|
KOMPOSTIRANJE
U KUĆANSTVU
MALI VODIČ ZA POČETNIKE
ORGANSKI
otpad - smeće ili korisno dobro?
Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno
složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog
otpada u kućanstvu. U organski otpad
ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske
jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz
vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od
davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno
dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja
organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je
primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog
spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.
To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog
otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske
tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage,
tlo čine prozračnijim, povećavaju
mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te
povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti. |
|
|
ZAŠTO
KOMPOSTIRATI ?
Kompostiranjem
zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih
otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno
i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo
oko jednu trećinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo:
- smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta
- smanjenju troškova odlaganja otpada
- smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka
- povećanju kakvoće tla
- povećanju kakvoće okoliša
...
KADA
KOMPOSTIRATI?
Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima
aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe
smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi
od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja
i redovito provjeravati vlažnost.
..
|
|
na
karepovac svaki dan bacimo 350 - 390 tona
od toga oko 100 tona organskog otpada |
|
|
|
GDJE
KOMPOSTIRATI?
Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti
na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo
kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može
biti slobodnostojeća (a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),...ili
u specijalnim komposterima koje nudi trgovina. |
|
|
u hrpi
|
ograđenoj
drvom
|
ograđ.
žicom
|
|
|
|
Kompostiranje
u hrpama
Najjednostavnije
je da organski otpad složimo na hrpu.
Hrpa bi trebala biti visoka oko 1m -1,5m, isto toliko široka,
a dužina hrpe ovisi o količini materijala kojeg imamo na raspolaganju.
Ako su vrt i okućnica prostrani, računa
se da za kompostište treba odvojiti oko 10% površine.
U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom obično nema
dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad
možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice
ili cigle.
Tako štedimo prostor, a vrtu i kompostištu osiguravamo
uredan izgled. Za ovakav način kompostiranja u vrtu
moramo predvidjeti površinu od najmanje 3- 4m2.
Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu
te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak
kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni
komposteri koje nudi trrgovina. |
|
|
|
|
|
Ako
nemamo vrta?
Ako je vrt vrlo malen te nemamo mjesta za kompostiranje u hrpama
ili u spremnicima koje smo sami načinili, rješenje je u specijalnoj
posudi - komposteru. Ako nemamo vrt, takav komposter možemo držati
na balkonu ili u garaži.
.
|
|
|
KAKO
KOMPOSTIRATI?
Ako imamo vrt i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu,
tj. kompostiranje u hrpi, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti
mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog
otpada. Površina koju će zauzeti kompostište ovisi o veličini vrta
i okućnice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4m2
. U nastavku dajemo primjer kompostiranja organskog otpada u kućanstvu
s malim vrtom.
Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta
(lišće, suho pruće, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi
otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam
je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo
vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju
(na slici je za tu svrhu predviđen spremnik 1).
Na mjestu određenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg
materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje).
Prva hrpa je privremena hrpa
|
|
|
|
|
|
(2):
na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno
ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim,
drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene
prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali
mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo
vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3
mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto,
tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva.
Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozračnost,
hrpu pokrijemo (opširnije upute o uspješnom kompostiranju nalaze
se u nastavku). Kompostiranje teče dalje tako da otpad iz kuhinje
i vrta nastavimo odlagati na opisani način, na istom mjestu (privremena
hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo
na hrpu koja dozrijeva (3). Poželjno je prethodno rastresti materijal
na hrpi 3, a tek onda na njega položiti novi materijal s hrpe
2 i to tako da ih međusobno ne miješamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo
da dozrijeva. Opisani način kompostiranja pogodan je za kućanstva
s malim vrtom.
U
kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog
otpada omogućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa,
a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona
produžuje ili se načini nova kompostna hrpa.
Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle,
o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada,
o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.
|
|
|
Ovisno
o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura),
nakon 6 - 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo
bogato hranjivim tvarima - kompost. |
|
|
ŠTO
KOMPOSTIRATI?
Kompostirati
se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo
prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se
prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni,
a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto..
KOMPOSTIRATI
SE SMIJU:
-otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov,
-stara zemlja iz -lonaca za cvijeće,
usitnjeno granje,
-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci
-voća, kore agruma (usitnjene), talog
kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
-ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo
-drvenog ugljena ili drva,
-neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na -kompostište
ne preporučuje stavljati velike količine takvih -otpadaka.
Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, -kosti
.....
KOMPOSTIRATI
SE NE SMIJU:
-otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke,
-kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso,
-kosti...
-ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, -pelene,
pseći i -mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, -sadržaj
vrećica iz usisivača, -pepeo kamenog i smeđeg -ugljena
te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)...
-Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže
-kemikalije, -npr. stare lijekove,
ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i
impregnirano drvo, stiropor...
|
|
|
OD
BIOotpada DO KOMPOSTA. KAKO ?
KOMPOSTIRANJE ZAPOČIMA VEĆ U KUHINJI
Ako
organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo
mnogo vremena na kompostištu. Zato skupljamo samo otpatke koji
se mogu kompostirati.
Nadalje, što organske otpatke bolje usitnimo, brže će teći procesi
razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju
veću površinu za svoju aktivnost. Zato:
-sve otpatke usitnimo,
-ljuske jaja zgnječimo,
-mokre otpatke ostavimo da se ocijede,
-tekuće otpatke (ostatke juha, umaka
i sl.) ne stavljamo na -kompost.
Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u -kuhinji,
posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne -pokrivamo,
-posudu s organskim otpadom ne držimo na suncu,
-posudu praznimo što češće, najbolje dnevno.
|
|
|
PO
UZORU NA PRIRODU?
KAKO?
kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje
Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz
pri-sustvo kisika.
Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću
konačnog proizvoda utječu:
- sastav kompostnog materijala
- optimalna vlažnost kompostne hrpe
- prozračnost kompostne hrpe
- temperatura u kompostnoj hrpi
- usitnjenost materijala za kompostiranje
SASTAV
KOMPOSNOG MATERIJALA
Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka,
voćnjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi.
Posudu praznimo što češće,
najbolje dnevno,
a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo
u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter.
Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje,
drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba
usitniti. Na taj način organski otpaci
iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim
biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili
organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu
i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni,
mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti
ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv.
Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća
i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena
trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...) Biootpad bogat UGLJIKOM:
lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...
Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne
osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog
materijala i jednu trećina smeđeg, suhog,
i manje hranjivog.-
|
|
|
organski
otpad |
osobine
|
drvenasti
otpad iz vrta, npr. usitnjeno granje drveća i grmlja , pruće |
nije
hranjiv, suh, omogućuje bolju strukturu kompostne mješavine |
zeleni,
svježi biomaterijal iz vrta, npr. pokošena trava,ostaci biljaka
i cvijeća.. |
hranjiv,
srednje do vrlo vlažan |
kuhinjski
biootpad, npr. ostaci povrća, kora voća.. |
hranjiv,
vrlo vlažan do mokar |
lišće
drveća, slama |
nije
hranjiv, suh |
pluto,
ljuske oraha, češeri |
nije
hranjiv, suh, teško razgradiv, omogućuje strukturiranje kompostne
mješavine |
|
|
|
Vlažnost
Optimalna vlažnost veoma je važna za razgradnju biomaterijala.
Ako kompostna hrpa sadrži previše vlage, dolazi do trulenja. Premalo
vlage, pak, zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju
plijesni. Stoga valja pripaziti na slijedeće:
|
|
|
|
na mjestu koje smo odabrali za kompostište ne smije se skupljati
voda. Bilo bi dobro da je tlo na kojem namjeravamo smjestiti
kompostnu hrpu blago nagnuto.
|
|
podloga
mora biti vodopropusna, |
|
donji
sloj kompostne hrpe (debljine oko 20 cm) trebao bi se sastojati
od drvenastog krupnijeg materijala (komadići granja, grančica,
pruća, iverje), |
|
suhi
materijal za kompostiranje treba navlažiti, a vlažni miješati
sa suhim. |
|
u
ljetnim mjesecima kompost će trebati povremeno vlažiti, a
zimi zaštititi od prevelike vlage, |
|
mjesto
za kompostnu hrpu trebalo bi biti zaštićeno od vjetrova i
jakog sunca. Drveće ili grmlje pružaju prirodnu zaštitu od
isušivanja ali i prevelikog vlaženja. Kompostnu hrpu možemo
zaštititi i materijalom
koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje,
slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, starim
tepihom ili kartonom. |
|
vlažnost
kompostne hrpe možemo provjeriti na slijedeći način: iz dubine
-hrpe treba uzeti nešto kompostnog materijala. Kompostni materijal
mora biti vlažan poput iscijeđene spužve. Drugim riječima,
kad ga stisnemo
u šaku, iz njega ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja
šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu. |
|
|
|
Prozračnost
kompostne hrpe
Dobra prozračnost pridonosi boljem zagrijavanju i bržoj
razgradnji organskog materijala. Kompostište ne smije imati nepropusnu
podlogu (beton, cigla, asfalt, drvo...), a kompostnu hrpu slaže
se tako da se najprije stavi sloj krupnijeg materijala, npr. granja
i grančica. Tako se osigurava protok zraka i u samom temelju hrpe.
Ako za kompostiranje koristimo spremnik (npr. drveni sanduk ili
staru metalnu bačvu i sl.), on mora imati otvore za zrak. Neophodnu
prozračnost i rastresitost kompostne hrpe osiguravamo miješanjem
krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog (kuhinjskog) te suhog
i vlažnog materijala.
Rastresanje kompostne hrpe također pridonosi boljoj prozračnosti.
Ako smo skupljali raznovrsni biomaterijal i hrpu načinili pazeći
na uravnoteženo miješanje materijala, preokretanje nije nužno,
ali je korisno. Hrpu preokrenemo poslije tri mjeseca, ili najkasnije
kad primjetimo da se vidno slegla. Prilikom preokretanja pazimo
da materijal koji je bio na dnu hrpe dođe na vrh, a onaj s rubova
hrpe u sredinu i obrnuto. Tako ćemo sav materijal temeljito izmiješati
i prozračiti, a usput ga po potrebi možemo i navlažiti. Ako otpatke
odlažemo kako nastaju (privremena kompostna hrpa), rastresanje
se mora obaviti češće, tj. najmanje jedanput mjesečno.
Temperatura
U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do
aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini
hrpe temperatura može dosegnuti 50 - 70°C. Zagrijavanje komposta
važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti,
nametnici, itd. Jedan od čimbenika koji utječe na temperaturu
je i volumen kompostiranog materijala: da bi se podržao proces
zagrijavanja, hrpa mora biti visoka barem 80 -100 cm, te barem
toliko široka i dugačka. U kućanstvima s malim brojem članova
i malom okućnicom teško je prikupiti dovoljno raznovrsnog materijala
da bi se odjednom moglo načiniti hrpu optimalnih dimenzija. Češće
je slučaj da imamo “rastuću” kompostnu hrpu, na koju svakog dana
ili nekoliko puta tjedno stavljamo male količine kuhinjskog i
drugog biootpada. Važno je da se i ovdje držimo pravila o mješanju
kuhinjskog (zelenog, vlažnog) i vrtnog (suhog, drvenastog) otpada.
Naime, ako na hrpu bacamo samo kuhinjski otpad, ne možemo očekivati
dobre rezultate. Važno je također da češće rastresemo, provjerimo
vlažnost i, naravno, pokrijemo. Kompostiranje manjih količina
organskog materijala ne omogućuje razvoj optimalnih temperatura
jer se takve hrpe lakše hlade. Ostali procesi razgradnje u maloj
hrpi (uz optimalnu vlažnost i prozračnost) odvijaju se na sličan
način kao kao i u velikoj. .
Usitnjavanje
materijala
Materijal za kompostiranje treba usitniti, što više, to bolje.
Naime, mikroorganizmi lakše obrađuju meterijal na ranjenim, tj.
otvorenim mjestima. Osim toga, sitniji materijal lakše se miješa
i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Stoga kuhinjski
biootpad usitnimo već u kuhinji
(npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru voća i povrća izrezati
ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta ( lišće, granje,
biljke...) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5
cm ili još sitnije. U domaćinstvima s velikom okućnicom i velikim
količinama zelenog otpada (granje i sl.) posao usitnjavanja uvelike
olakšava motorna sjeckalica.
Pokrivanje
kompostne hrpe
Mikroorganizmi
u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva
na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i
od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja.
Kompostnu hrpu moramo zaštititi materijalom koji propušta zrak,
a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave,
lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom
koju se može nabaviti u trgovini.
|
|
|
|
|
|
PRIRODNI
OTPAD vraćen PRIRODI
KADA? kada je kompost zreo?
Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja,
u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao
je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda; grumenast, tamnosmeđe
do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više
početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput
koštica voća, ljuski oraha, komadića drva....
Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše
na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput
lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme
odležati.
Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva. |
|
|
TEST
ZRELOSTI
Da
bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, možemo napraviti
jednostavan test. U plitku zdjelicu stavimo malo komposta. Zasijemo
sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom
mjestu. Pazimo na vlažnost (najbolje je vlažiti raspršivačem). Nakon
nekoliko dana sjeme će niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno
i biti svježe, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije
isklijalo ili su biljčice kržljave, kompost nije zreo i morat će
još neko vrijeme otstajati.
PRIMJENA
KOMPOST
Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla,
stoga može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje
kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta
i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano
izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko
zakopati jer ga time gušimo. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica
i balkonskog cvijeća, moramo ga u podjednakoj količini miješati
sa zemljom iz vrta ili s lanjskom zemljom iz lonaca.
Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati malo komposta.
Količina komposta u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća. Različite
kulture imaju različite potrebe za hranjivi tvarima.
|
|
|
Velika
potrošnja
(kupus, cvjetača, rajčica, krastavci,
celer, poriluk, krumpir...) |
4-6
l
komposta na 1 m2 |
Srednja
potrošnja
(koraba, špinat, salata, repa, rotkva,
mrkva, cikla, češnjak, luk...) |
2-4 l
komposta na 1 m2 |
Mala
potrošnja
(grašak, grah, bob, začinsko
bilje, ljekovito bilje...) |
1-2
l
komposta na 1 m2
|
..
|
|
|
IMA
LI PROBLEMA?
Na kompostištu se skupljaju insekti
Mušice i drugi “posjetitelji” komposta imaju dobar njuh. Voćne
mušice npr. privlači miris voćne kiseline koja nastaje u prezrelom
voću, a također i u otstajalim biootpacima u kojima dolazi do
vrenja.
Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema
vjetra, mušice se veoma brzo razmnožavaju.
Što
učiniti?
Ako je moguće, biootpad valja staviti na kompostište dok je još
svjež. Zakopa se lagano u već postojeću hrpu, pospe s nešto gašenog
vapna ili kamene prašine ili pokrije tankim slojem zemlje ili
zrelim kompostom.
Na kompost ne stavljamo ostatke kuhanih jela, meso, kosti...
Kompostna
hrpa se ne zagrijava
U
kompostnoj hrpi temperatura raste zbog aktivnosti mikroorganizama.
Mikroorganizmima je potrebna svježa hrana koja se sastoje od dobre
mješavine različitih kompostnih naterijala. Osim toga, potrebna
im je voda i kisik. Ako kompostiramo npr. male količine zelenog
otpada kojeg miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog
materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa
će njihova aktivnost biti smanjena. Također, ako na kompostište
stavljamo male količine biomaterijala, ne može se razviti
optimalna toplina, jer mala hrpa nema sposobnost izoliranja i
brzo se hladi. Razlog slabog zagrijavanja može biti i u nepridržavanju
pravila slaganja kompostne hrpe.
|
|
|
Što
učiniti?
Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem
kompostiranog materijala. Kad rastresemo postojeću hrpu, umiješamo
svježi biomaterijal. Povoljno će djelovati dodavanje svježih otpadaka
iz kuhinje ili pokošene trave. Male hrpe je dobro izolirati (pokriti
i zaštititi) da se toplina ne gubi, a pritom se uvijek mora paziti
da je osiguran protok zraka tj. prozračnost kompostne hrpe. Toplina
je važna, ali kompostni materijal razgrađuje se, doduše nešto
sporije, i na nižim temperaturama. Važno je da je kompostna hrpa
vlažna i prozračna kako bi mikroorganizmi imali dobre uvjete za
život.
|
|
|
Kompostna
hrpa zaudara
Kompost
zaudara ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad
je kompostna hrpa prevlažna. U takvim uvjetima razvijaju se mikroorganizmi
kojima za život nije potreban kisik, a kao posljedica njihove
aktivnosti
u kompostu nastaje neugodan miris. Često se neugodan miris javlja
ako na kompostište ne stavljamo svježi biootpad nego već napola
izgnjijali.
ŠTO UČINITI?
Na kompost stavljamo po mogućnosti svježi organski otpad i pobrinemo
se da je kompostna hrpa uvijek dobro prozračna: vilama izmiješamo
sadržaj hrpe. Ako je previše vlažna, prevrnemo je i dodamo suhog
materijala. Ponovno brzo slijeganje hrpe i sljepljivanje materijala
spriječit ćemo dodavanjem krupnijeg drvenastog materijala (isjeckano
granje, grančice, iverje...).
Biootpad
se na razgrađuje
Biootpad se razgrađuje djelovanjem mikroorganizama, a oni su aktivni
samo ako imaju povoljne uvjete za život: dovoljno zraka, vode
i hrane, sve u povoljnom omjeru. Stoga treba provjeriti je li
kompost prevlažan ili možda presuh. Kakav je omjer različitog
biomaterijala? Možda smo odložili previše drvenastog, a malo zelenog
materijala. Jesmo li materijal dovoljno usitnili? Ili možda očekujemo
nemoguće, npr. da se kora drveća ili debelo granje razgrade u
kratkom vremenu?
|
|
|
ŠTO
UČINITI?
Treba razmisliti da li je mikroorganizmima ponuđeno dovoljno hrane
(kakav je odnos materijala bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom?)
i je li materijal dovoljno usitnjen. Usitnjavanjem biootpada pospješuje
se njegova razgrad-
nja. Treba osigurati optimalnu vlažnost. U tu svrhu zaštitimo kompostnu
hrpu od isušivanja (smjestimo je na zaštićeno mjesto, pokrijemo
je), a ako je suha, dodamo vode. Hrpa ne smije biti ni prevlažna.
Kompost
je mokar
Ako je kompost previše mokar razmislimo o slijedećem:
jesmo li odložili previše mokrog biootpada (npr. kuhinjski otpaci,
pokošena trava), a malo suhog drvenastog materijala (npr. isjeckano
granje , grančice, suho lišće, iverje...)?
Jesmo li kompostnu hrpu ostavili nepokrivenu na kiši?
Ako kompostiramo u komposteru, možda je čvrsto zatvoren ili su
otvori na stijenkama začepljeni te voda ne može ishlapiti, nego
se kondenzira.
ŠTO
UČINITI?
Treba preokrenuti hrpu i dodati suhog i krupnijeg drvenastog materijala
(suho lišće, isjeckano granje, grančice). Tako u hrpi nastaju
pore koje omogućuju protok zraka. Kompostnu hrpu treba zaštititi
od kiše.
|
|
i
|
..Pregled
najvažnijih PRAVILA za uspješno kompostiranje |
|
.
|
|
Materijal
za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog
nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa. |
|
Kompost
ne smiještamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu
podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom
kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.
Na taj način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i
prozračnost hrpe. |
|
Na
mjestu na kojem ćemo postaviti hrpu najprije položimo sloj
krupnijeg materijala, npr. granja i grančica, pruća, iverja...debljine
oko 20 cm. Zatim nastavimo s odlaganjem
pripremljenog biootpada. |
|
Pokošenu
travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti
od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši. |
|
Organski
otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj
možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom.
To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala. |
|
Otpatke
koji bi mogli privući životinje ne stavljamo na kompost :meso,
kosti, ostatke kuhanih jela... |
|
Mikroorganizmima
je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim. |
|
Previše
vlage je štetno. U takvim uvjetima mikroorganizmima nedostaje
kisika i oni ugibaju. |
|
Kompostnu
hrpu pokrijemo. Tako podržavamo zagrijavanje i sprečavamo
gubitak vlage ili pak pretjerano vlaženje u zimskom razdoblju. |
|
Komopostnu
hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo. |
|
|
|
kompost
u sjeni grma
|
|
najkraće:
USITNITI
- IZMIJEŠATI - KONTROLIRATI VLAŽNOST- POKRITI
|
|
|
|
|
priredili
Dada i Tomislav Lerotić
2005.
|