dr. sc. Srećko Božičević
ČINJENICE O LEĆEVICI
predavanje s javne tribine, Split, 9. ožujka 2010.
Pinakoteka Gospe od Zdravlja



 

Snimku je u svrhu informiranja javnosti ustupilo  Nacionalno istraživačko društvo.

Umnažanje snimke i njena daljnja
distribucija bez odobrenja NID-a
nije dopuštena.
 
U prostoru dalmatinskog krša s vrlo složenom geološkom građom područja Lećevica u Zagori, tipičan je primjer za izraženu okršenost te postojanje podzemnog vodenog tečenja, koje se drenira ili pojavljuje na površinskim priobalnim izvorima sve od Pantana do Jadra i Žrnovnice.
Pojava površinske vode koju ovdje nalazimo samo u nekim bunarima ili u povremenim izvorima manje izdašnosti vezana je uz lokalne proslojke nepropusnog dolomita ili laporovite naslage geološki mlađih sedimenata.
Svaki građevinski zahvat (cesta, industrijski pogon, gradnja naselja i sl.) vrlo je problematično i riskantno zadiranje u postojeći reljef sa stanovišta narušavanja prirodnog stanja, koji ovdje postoji već vjekovima. Njega samo nastanjuju relativno malobrojna seoska domaćinstva u nekoliko zaseoka, sela i gradića vezana uz nevelika obradiva polja, dolce ili vrtače.
Okršenost i morfološki izraženu razlomljenost krednih naslaga karakterizira pojava brojnih speleoloških objekata različite dubine, a rasjedi i pukotine vezani uz tektonske pokrete u geološkoj prošlosti vrlo brzo odvode svu nadošlu količinu proljetno-jesenjih padalina duboko ispod površine do vodonepropusne podloge. Ovisno o rasporedu ili stratigrafskoj izmjeni uslojenih vapnenačko-dolomitskih naslaga, zatim o tektonikom uvjetovanih zona nepropusnih proslojaka ili blokova u području Dalmatinske Zagore, upozorava nas na sigurnu opasnost zagađenja te vode zbog neprimjerenih ili nekontroliranih zahvata na okršenoj površini.
 

Želimo li uočiti pravilan odnos između kretanja podzemnih voda na ovom području i odrediti točno zone nužne zaštite izvorišta, potrebno je da boju-traser ubacimo u odgovarajuće izbušenu bušotinu ili duboku jamu i opažamo vrijeme pojave na priobalnim izvorima. Kretanje podzemne vode u vrijeme niskih voda u podzemlju posvema je drugačije i polaganije za razliku od stanja kad je nivo podzemnih voda prirodno viši! Ovisno o tom stanju moguće je točno određivanje zaštitnih zona izvora uz saznanje, koje područje valja posebno štititi od zagađenja!? U ovom izlaganju bit će govora o propustima koji su učinjeni s tog hidrogeološkog stanovišta na području Lećevice. 



Dr. sc. Srećko Božićević, dipl. ing. geologije–hidrogeologije, speleolog, viši je znanstveni suradnik – sada u mirovini.
Radio je 40 godina u Hrvatskom geološkom institutu objavljujući terenska istraživanja te hidrogeološka ispitivanja površinskih i podzemnih voda u kršu.
Specijalnost su mu bila speleološka istraživanja i izrada nacrta pronađenih speleoloških pojava. Surađivao je u nadzoru pri gradnji brana u kršu radi realizacije umjetnih akumulacija te pri izgradnji hidrotehničkih i cestovnih tunela – sve od Istre preko Velebita, Mosora do Dubrovnika i Popova polja.
Magistrirao je s temom: “Hidrogeologija ponornice Gacke i ponor Perinka u Donjem Švičkom jezeru“,  a doktorska disertacija mu je bila obrada i objašnjenje nastanka 1300 speleoloških pojava Istre uz otkriće nabušene kaverne ogromnih dimenzija s podzemnim vodenim tokom uz cestovni tunel Učka.
U području dalmatinske Zagore aktivno je sudjelovao kod izrade njene hidrogeološke karte, te bojenja i promatranja podzemnih vodenih tokova na prostoru utvrđenih slivova od Pantana do Jadra i Žrnovnice uz Jadransku obalu.
Za svoj dugogodišnji rad i aktivnosti na očuvanju okoliša, godine 2007. primio je Republičku nagradu “Ivo Horvat“ za životno djelo na zaštiti naše prirode. Objavio je nekoliko knjiga i stotinjak stručnih, znanstvenih i popularnih članaka.

 
  www.lecevica.info