazalo da neće doći do bitnih
fluktuacija koje će utjecati na temperaturu prilikom suspaljivanja opasnog drvnog otpada.
Naime kalorijska vrijednost Opasnog drvnog otpada bitno je niža od kalorijske vrijednosti
petrol koksa a ako se tome pridoda i vlaga koja varira unutar drvene mase može doći do
značajnih odstupanja od početnog proračuna i snižavanja temperature.

10. Što se tiče mjernih postaja u vlasništvu Cemexa to vlasništvo nitko ne osporava kao što ne
osporava niti službene analize i interpretaciju rezultata Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo Županije Splitsko-dalmatinske. U Studiji se navodi da Nastavni zavod za javno
zdravstvo Županije Splitsko-dalmatinske zbog obuhvata podataka koji je bio manji od 90 %
(Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) propisuje pokrivenost podacima 90%)
obradio i analizirao raspoložive podatke sa ciljem dobivanja orjentacijskog stanja. Na
temelju orjentacijskog izvještaja u Studiji se tvrdi da je zrak na ispitivanom području I
kategorije. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Županije u svom
Izviješću o ispitivanju kakvoće zraka u okolišu tvornice "Željezara Split" za razdoblje 1.
2007. - 1. 2008. navodi da je zrak na ispitivanom području III kategorije u odnosu na UTT
(ukupna taložna tvar) i teške metale (olovo do 38 puta više od GV, kadmij do 30 puta više
od GV, nikal do 7 puta više, a utvrđene su i značajne količine željeza, kroma i drugih metala
štetnih za zdravlje ljudi). Dioksini i furani, kao ni prisutnost žive i metil-žive u živim
organizmima i okolišu nije analizirana. Potrebno je napomenuti da se Željezara Split nalazi
stotinjak metara od tvornice Sv. Juraj.
Iz navedenog možemo zaključiti da podaci o kvaliteti zraka na kojima se bazira Studija
nisu dostatni za procjenu kakvoće zraka na ispitivanom području i krajnje je
neodgovorno uvoditi novu tehnologiju u okoliš na temelju orjentacijskog stanja . Time se
direkno krši Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05). Svako novo opterećenje će
dovesti do pogoršanja postojećeg stanja. Studijom se također zanemarila činjenica da se
Cemexove dvije tvornice SV. Kajo i SV. Juraj (a ne znamo hoće li se u proizvodnju vratiti
i treća 10. kolovoz) nalaze se na međusobnoj udaljenosti od oko 500 m i ispuštanje
štetnih tvari iz njihovih postrojenja, bez obzira što se nalaze unutar GVE za pojedinu
tvornicu, u konačnici bi dale kumulativni efekt i premašile bi GVE za okoliš.
Potrebno je napomenuti da industrija neprekidno na ovom području djeluje i ostavlja svoj
trag posljednih 100 godina. Potvrde ovim tvrdnjama mogu se naći i u eminentnim stranim
radovima. Popratni utjecaji zbog prekomjerne prašine iz cementnih peći su dokumentirani u
zemljama s manje strožim kontrolama ispuštanja štetnih tvari, kao što su Jugoslavija i Indija,
a zbog onečišćenja u sirovinama (Environmental Toxicology International (ETI). All Fired
Up. E.K. Mantus, Editor. Seattle, Washington, 1992.)
Stvarno stanje opterećenosti ovog područja štetnim tvarima pokazale bi analize tla i biljnog
materijala sa ovih prostora. Upravo biljke u svojoj tjelesnoj masi akumuliraju štetne tvari iz
tla. Takvi radovi ne postoje stoga ne možemo govoriti o zadovoljavajućem stanju ovog
prostora koje je punih sto godina bilo izloženo emisijama različitih štetnih tvari.

11. Zakon o zaštiti okoliša NN (110/07) obvezuje izradu prostornih planova, pa je tako
Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela Odluku o donošenju
Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik 1/03). Prema Prostornom
planu, cementare (kao postrojenje za iskorištavanje mineralnih sirovina), uopće ne bi smjele
biti smještene gdje su sada. Također se navodi:"Na proizvodnim industrijskim objektima
mogu se odobravati zahvati koji su isključivo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na
okoliš. Prostornim planom užeg područja potrebno je ograničiti mogućnost zadržavanja u
prostoru proizvodno industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom
namjene površine gospodarske namjene do vremena amortizacije osnovne proizvodno
tehnološke opreme". Dopuna Prostornog plana Splitko-dalmatinske županije (Službeni
glasnik 13/07) navodi: "Na području Splitko-dalamtinske županije nema građevina za
obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada."
U Prostrornom planu uređenja grada Kaštela (Članak 21.) se navodi: " Na području Grada
Kaštela ne mogu se planirati proizvodno-industrijski kompleksi bazične industrije, kemijske
industrije, proizvodno-prerađivačke industrije i sve gospodarske djelatnosti koje imaju
nepovoljni utjecaj na okoliš. Za postojeće proizvodne industrijske objekte ili komplekse
(bazične kemijske prerađivačke industrije i sl.) koji nepovoljno utječu na okoliš, ne može se
planirati povećanje površina i drugih intervencija u smislu povećanja prostornog i
proizvodnog kapaciteta proizvodnih objekata kao ni obnova ili zamjena tehnološke opreme
postojećeg proizvodnog kapaciteta."
Na temelju iznesenih činjenica može se zaključiti da prihvat, privremeno skladištenje i
loženje opasnog drvnog otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo u suprotnosti je s
Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i Prostornim planom Grada
Kaštela.

12. Mišljenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš Studije o utjecaju na okoliš za prihvat,
privremeno skladištenje i loženje drvnog otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo nije uzelo
u obzir mišljenje i argumente javnosti koja su dostavljena tijekom održane javne rasprave
(od 26. travnja do 26. svibnja 2011. godine) u prostorijama gradova Kaštela i Solina, jer se
ukupna javnost izjasnila za odbijanje i ne prihvaćanje Studije, već je isključivo sljedilo
odrednice koje je predočila Studija. Studija nije bazirana na točnim i nepobitnim
činjenicama (a dio je i zatajila) koje bi dokazale da će projekt suspaljivanja otpada
zadovoljiti zakone, mjere i pravilnike i da neće još više ugroziti okoliš i zdravlje ljudi. Ni
Studija, ni Mišljenje povjerenstva nisu u skladu s zakonima, uredbama, Prostornim planom
Splitsko-dalmatinske županije i Grada Kaštela.

13. Povjerenstvo za praćenje stanja okoliša grada Kaštela na temelju Studije, priređenog
Mišljenja ministarstva i navedenih činjenica ocjenjuje Studiju neprihvatljivom i predlaže
Gradskom vijeću Grada Kaštela da još jednom odbije predmetnu Studiju.

Povjerenstvo za praćenje stanja okoliša Grada Kaštela:
1. Darko Varnica, dipl. iur.
2. Mr. sc. Ivana Rajčić
3. Dr. sc. Juraj Kamenjarin
4. Mr. sc. Benedikt Aljinović
5. Mr. sc. Goranka Adam
6. Ksenija Veštić, dipl. ing.
7. Matko Kuzmanić, bacc. oec.