DA
OTPAD NE [P]OSTANE
PROBLEM
informacije o odgovornom postupanju
s otpadom |
|
Odlagališta
pretrpana smećem postala su nažalost naša svakodnevica i
veliki problem. No, to ne mora biti naša sudbina. Razumnim
postupanjem s otpadom, najveći dio bačenih ostataka (s)tvari
može se preraditi i pretvoriti u nove
vrijedne i korisne tvari.
Bezuvjetna pretpostavka za takvo civilizirano postupanje
s otpadom jest
odvojeno sakupljanje.
Odvajanjem po vrstama otpada već u kućanstvu postiže se
bolja kvaliteta sekundarnih sirovina i lakša prerada.
Stvaranje otpada često ne možemo spriječiti.
No, ako s njim odgovorno postupamo, otpad ne mora nužno
biti zlo.
Prvi koraci u promišljenom i odgovornom postupanju s otpadom
su:
-
IZBJEGAVANJE STVARANJA OTPADA,
- ODVAJANJE OTPADA PO VRSTAMA |
|
|
|
Kako
izbjeći stvaranje otpada? |
|
Ako
imate vrt, organski otpad ( zeleni otpad iz vrta i kuhinje)
ne bacajte u kantu, nego ga kompostirajte. |
|
Namirnice
kupujte po mogućnosti svježe i bez ambalaže. |
|
Koristite
platnenu vrećicu, košaru ili mrežu, a ponuđenu plastičnu vrećicu
ljubazno odbijte. |
|
Napitke
(mineralnu vodu, sokove, osvježavajuća pića, pivo, vino....)
ku kupujte u povratnoj staklenoj ambalaži. |
|
Izbjegavajte
proizvode zapakirane u malim obrocima. Njihova ambalaža (metalna,
plastična) koju bacamo često je vrijednija od samog proizvoda |
|
Ne
služite se niti u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim
priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu uporabu. |
|
Koristite
baterije (pisaljke, upaljače...) koji se mogu ponovno puniti. |
|
Koristite
platnene maramice i ubruse. Ako kupujete papirnate, birajte
proizvode od recikliranog papira. To vrijedi i za sve ostale
papirnate proizvode. |
|
Izbjegavajte
kupovanje jeftinih (plastičnih) proizvoda, posebno igračaka,
jer ih zbog kratkog vijeka trajanja s pravom možemo smatrati
lijepo zapakiranim smećem. |
|
Nastojte
kupovati proizvode dužeg vijeka trajanja kao i one koje u
slučaju kvara ne morate baciti nego popraviti |
|
Rabljenoj
odjeći i obući nije mjesto u kanti za smeće. Raspitajte se
kod Crvenog križa, Caritasa ili drugih ustanova koje skrbe
o potrebitima preuzimaju li rabljenu odjeću i obuću. |
|
Rabljene,
dobro očuvane predmete ustupite ili prodajte (besplatnim oglašavanjem). |
|
|
|
Odvojeno
prikupljanje po vrstama |
|
Organski
otpad čini nešto više od
jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se
od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja,
ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće...) otpadaka iz vrta (lišće,
otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava...)
Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog
otpada. Kompostiranjem se iz organskog otpada dobiju vrijedne
humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete
tla. |
|
|
|
Papir
čini drugu trećinu sadržaja kanti za
smeće. Recikliranjem starog papira štedi se električna energija,
voda i drvo.
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete mora se posjeći
dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kwh električne
energije. Istu količinu papira može se proizvesti od starog
papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kwh električne energije. |
|
|
|
Plastika
u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada
komplicirana je i otežana mnogovrsnošću plastičnih materijala.
Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegabvati
korištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže.
Plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100-1000
godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo
svakako odvojeno prikupljati. |
|
|
|
Staklo
u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim
prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štedi se sirovine
i energiju. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih,
zo znači - 40 puta manji volumen otpada! |
|
|
|
Metali
se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim
odvojenim sakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne
sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje. |
|
|
|
Opasni
otpad čini samo mali dio
ukupne mase otpadaka, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš.
Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno
motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova,
fluo-cijevi, elektronički otpad... |
|
|
|
Ostali
otpad čini građevinski materijal,
koža, auto-gume...On se također velikim dijelom može reciklirati.
|
|
|
 |
NA
KAREPOVAC SVAKOG DANA BACIMO 350 do 390 tona otpada,
od toga:
104
tone organskog
otpada iz kuhinje, vrtova i parkova
63 tone papira i kartona
44 tone plastike
21 tonu stakla
10 tona metala
5,7 tona drva
12 tona pelena
10,8 tona tetrapaka
63 tone "sitnica" do 40 mm
i oko 3,5 tone opasnog otpada |
|
|
SEKUNDARNE
SIROVINE ILI OPASNI OTPAD u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji
PRIKUPLJAJU: |
|
BIJELA
TEHNIKA, ELEKTRONICKI OTPAD, METALI, NAMJETAJ, GRĐEVINSKI
MATERIJALRETO centar, Solin, tel. 240 04 22 |
METAL,
PLASTIKA, STAKLO, PAPIR, AKUMULATORI*
Trgosirovina, Sinj, tel. 821 302 |
PAPIR,
PLASTIKA/PET,STAKLO, METAL
Kamparan, Studenci tel.723 233 |
RABLJENA
ULJA, AKUMULATORI*
Cian, Split, tel. 540 190 |
OPASNI
OTPAD,
ULJA, AKUMULATORI, FLUO CIJEVI, OSTACI BOJA..*.
Ecooperativa, Split, tel. 482 889 |
PAPIR,POLIETILENSKE
FOLIJE, PET, AMBALANO STAKLO
Unijapapir, Split, tel. 210 722, 210 945 |
PAPIR
PAN industrija papira, Split
210 326, 091 562 0665 |
METAL,
PLASTIKA, STAKLO, PAPIR, RABLJENA ULJA, AKUMULATORI*
Adriatic-Blizna, Trogir, tel. 885 643 |
AKUMULATORI*
Benko akumulator, Split, tel. 383 916 |
METAL
are i Ita, Split, tel. 374 465
Domis, Split, tel. 482 788
Dionice-metal, tel. 888 108 |
STARO
ELJEZO
Sekundarac, Katel Sucurac, tel. 224 155
Metaldalmacija, Split, tel. 346 196 |
METAL,
BIJELA TEHNIKA, GLOMAZNI OTPAD
Cuprum, Split, tel. 098 9485 580 |
BATERIJE*
VIP d.o.o. centar, Split, Zadarska 13
|
*OPASNI
OTPAD |
 |
|
|
priredili
Dada i Tomislav
Lerotić 2005.
 |
|
|
(...)
PRIMARNA SELEKCIJA zasnovana na
- odvojenom sakupljanju papira i kartona na mjestu nastajanja (poseban
kontejner)
- odvojeno sakupljanje multimaterijala (posebni kontejner za flaše od
stakla, flaše od razne vrste plastike, Alu-doze, plastike, svi metali),
te na sakupljanje
- ukupnog ostalog komunalnog otpada (postojeći kontejneri od 1100 lit).
Primarna selekcija je afirmirana u mnogim gradovima Europe, a imala je
i svoje početke i u Splitu, ali je rat prekinuo tu aktivnost.
Primarna selekcija može biti organizirana u raznim oblicima i dimenzijama.
Bez obzira na oblik i dimenziju ona je izuzetan oblik urbane edukacije
i u tome je njezina najveća vrijednost. Odatle, i ne samo zbog toga, primarna
selekcija se nameće kao imperativ i ona se može početi organizirati neposredno.
To znači međutim uz temeljitu pripremu!
Kroz par godina kad se predloženi oblik primarne selekcije razvije može
se očekivati da će se na ovaj način odvajati do 25% od ukupnog komunalnog
otpada. Taj će materijal, razvrstan u pogonu, ponovo ići u reprodukciju.
Gradsko poglavarstvo Split stoji na stanovištu da je predloženi oblik
i dimenzija primarne selekcije primjerena ukupnom stanju tretmana komunalnog
otpada danas, mentalitetu stanovništva i materijalnoj moći (kontejneri
i sredstva sakupljanja-pražnjenja kontejnera koštaju dosta novaca).
Gradsko poglavarstvo Split, polazeći od navedenog, izdat će nalog da se
izradi program, a onda i projekt primarne selekcije na navedeni opseg,
a za okvire grada Splita.
(....)
Problematika koja se ovim programom poćima rješavati izuzetno je složena
i zaslužuje organiziranu i kontinuiranu pažnju. U tom smislu će Gradsko
poglavarstvo Split pokrenuti inicijativu da se osnuje Savjet (ili sličan
organizacijski oblik) koji bi se bavio ukupnim problemom komunalnog i
tehnološkog otpada (i opasnog otpada) i koji bl predlagao usmjeravanje
napora za rješenje problema. Savjet bi trebao biti sastavljen od stručnjaka
i znanstvenika.
Ukupna
problematika toliko je narasla i istovremeno toliko je zrela za rješenje
da je nužno formirati i odgajati ekipu mladih stručnjaka koji će se sistematski
baviti ovim problemima.
Da bi ovo moglo funkcionirati nužno je, makar i minimalnom stavkom, ovo
imati predviđeno godišnjim gradskim proračunom.
zaključak
Gradskog poglavarstva Split, sjednica od 3. veljače 1999. |