PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 20. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA GRADA SPLITA
održana 15. travnja 2011. godine u znaku spaljivanja splitskog smeća u cementarama bez filtra

Na svaki način Grad Split je od tada krenuo putem koji bi trebalo rezultirat sanacijom Karepovca, a u isto vrijeme krenuo je putem koji je trebao dati punu podršku i daje punu podršku akciji koja se zove Županijski centar u Lećevici. Ostalo je međutim nešto što bi bilo dobro i važno danas da se čuje, posebno bi zamolio gospodina Državnog tajnika, jer je temeljem republičke strategije za Lećevicu predviđeno da se aktualizira mehaničko-biološka obrada kao tehnologija, o njoj ćemo čuti puno konkretnije od projektanta, međutim to u isto vrijeme znači da će se u procesu tretmana komunalnog otpada izdvajat tzv. suha frakcija koja je za sada republičkom strategijom predviđena da ide u termo tretman, ali nije precizirano u koju tehnologiju i nije precizirano na koju lokaciju.

Ostaje kao otvoreno pitanje potencijalno prisutno da se ta materija orijentira prema industriji cementa za što postoji hiljadu i jedan pozitivan razlog, ali ipak o tome trebaju, o tome treba raspravit i mislim da je neposredno izuzetno zanimljivo da nadležne faktore u Republici o tome donesu jedan pouzdaniji sud, jer se taj problem na razini Grada i na razini Županije samostalno riješit ne može bez odgovarajućeg, odgovarajućih stavova, dakle motivirajućih stavova koji bi se morali dovest i donijeti na razini Republike.

prof. dr. sc. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika Splita za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Kod skupljanja ulaznih podataka jedino jedna od rijetkih čistoća u Hrvatskoj koja kontinuirano prati sastav otpada je splitska „Čistoća“ i tu je utvrđeno da negdje 40% otpada se sastoji od papira, stakla, plastike i metala i jedno 40% je bio razgradiva komponenta, a 20% je ostatak. Znači sama tehnologija se sastoji od načina da se izdvoje gorive komponente kad uđu u Centar, to je gorivo iz otpada. To gorivo ide na cementaru i cementara CEMEX u Kaštelima u slučaju da ne zamjeni gorivo alternativnim gorivima nema više šanse opstat. Znači oni će morat uvest alternativna goriva koja su CO2 neutralna, to vam je ............. protokol da vas sa tim puno ne zamaram. I sad evo da krenemo odmah prema kraju, ono što vas najviše zanima cijeli Centar ima cijenu od 440 milijuna kuna, na to treba dodati 50 milijuna kuna za pretovarne stanice i imate sanaciju prema Zakonu o zaštiti okoliša obavezu sanirati na području Županija sva nastala zagađenja i odlagališta.

Danko Fundurulja, dipl. inž.
Projektni biro IPZ Zagreb,
Autor studije SUO za suspaljivanje željezničkih pragova u cementarama Cemexa
projektant Centra za gospodarenje otpadom za Lećevici, studije utjecaja na okoliš centra u Lećevici

Za industriju za koju postoji opasnost da će se, da će se izgubiti u Evropskoj uniji zbog velike konkurencije istoka u što spada i cementna industrija za njih je propisano da će dobiti besplatne kvote prema najboljim raspoloživim tehnikama i to prema najboljih deset cementara u Evropi, ostatak moraju isto tako kupovati. Da bi cementna industrija uopće mogla ući u tu kategoriju onda mora koristiti obnovljive izvore energije odnosno moraju koristiti kao gorivo nešto što ne spada u emisije CO2 koje se računaju u ................ protokolu, a jedna od tih to su, to je, dijelova je i taj dio otpada. Zato i Evropska unija preferira, preferira korištenje termičke obrade otpada pred ovom drugom koju smo mi preuzeli, dakle mehaničko-biološkom i ostalim, dakle broj jedan je, da bi se otpad čim više iskoristio u energetske svrhe. Našom tehnologijom, da vam sad ne objašnjavam, je isto tako predviđeno dakle ovaj dio RDF-a spada u taj dio. Prema tome cementna industrija iz razgovora sa njima, sa njihovim predstavnicima iz Evropske unije, sa udruženjem cementara iskazuje veliki interes za prihvaćanje tog RDF-a. Dakle mi smo sada u pregovorima i razgovorima sa cementnom industrijom i vidjet ćemo koje su količine, kakve su količine koje one mogu preuzeti, a nakon toga će se donesti odluka o tome na koji način će se ostatak, ako ga bude, koristiti isto tako kao obnovljivi izvor energije.

državni tajnik u MZOPU, dr.sc.prof. Nikola Ružinski

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

NASTAVKA 19. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA

 Održana 14. ožujka 2011. godine

DNEVNI RED:                                                                                                               Stranica

1. Prijedlog zaključka o kupnji zemljišta za izgradnju prometnice JP 6

prema Detaljnom planu uređenja Trstenik – Radoševac                                       4

1. Prijedlog Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta

Gradske knjižnice Marka Marulića, davanje suglasnosti                                       6

1. Prijedlog zaključka o kandidaturi Grada Splita za organizaciju

Europskog prvenstva u atletici 2016. godine                                                                    7

1. Izvješće o radu Gradonačelnika Grada Splita za razdoblje

srpanj – prosinac 2010. godine                                                                         20

1. Informacija o odlagalištu „Karepovac“                                                              31
2. Informacija o stanju u Trgovačkom društvu «Promet» d.o.o.                              42
3. Nacrt prijedloga mreže osnovnih škola Grada Splita                                          61
4. Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja Etnografskog muzeja u Splitu             63
5. Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja Muzeja Grada Splita u Splitu             65
6. Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja Galerije umjetnina u Splitu                 65
7. Prijedlog Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje

            i održavanje poljoprivrednih rudina                                                                                79

1. Prijedlog zaključka o produljenju roka važenja Ugovora o davanju prava

korištenja športskog objekta Mala košarkaška dvorana sa pratećim
nekretninama Košarkaškom klubu „Split“ radi provedbe postupka
preoblikovanja u športsko dioničko društvo KK „Split“                                     79

1. Prijedlog rješenja o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog

dobra na dijelu zapadne obale Gradske luke                                                      82

1. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Prijedloga ugovora o reguliranju međusobnih

odnosa između Grada Splita i ST-PROJEKT vezano za javne garaže položene
u podrumu stambeno - poslovne zgrade izgrađene na čestici zemljišta
3846/1 Katastarska općina Split na predjelu Dragovode                                                89

1. Prijedlog zaključka o kriterijima i standardima za rad Gradskog

kazališta mladih i Gradskog kazališta lutaka                                                                   92

1. Prijedlog zaključka o utvrđivanju Osnovnog programskog i financijskog

okvira za rad Gradskoga kazališta lutaka Split za razdoblje
od 2012. do 2015. godine                                                                                            93

1. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na statute osnovnih škola:   94

25.1. Osnovne škole „BOL“                              25.2. Osnovne škole „BRDA“
25.3. Osnovne škole „DOBRI“                          25.4. Osnovne škole „KAMEN-ŠINE“
25.5. Osnovne škole „KMAN-KOCUNAR“      25.6. Osnovne škole „LUČAC“
25.7. Osnovne škole „MANUŠ                          25.8. Osnovne škole „MARJAN“
25.9. Osnovne škole „MEJAŠI“                         25.10. Osnovne škole „MEJE“
25.11. Osnovne škole „MERTOJAK“                25.12. Osnovne škole „PLOKITE“
25.13. Osnovne škole „POJIŠAN“                    25.14. Osnovne škole „PUJANKI“
25.15. Osnovne škole „RAVNE NJIVE“           25.16. Osnovne škole „SKALICE“
25.17. Osnovne škole „SLATINE“                    25.18. Osnovne škole „SPINUT“
25.19. Osnovne škole „SRINJINE“                   25.20. Osnovne škole „STOBREČ“
25.21. Osnovne škole „SUĆIDAR“                   25.22. Osnovne škole „TRSTENIK“
25.23. Osnovne škole „VISOKA“                     25.24. Osnovne škole „ŽRNOVNICA“
25.25. Osnovne škole „GRIPE“                         25.26. Osnovne škole „SPLIT 3“

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
NASTAVKA 19. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
održana 14. ožujka 2011. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II

Predsjedatelj:  Nevenka Bečić, predsjedateljica Gradskoga vijeća Grada Splita

Početak sjednice u 9,15 sati.

Ad 12. Informacija o odlagalištu „Karepovac“

Obavještavam vas da je Odbor za proračun i financije na svojoj 11. sjednici koja je održana 22. veljače 2011. godine jednoglasno donio slijedeći zaključak, da se prihvaća informacija o odlagalištu Karepovac u tekstu kako vam je priloženo u materijalima. Pozivam izvjestitelja gospodina Jakšu Miličića, savjetnika gradonačelnika za poslove sanacije odlagališta Karepovac da da uvodno obrazloženje. Gospodine Miličić izvolite.

JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za poslove sanacije i odlagališta Karepovac
Gospođo predsjednice hvala lijepa. Uvažene dame i gospodo da bi sasvim kratko dao jedno uvodno obrazloženje koje je objektivno i sadržano u ovom tekstu, ali bi ga nekako rekapitulirao radi eventualno lakše diskusije. Ovaj moj izvještaj koji podnosim danas vama ovdje uokviren je ili oslanja se na dva zaključka ovog vijeća, jednog iz kraja 2009. kad je produžena valjanost onog doprinos kojeg građani plaćaju za sanaciju Karepovca do 2019. i negdje iz kraja veljače prošle godine kad je ovo Vijeće donijelo zaključak da se Karepovac da stanovišta njegovog tretmana definitivno sanira na način da postane mislena imenica zapravo da nestane kao pojam koji je aktualan u gradu. S tim u vezi, s tim u vezi kad smo o tom raspravljali, raspravljali smo orijentaciono kao o financijskoj mogućnosti koja bi to omogućila, koja se svodi na to da bi grad osigurao svojih 20 milijuna eura, negdje sa 2019. otprilike računice pokazuju da je tome tako. Kalkulirali smo da će Republički fond za zaštitu okoliša sudjelovat u okvirima zakonske dozvole od 40% i računali smo da će se od ili EU fondova ili iz nekih bankarskih sredstava osigurati razlika u visini od otprilike 30% potrebnih sredstava. Polazeći od te vizije Vijeće je bilo raspoloženo da dođe do zaključka da se izradi odmah i određena tzv. tender dokumentacija koja bi omogućila da se putem javnog nadmetanja izabere izvođač, a sa izvođačem i precizira tehnologija. Polazeći od takvih okvira kontaktiran je Republički fond za zaštitu okoliša, posebno naglašavam da je prošle godine u 3. mjesecu ovdje boravio ondašnji direktor fonda i da je razgovarao sa našim gospodinom gradonačelnikom i da je akceptirao ove relacije o kojima je ovdje bilo sada riječi. Međutim slijedom tih zaključaka izrađena je tender dokumentacija, ona postoji, međutim kad je trebalo ići u operativnu realizaciju potpuno u Republičkom fondu negdje u 7. mjesecu prošle godine je energično stavljeno do znanja, dakle tu je bio i državni tajnih gospodin Rožinski i ondašnji direktor gospodin Mladineo koji su naglasili da je recesija, dakle prilike uopće posebno sa akcentom na ekonomske prilike ostavila negativan efekt na priliv sredstava koji ima Fond i da odatle Fond ne bi mogao učestvovat sa 40% koliko smo kalkulirali, već da je oportuno da se ova inicijativa Grada Splita usmjeri prema evropskim fondovima, a onda je to značilo da treba predviđene proporcije mijenjat, a i trebalo je mijenjat i proceduru. Važno je naglasit da je krajem 8. mjeseca prošle godine u Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša održan jedan sastanak gdje su bili doktor Rožinski, državni tajnik i gospodin Mladineo kao direktor Fonda, a sa strane Grada Splita bio je naš gospodin zamjenik gradonačelnika Šundov i moja osoba. Tu je energično raspravljeno dakle to stanje kod čega su obojica naglasili da Ministarstvo i Fond energično podupiru splitsku orijentaciju na rješenje problema totalnom sanacijom i da tomu daju punu podršku sugerirajući istovremeno da se financijska relacija pokuša konstruirat u relaciji da Grad Split sudjeluje sa 30% potrebnih sredstava, dakle tu se ništa nije mijenjalo, rekli su da bi Fond mogao dogurat najviše do 20 a ne 40%, a to znači da bi razlika od 50% bila zatražena od nepovratnih fondova Evropske unije. Rekli su isto tako ako ne bi kojim slučajem išla Evropska unija u tu priču da je moguće dobiti kredit Svjetske banke koja za ovakve stvari daje kredit na dugi rok i sa malom kamatom. Mi smo i tu stvar ispitali pa smo ovdje imali kontakte sa Svjetskom bankom koja je potvrdila te navode državnog tajnika i ostala je ako jedna rezervna solucija. Polazeći dakle od ovih činjenica mi smo se orijentirali na izradu dokumentacija i pripremu svih potrebnih pripravaka računajući da bi Evropska unija iz nepovratnih fondova, a nakon što Hrvatska postane članicom Ujedinjenih nacija, Evropske unije trebala dakle otamo osigurat 50% potrebnih sredstava kao nepovratna sredstva. U tom smislu je Grad Split odnosno gospodin Šundov uputio pismo i Ministarstvu i Fondu u kom je naglasio da je razmatrajući ukupnu situaciju Grad Split spreman ući u sugerirane postupke koji pretpostavljuju da bi se financijska sredstva našla, učešće Grada Splita, Republičkog fonda i 50% računajući sa sredstvima Evropske unije. ( - kraj  2. kazete  A strane - ) ... fondu, jer drukčiji postupak nije moguć o komu je naložilo Fondu da sa Splitom sklopi ugovor po kojem će se otprilike takve relacije 30:20:50 negdje pretpostavit kako financijski okvir unutar kojega će se kretat rješavanje financijskog problema sanacije Karepovca. U tom smislu je trebalo napravit sada idejno rješenje koje je napravljeno, mislim Grad Split je to naručio u dogovoru sa Republikom i to je napravljeno i ovog trenutka je to u postupcima analize u Ministarstvu za zaštitu okoliša i Republičkog fonda za zaštitu okoliša i ovaj tjedan će bit tamo u Zagrebu sastanak gdje će se otprilike vidjeti ishod tog razmatranja. Sve u svemu polazeći od ovih mislim pretpostavki koje nema razloga da se ne pretvore u zbilju, posebno Grad Split svoje učešće osigurava, Republički fond želim kazati iz jednog ranijeg ugovora sa Gradom Splitom ima za ovu namjenu osigurano ovog trenutka ugovoreno i osigurano 6 i pol milijuna eura, pretvorite to u nacionalnu valutu, i tako da bi Republički fond bio u stanju osigurat pretpostavljenih 20%. Dakle ključno je ono kako će reagirat Evropska unija. Međutim iz svih informacija koje stoje na raspolaganju ne bi bilo razloga vjerovanju da Evropska unija neće pozitivno reagirat na ovaj prijedlog. Sve u svemu ovdje je napisan jedan, imate jedan termin, prijedlog jednog terminskog plana koji je u osnovi mislim pouzdan iako se ne bi trebalo iznenadit da se poneki rok probije u jednom ili u drugom smjeru pa je negdje sa točkom 4. ovdje, 1., 2., 3. i 4. točka bi rezultirale sa ugovorom između Grada Splita i Republičkog fonda što bi se moglo realizirat tu negdje tijekom idućeg mjeseca neposredno. To je pretpostavka da se može ići dalje, jer želim naglasit da je Vlada Hrvatske krajem prošle kalendarske godine, a prije par dana još više recimo zaoštrila odgovornost Republičkog fonda prema ovakvim inicijativama tako da je Republički fond prema najnovijoj odluci Vlade Hrvatske dužan u ovakve inicijative ulazit s obavezom da sve pripremne radnje plaća u iznosu od 100% nepovratno, šta je izuzetno recimo povoljna stvar, iako za Grad Split nije presudno, jer je Split osigurao kroz instrument koji ste izglasali svoju snagu da podmiruje obaveze koje nastaju. Dakle čim se potpiše ugovor između Republičkog fonda i Grada, a radi se o ugovoru koji postoji, ali kojeg treba adaptirat za novo stanje mi ćemo, ja se nadam, takav je dogovor sa Fondom, kao Grad dobit ovlaštenje da operativno realiziramo sve aktivnosti, kažem dobit ćemo ovlaštenje zbog toga šta odlukom Vlade Hrvatske kad se koriste sredstva Evropskih fondova, a radi se o ekologiji, onda se Republički fond pojavljuje kako investitor, a mi bi u tom slučaju bili suinvestitor, ali bi operativno vodili posao što je posebno zanimljivo, jer mislim da ćemo ga napravit brže nego šta bi ga napravili oni. Sve u svemu kad se s njima sklope ugovor odmah se otvaraju, otvara proces natječaja za tri dokumenta, za idejni projekat, za studiju utjecaja na okoliš i isto tako za donošenje urbanističkog plana uređenja, jer nitko ne izlazi, ne ide od pretpostavke da će se Karepovac sanirat da se tamo sije trava, nego će se Karepovac sanirat da se koristi u potrebi u skladu sa odlukama kojima će akter bit ovo Vijeće, jer se radi zapravo o potrebi donošenja urbanističkog plana uređenja. To je procedura koja će neposredno slijedit i iz koje će se onda izvući odgovarajući zaključci. Sve u svemu temeljem ta tri dokumenta Grad je onda po zakonu došao do uvjeta kad može tražit lokacijsku dozvolu koja je presudno zanimljiv dokument za Evropsku uniju, a isto tako temeljem ova tri dokumenta koja sam prethodno spomenuo Grad će moći napravit odnosno nadležna institucija moći će napraviti studiju isplativosti investicije. Sa tim dokumentima zapravo Republički fond odnosno Vlada Hrvatske ili bolje reći Ministarstvo za zaštitu okoliša će ovaj projekt definitivno argumentirano konkurirat u Brislu za sredstva Evropske unije. Ovo o čemu sam govorio negdje bi trebalo bit gotovo krajem ove kalendarske godine, nažalost to neće ići ranije, ako uspijemo kraj godine i ove, dovršenje ovih radova poklopit onda će to bit po mom mišljenju jedan rezultat koji će nas moći ispunit zadovoljstvom. Nakon toga slijedi prijava Brislu što ide u idućoj, u idućim, u mjesecima iduće kalendarske godine i nakon što Brisel prihvati to, ja se nadam prihvati, raspisuje se natječaj za izbor izvođača i za izbor tehnologija, a to je dokument koji već imamo napravljen, jer on je trebao bit prvi dokument s kojim smo trebali ići u igru, a u skladu sa odlukom Vijeća od kraja veljače prošle godine. Sve u svemu da vas ne davim više, bilo bi razloga vjerovanju da bi za pod konac iduće kalendarske godine, dakle 2012. mogli kalkulirat, da bi mogli kalkulirat da ćemo imat izabranog izvođača, sklopljene ugovore, da ćemo zatražit građevinsku dozvolu i da ćemo moći negdje otprilike u sam kraj godine gradilište predat, predat izvođaču, a time zapravo početi onu operacionu fazu Karepovca, a to je njegova operaciona realizacija. Operaciona realizacija će trajat četiri godine, pripreme radnje realizacije to je otprilike negdje četiri godine, to znači da bi 2016. Karepovac bio, da postaje mislena imenica. Sve u svemu, sve u svemu taj proces raspisa natječaja za sve ove dokumente bit će zanimljiv, ovdje su u ovom financijskom pregledu dati podaci otprilike koliko se očekuje da bi pojedina faza posla koštala kod čega vas upozoravam, no upozoravam, skrećem pažnju, skrećem pažnju na to da tamo treba otkupit još terena, negdje u okvirima ovdje u papirima imate i na kraju jednu skicu koja daje pregled toga kako taj Karepovac sa stanovišta parcela izgleda, pa ima dva dijela koja su obojana, u tim obojanim dijelovima oni imaju ukupno je 60 hiljada kvadrata terena, ima, naime terena koji nije otkupljen, imate zelene, zelene fleke koje govore o terenima koji su otkupljeni, ovo drugo nije otkupljeno i treba otkupit, to su tereni koji su izvan površina na koje se odlaže otpad, a poslužit će, jer moraju poslužiti i bez toga se ne ide za proces organizacije gradilišta koji će bit vrlo ozbiljan i vrlo opsežan i u mjeri u kojoj on bude dobro napravljen u toj mjeri će i radovi funkcionirat u ritmu koji se predviđa da bi morao bit osiguran. Sve u svemu iz onoga što informira služba koja se bavi ovim pričama, da ne otkupimo terene, ostaje iskorišteni otprilike određen površine terena su iskorištene, na njima otpada da nisu plaćene u totalu to iznosu oko 10 milijuna kuna. Čim ta sredstva budu raspoloživa te se operacije mogu operativno realizirat, jer su ugovori potpisani, a ostaje potreba da se za iduću godinu, ovu godinu i iduću godinu osigura još 30 milijuna kuna za otkup ovih dodatnih terena koji će kasnije, koji će bit u posjedu Grada i koji će bit normalno korišteni za ono za što Grad namijeni kroz urbanistički plan uređenja. Tehnička dokumentacija je računato da će koštat otprilike 2% od ukupnih investicijskih troškova, to ne bi trebalo bit više, međutim bit će znatno manje, jer posla nema, potražnja je velika, prema tomu će vjerojatno i cijene bit puno prihvatljivije od ovih predviđenih i radovi sanacije kao što je već više puta naglašeno prema iskustvima, ne bi trebali koštat više od 60 milijuna eura, vjerojatno će koštat nešto manje. Upozoravam šta je naročito važno za nas svih ukupno, u međuvremenu dakle sanacija će početi, ali novi centar za gospodarenje otpadom još neće bit u funkciji, međutim ovdje će bit instalirana oprema koja će primati novi otpad po cijeni starog, cijena starog je otprilike 10 eura po toni pa će po toj cijeni bit priman i novi otpad šta je zapravo fenomenalno malo para za tretman novog otpada, ali takav je, takav je princip usvojen i takvi presedani u praksi postoje, prema tomu ne bi trebalo očekivati neku grubu deformaciju u odnosu na ovu moju informaciju. Sve u svemu, sve u svemu ako vidite ovako ima, gdje ima najobilniji dio materijala koji se odnosi na financijsko stanje, imate tabela koje govore o vremenu koje je prošlo i o bilancama koje postoje i imamo i prognozu za godine koje su pred nama. Sve u svemu ako ne bude grubih igri sa nacionalnom valutom, ovo igre izbrišite, nespretan je izraz, jer nacionalna valuta može i devalvirat, a onda čitava priča zapravo dobiva neku drukčiju dimenziju, međutim ova naša valuta je stabilna sve dotle makar dok je guverner koji jest tako da ne bi trebalo očekivati iznenađenja, ali deset ili osam godina je pred nama, to je dug period pa objektivno može biti i teškoća. Sve u svemu sadašnje bilance iz ovih tabela su pouzdane i one pokazuju da Grad svoj problem sa Karepovcem može riješit na način kao što sam  iznio. Hvala vam lijepa. Idejno rješenje koje je napravljeno nakon što prođe analizu u Zagrebu bit će, ja se nadam, prezentirano svim vijećnicima pa će se moći malo oko toga ljudi informirat i moći će se oko toga i raspravit ono što budete smatrali da je potrebno i korisno. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Miličiću na iscrpnom obrazloženju. Prvi za raspravu prijavio se gospodin, otvaram raspravu, prvi se za raspravu prijavio gospodin Borozan. Izvolite.

TOMISLAV BOROZAN
Hvala gospođo predsjednice. Ma naime ja sam se javio ponukan da sam pročitao ovaj materijal stvarno sa posebnim zadovoljstvom i htio bi pohvalit izrađivača ove informacije. Naime da ova informacija o procesu realizacije sanacije odlagališta otpad Karepovac je po meni jedan ogledni primjerak kako treba raditi jednu informaciju odnosno kako informacija odnosno kako bi trebali biti vijećnici ovoga Vijeća izvješteni vezano za jedan krucijalni gradski projekat kao što je Karepovac, odnosno da naša javnost može sagledati sve faze do sada učinjenog vezano za ovaj izuzetno važan projekat za naš grad. Tako da kažem, još jedanput, da ove financijske tablice, terminski planovi, obrazloženja toliko su jezgrovito i kvalitetno obrazloženi da sam stvarno sa posebnim zadovoljstvom iščitao ove materijale. Tako još jedanput zahvaljujem.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Za raspravu se prijavila gospođa Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja potpuno drugačije od gospodina Borozana, jer je u sve ove termine ne vjerujem, to moram javno kazati. Ovo je kabinetski dobro napravljen materijal, operativno po meni ovo ne da neće zaživjet u ovom vremenu, nego će proći još puno, puno vremena prije nego ovo zaživi. Ja ću vam kazati još nešto, mi smo imali projekat sanacije koji je Grad Split platio 3 milijuna kuna i znači odustalo se i od projekta i od tehnologije, tada je isto gospodin Miličić bio savjetnik toj aktualnoj vlasti za takvu tehnologiju i za takav projekat, a financiran je iz namjenskih sredstava koji su se izdvojili za sanaciju deponija. Ovdje se govori o ugovoru sa Fondom iz 2005. godine, taj ugovor je podrazumijevao od 59 milijuna kuna i kod realizacije ovog ugovora Grad Split je imao problema pa iz troškovnika u kojemu su bili planirali kompaktor, kolna vaga, buldožer itd., sve je nabavljeno i Fond je jednostavno uskratio na čelu sa Vinkom Mladineom, koji je sada u zatvoru, isplatit ta sredstva iako je po troškovniku koji je bio sastavni dio tog ugovora bio dužan. Grad Split je u tom momentu po tom istom ugovoru bio, preuzeo obvezu prihvata smeća Makarske, Brela, znači cijelog Makarskog primorja, znači ugovoru je istekao rok, mi ga danas ovdje navodimo kao da je najnormalnije da ćemo ..................... sredstva po tom ugovoru, ali jedino nije isteklo deponiju Karepovac da i dalje prima tuđe smeće. Međutim da ne bi ostali neinformirani ja ću vam kazat da je Čistoća zatražila od Županije splitsko-dalmatinske, Upravnog odjela za graditeljstvo izdavanje dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom znači produžavanje, privremeno produžavanje rada deponija. Mi imamo zabranu rada deponije od Županije splitsko-dalmatinske, u ovom momentu Čistoća radi nelegalno. Ne samo da Čistoća radi nelegalno, nego mi primamo 19 jedinica lokalne samouprave nelegalno na nelegalni deponij, a mi govorimo o lokacijskoj dozvoli, o građevinskoj dozvoli, deponija nema, o čemu mi pričamo, mi rat vodimo sada sa ljudima u Županiji, a jutros je moj direktor potpisao zabranu ulaska onim jedinicama lokalne samouprave koji ne podmiruju ni onu osnovnu obvezu komunalne rente koju je ovo Gradsko vijeće donijelo na jednoj svojoj sjednici, znači pravo korištenja 104 kune po toni. Od 19. te jedinice lokalne samouprave više neće ulazit na deponij Karepovac, na nama je danas ne da razgovaramo o sanaciji, na nama je da danas razgovaramo o tome da u ovom momentu je deponij Karepovac nelegalno odlagalište, da firma koja radi tu djelatnost Čistoća radi nelegalno i ako hoćemo kao firma radit nelegalno nema nikakvog problema za Grad Split, ali mislim da bi onda trebali itekako dobro razmislit o odluci Županije da bi trebalo odavde poslat jednostavno poruku da se da privremeno korištenje deponija kako se, kako su dobili po istom zakonu i Rijeka i Zadar i Šibenik itd., znači isti zakon u ovoj Republici, ali očito se ovdje rade, i sad ne mogu ne kazat, političke igre sa firmom koja je, evo ako mogu neskromno reći, dobra firma u ovom gradu, ali i ovo je skoro ilegalno postao županijski centar za odlaganje otpada. Kad govorimo o sanaciji ja ne mogu se ne vratit na centar za zbrinjavanje, centar u Lećevici za gospodarenje otpadom. Vi znate da je projekat to centra odbijen u evropskim fondovima kao loš projekat, znači slijedeće četiri godine nemamo nikakve šanse ni predat zahtjev, slijedeće četiri godine nema ni predaje zahtjeva. Po meni krenut u sanaciju bez da imamo alternativu je skoro nemoguće, vi znate da sada se radi gore na 20-tak tisuća kvadrata, iako je ukupna površina deponija negdje oko 250 tisuća kvadrata. Znači odlaganje se radi samo na 20-tak tisuća kvadrata i ako nastavimo ovim tempom gdje primamo 49% tuđeg smeća uz sve ono što ulažemo u reciklažu mi idemo ove godine u daljnju normalno izdvajanje što veće količine otpada, mi ćemo za dvije godine se pitat gdje će grad Split sa svojim smećem. Prema tome ja želim samo ovdje upozorit na ozbiljnost situacije u ovom momentu, na to da ostale jedinice lokalne samouprave koje su dužne brinuti o svom komunalnom otpadu, znači koriste deponij Karepovac, da je ovo postao županijski deponij, a u isto vrijeme Županija ne da ni privremenu dozvolu o nastavku rada deponija. Evo situacija vam je sada takva, a sad mi možemo o sanaciji pričat kako god hoćete, ja vam kabinetski mogu napisat da smeća u gradu uopće nema, da vidite kad se napravi primarna selekcija, kad se organski ono što padne pa uđe u, ja ću vam napisat elaborat 50 stranica i uvjerit ću vas da uopće smeća u gradu nema, samo ne znam 385 tona koliko dnevno dođe gore odakle dođe.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Slijedeći za raspravu prijavio se gospodin Baldasar. Izvolite.

IVO BALDASAR
Hvala. I ja bi isto pohvalio gospodina Miličića za ovo izvješće, prilično precizno i jasno, ali moram se u potpunosti složit sa kolegicom Vrdoljak. Mi kao da ne vidimo da je problem ne kod nas, nego da je problem nažalost ali i u Županiji. Dakle da ne ponavljam sve što je kolegica Vrdoljak rekla, jer očito ona je i kvalificirana da o tome govori na način na koji je govorila, mi imamo evidentan problem regionalni centar za zbrinjavanje otpada u Lećevici ne funkcionira, dakle ne samo da ne funkcionira, nego je on daleko, daleko od moguće realizacije. Mislim da je kolegica dobro rekla, četiri do šest godina je minimalni period početka rada na tome i onda još izrade itd. Prema tome mi kao Grad bi trebali se daleko drukčije postavit prema Županiji koja je nadležna za taj regionalni centar u Lećevici i inzistirat od Županije da konačno pokrenu to, naime taj projekt je bio u visokoj fazi razvoja do jednog određenog trenutka dok, momenta dok neke službe, a najvjerojatnije sam župan nisu odlučili promijeniti tok toga događanja vezano za regionalni centar do dovođenja nove uprave itd. koja je očito sve to skupa zanemarila, zanemarila je struku, zanemarila je propise, napravljen je cijeli niz propusta koji su doveli do toga da nam je Evropa odbila plan regionalnog centra za zbrinjavanje. Mislim to samo po sebi vam govori ne samo da je sramota, nego je jedna mala mini katastrofa za ovo ovdje područje. Smeće koje dolazi se sa cijele regije, sa otoka, iz Makarske u Split je toliko veliko da ja mislim da tu nemamo šta uopće govorit. Ako direktor Čistoće dakle naše komunalne službe zabranjuje da se više prima smeće onda mislim ne da je alarmantno, nego da je stanje zaista već prošlo alarm i da smo mi svi skupa odgovorni da poduzmemo korake u tom smislu. Apelirao bi ovdje na one koji sudjeluju na županijskoj, na županijskom nivou, dakle u vlasti na županijskom nivou da izvrše pritisak da se to konačno pomakne s mrtve točke. Ovdje mislim prvenstveno na HDZ i na HGS koji koaliraju na županijskom nivou i da sada ne govorim o politici, jer mi nije baš ni običaj govorit previše, ali činjenica da vlast na županijskom nivou zbog svoje očite nesposobnosti vezano za to pitanje šteti gradu Splitu. A sam izvještaj od profesora Miličića naravno da je u redu, ali se slažem da ga je nemoguće sprovesti u djelo ukoliko ne riješimo tamo gdje ćemo odlagati smeće, pa je li to Lećevica ili je to slanje na Mars to je sad drugo pitanje. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Budući, tko, gospodin Jurjević. Izvolite.

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Hvala lijepa. Pa mislim da je za svaku pohvalu, ja bi rekao šire, angažman doktora Miličića na rješavanju i pokušaju rješavanju ovog problema u jednom dugom nizu godina i ono što je najvažnije to je čovjek koji uvijek ima ideje koje su, koje vrijedno raspraviti. Ja sam uvjeren da je Karepovac jedan od budućih najvrjednijih resursa grada Splita, zato je saniranje Karepovca u pravom smislu riječi i ostvarivanje jednog, jedne nove vrijednosti u ovome gradu. Normalna stvar da sam ka i moji prethodnici, pa mogao bi reći čak i revoltiran time da mnogi misle kako mogu zatrpavati Split škovacama bez ikakve odgovornosti i osjećaja, ne samo za solidarnost, nego i za svoju participaciju u rješavanju tog problema. Ne može Split na svoja leđa natovarit i tuđe škovace, ne može Split koji je tu gdje je u vrlo teškoj situaciji, a kojemu se otvara perspektiva sa rješavanjem Karepovca za jednu novu vrijednost, šta će bit tamo to je druga priča, o tome se da raspravljati, ali ja bih ovu temu stavio u sam vrh, u sam vrh našeg interesa i u onoj ljestvici prioriteta među prve stvari koje ovaj Grad treba riješiti. Jasno mi je i to da se nije do sada bog zna šta napravilo, da su i bivše vlasti pokušavale i da se ništa neće preko noći dogoditi, ali ako ne započnemo, ako ne napravimo taj prvi korak nećemo nikad ni stići tamo gdje smo kanili doći. Evo u to ime slažem se sa svima ovima koji kritički razmišljaju o tome, zašto bi Split bio taj koji bi solidarno, solidarnost je uvijek trebao, snosio štetu zbog toga šta drugi nemaju niti trunke osjećaja za vlastitu odgovornost prema rješavanju otpada.

PREDSJEDATELJICA
Jeste završili gospodine Jurjević?

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Jesam. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala. Slijedeći za raspravu prijavio se gospodin Roguljić. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo gospođo predsjednice. Iz ovoga svega navedenoga što je gospodin Miličić govorio vidljivo je da Republički fond, odgovorna osoba koja je razgovarala sa Gradom više nije odgovorna osoba, jer se nalazi sada u pritvoru pa ne znam koliko će se od tih sredstava uspjeti spustiti za sanaciju Karepovca. Kako možemo početi sanirati Karepovac kad ne znamo gdje ćemo početi voziti smeće iz grada i okolnih gradova čije smeće dolazi na Karepovac. Istina je da je za četiri godine ne možemo ponovo dobiti sredstva od Evropske unije jer su nam zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa vratili studiju u Lećevici koja je trebala zbrinuti odnosno zbrinjavati najveći dio smeća iz grada Splita i okolnih područja. Ispred sebe imam jedan ugovor iz 2008. godine od 20. veljače koji su potpisali tadašnji gradonačelnik Grada Splita gospodin Kuret i gospodin župan Ante Sanader gdje se planirano službeno otvaranje Centra u Lećevici bilo je predviđeno 2010. godine, a u članku 4. je izrečeno da Split potvrđuje da od toga dana neće koristiti pravo na korištenje bilo kojih drugih sredstava obrade ili zbrinjavanja otpada osim onih koji pruža Centar. Znači u trenutku kad se, ako se i kada se otvori neki drugi centar, jer iskreno ne vjerujem da će to bit Lećevica, ono što ste govorili da će Split dobiti neke strojeve koje će zbrinjavati otpad usporedno sa sanacijom ne stoji. Problem Splita odnosno Karepovca je što se ne provodi Zakon o otpadu gdje je potrebno sortiranje smeća tako da je već 1995. donesen taj zakon za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Mi moramo znati da 1/3 svega otpada čini papir, 1/3 su razna bio, bio materijali, a 1/3 je sve ostalo. Vidimo po našem gradu da ima, ima, ali nedovoljno posuda tzv. ono u tri posude šta je trebalo bit za prikupljanje toga otpada i mislim da bi toga trebalo biti puno više, jer kad bi se 1/3 papira koja se baca u smeće uspjela sortirati i reciklirati toga otpada bi bilo puno manje. Nadalje, što se tiče samoga Karepovca ja ne znam kako će ta sanacija ići, pa predlažem gospodinu gradonačelniku i ovome Vijeću pošto će problem smeća, a vidjeli smo iz izlaganja gospođe Vrdoljak biti top problem u narednim godinama grada Splita da se organizira jedna tematska sjednica na zbrinjavanje otpada u gradu Splitu i kojim ćemo metodama i kako uspjeti rješavati taj problem. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Na replika gospođa Vrdoljak na izlaganje gospodina Roguljića. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Ovako, ja nisam htjela ulazit u morfološki sastav otpada, on nije normalno ovako kako to kaže gospodin Roguljić, ima jedno 20-tak komponenti i papir sudjeluje sa puno manje, ali to sada nije bitno, naše građane ne želim u tom smislu opterećivat. Međutim morate znati da projekat koji smo imali i tehnologija koja je bila svojevremeno odabrana kao tehnologija za Grad Split znači NBO tehnologija je podrazumijevala ukupnu količinu otpada, a to je normalno značilo da se ne ide u primarnu selekciju, jer primarna selekcija je čisti trošak. Prema tome nitko pametan ako se dolazi ukupna količina neće radit primarnu selekciju i tu izazvat trošak. Nova eventualno tehnologija, strategija Republike Hrvatske planira odvojeno prikupljanje. Ja moram samo kazat da smo u prošloj godini prvi put imali značajnije pomake, a imali smo oko 50 tona plastične ambalaže i oko 500 tona papira uz ostale koje ovdje ima nekoliko subjekata koje rade na prikupljanju papira. Ove godine se planira to 100% povećat, prema tome mi idemo u ovaj dio puno agresivnije nego što su dijelom naše i mogućnosti. Međutim morate znati da kod nas primarnu selekciju nitko ne financira i da je to čisti trošak za komunalna društva. Papir se može plasirat sa nekakvom cijenom, zbrinjavanje stakla se debelo plaća uz prikupljanje i sve ostalo, zbrinjavanje plastične ambalaže se isto tako plaća itd., prema tome nemojmo iluziju što ljudi misle da je primarna selekcija donosi nekome nekakvu zaradu. Međutim naš je interes da što manja količina dođe na deponij i to je ono što je najvažnije zbog čega jednostavno svi moramo ići ozbiljno u to i zato sam navela ovaj dio da imamo 19 jedinica lokalne samouprave ovdje na području grada Splita koji nemaju skoro nikakvih obveza, oni dolaze sa ukupnom količinom ovdje. Prema tome neće oni stvarati još dodatni trošak uz ovo što moraju platit ovdje i tu ćemo mi imat veliki problem.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospodin, je li rasprava, odgovor na repliku. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Evo gospođi Vrdoljak ću ja pročitat pa da ne bude da ja govorim nebuloze. Zakon o otpadu iz 2004. godine, angažirat ćemo sve snage da se konačno počne provoditi sortiranje otpada, uspijemo li s I. fazom sortiranja papira, stakla i željeza, za to imamo zainteresirane kupce radi daljnjeg recikliranja i to je već 50% manje smeća. Ako lokalna samouprava ne uspije izvršiti tu obvezu Županija ima popravni rok od 6 mjeseci, ako i on ne zakaže reagirat će država. Ne možemo više odugovlačiti s izvršenjem te obaveze pogotovo ne na obali i na otocima. Iz 2004. godine gospođa Marina Matulović Dropulić.

________________
Ona?

LUKA ROGULJIĆ
E ona, ona. U lipnju 2008. godine ovo Gradsko vijeće, a reći ću vam ja sve, ovo Gradsko vijeće je usvojilo plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje od 2008. do 2015. godine. Grad je sukladno članku 26. Zakona o otpadu bio obvezan do 31. svibnja prošle godine izraditi izvješće o provedbi plana te ga usvojeno izvješće dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao i Agenciji za zaštitu okoliša.

PREDSJEDATELJICA
Dvije minute, odgovor na repliku.

LUKA ROGULJIĆ
To se nije ispoštovalo. Inače za naše građane mi dobivamo račune u litrama, prije smo dobivali u metrima, koliko ima, evo kratko ću, koliko je stan sada dobivamo u litrama. Pa tko to može izmjeriti koliko koji građanin litara smeća baca u smeće. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, hvala lijepa. Sad pozivam gospodina Miličića, a nema replike na repliku. Dakle gospodin, pozivam gospodina Miličića da odgovori vijećnicima na pitanja koja su tijekom rasprave postavili. Gospodine Miličić izvolite.

JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za poslove sanacije i odlagališta Karepovac
Hvala lijepa. Molio bi, molio bi gram tišine da ne moram suviše bit glasan. Ja sam naime stariji gospodin pa moram štedjet energiju i energiju i govor. Ovako, od pitanja koja smo čuli spektar je jako bogat i ja bi vam predložio da na jedan dio toga ne odgovaram, jer prelazi tačku dnevnog reda i točku dnevnog reda, oprostite, a osim toga mislim da smo čuli jedan prijedlog, vaše je da to ocijenite, bi li bila dobra i pametna jedna tematska rasprava. Ja je zagovaram, jer mislim da je problem ekstremno ozbiljan i da ćemo se naći u situaciji kad se zapravo neće moći radit ništa. Ovog trenutka još uvijek imam pravo na vjerovanje i imam pravo na toliko optimizma i razuma da će stvari se kretat određenim tokom i tijekom koji će dovest do toga da će moći sanirat Karepovac jer ćemo imat Centar za gospodarenjem otpadom u Lećevici. Ovog trenutka u Lećevici je zapravo, zakonski papiri su riješeni, šta je fenomenalno značajno, teško i dugo, ovog trenutka je u tijeku otkup terena oko 300 hiljada kvadratnih metara od kojih je 200 hiljada državno, pa nije problem otkupit, a 100 hiljada je privatno kod čega prema onomu kako meni kažu i uvjeravaju su ugovori sklopljeni, nedostaje otprilike 10 milijuna kuna koje bi Republički fond kao kredit trebao dati Općini Lećevica uz garanciju države i da oni te ljude isplate i da zapravo budu vlasnici terena. To je izvanredno visok stupanj već onda nečega što samo po sebi ne rješava problem, ali je na putu rješenja problema nužna pretpostavka. Ovaj projekat koji je radio Republički fond Republički centar nije odbijen u Brislu, nije on ni primirisao Brisla, on nije upućen iz Zagreba u Brisel, jer je u Zagrebu stopiran, jer je zapravo baziran na krajnjim pretpostavkama. Tamo je zamišljena tehnologija mokrog postupka na terenu koji je rešeto, to samo lud čovjek može radit, a otprilike su tako radili. Odatle će ga morat preformulirat što će tražit neko stanovito vrijeme. Međutim ja bi vas molio i molio bi i zagovaram još jedanput raspravu na ovom Vijeću, jer se radi o ekstremno teškom problemu kojega ljudi redovito i jako malo razumiju, ne zbog toga jer ga ne mogu razumjeti, nego zbog toga jer se s njim ne bave, a mora bit nađeno rješenje problema. Vlada je pred desetak dana najnovijim svojim odlukama, možete o Vladi misliti šta god hoćete, ali Vlada je Vlada, prema tome odluke donosi i nekoga vraga one obvezuju na nešto, a donijela je odluku da najkasnije do 2018. moraju svi regionalni centri bit napravljeni, u funkciji i sva odlagališta sanirana. To je velika valuta, ja nisam siguran da Vlada može tolike valute naći, ali nama je, meni je ovog trenutka bitno da je nađem za Split. Odatle bi vas želio upozorit da je dokumentacija koja je rađena za regionalni centar po mom sudu financijski prešla sve okvire pristojnosti, valjda računajući da će netko dati pare. Šta? Šta je zapravo iluzija, nitko neće dati pare, nitko neće dati pare. Odatle vam ja predlažem da mi ne danas, ali na ovoj tematskoj raspravi dođemo do zaključka da je problem rješiv samo ako ga u ruke uzme neka snažna privredna organizacija koja će u tomu nalazi privredni interes poštujući na jednoj pristojnoj relaciji interese građana. To ne može riješit ni općina, ni grad, ni županija, jer oni za to ne postoje, oni postoje da stvore zakonske okvire unutar kojih netko drugi koji u tomu nalazi poslovni interes to mora riješit. Ja vas sad upozoravam nešto, gospođo predsjednice dopustite mi još par minuta. Prije par dana je u Županiji bio održan sastanak gdje je poduzeće Dalekovod, o njemu možete misliti šta god hoćete, ali za mene je to veliko Hrvatsko poduzeće, došlo s prijedlogom Županiji da će o svom trošku i o svom riziku riješiti cijeli problem gori u ovoj nesretnoj Lećevici samo da Županija riješi prostorni plan šta je riješen i da riješi teren i da ide onda s njima u kompaniju na način da idu u zajedničko ulaganje, svatko unese svoj dio i rukovode s tim poslom. Ja mislim da poštenijeg i pametnijeg i operativnijeg prijedloga nema niti će ga bit, to mora riješit privredna organizacija koja ima svoj interes. Pogledajte i nije to mali obrt godišnje, netko tko napravi to uspješno u Lećevici napravit će uspješno na deset mjesta u Hrvatskoj, to je nova industrija, a ljudi neće da shvate da je to nova industrija, to je ako ne ništa proizvodnja struje plinskim motorima. Splitski škver ima MAN licencu koja ovog trenutka u svijetu rješava 75% problema. Ti motori mogu radit u stroju, ja ne razumijem zapravo da ne postoje ni jedan nikakvi interes da jedan integralan način sadržan iz koga će se vidjeti da se radi zapravo o jednoj novoj industriji koja ima kolosalnu eksportnu dimenziju. Je li to još koga zanima u ovoj zemlji? Niti koga zanima niti tko misli, ali mi to možemo napravit ako budemo htjeli. Predlažem. Pa da zaključim jer sam uzeo malo više vremena i hvala vam lijepa na razumijevanju gospođo predsjednice. Predlažem zapravo da se neposredno napravi, mislim da smo čuli taj prijedlog, da se neposredno napravi sastanak Grad Split, jer on je ovdje sakramentski, opet sloboda izražavanja oprostite, on je ovdje jako opterećen i on je ovdje u nezavidnoj poziciji da se on sastane sa Županijom i sa Republičkim ne fondom, nego republičkim ministrom, državnim tajnikom i da se ovaj problem stavi u tok i tijek, nema razloga da to ne bude tako, nema razloga da to ne bude tako. Ovo je odgovornost, ali još jednu ću ovdje stvar naglasit, ovo je po zakonu odgovornost lokalnih vlasti, a ne županije, mi svi smo ovdje to prebacili Županiji i oprali ruke od toga, kao Županija misli, tko u Županiji misli, pa ovo nije njezin problem, ovo je problem Karepovca, evo tako gospođe Ljubice i ljudi od Čistoće koji srećom rade izuzetno kvalificirano na jednom odlagalištu koje je totalno divlje, od '64. kad je osnovano pa do danas, on nema ni jednog dokumenta iz čega se vidi da je pitom. Prema tome sve što to kako teče, teče genijalno dobro, zahvaljujući ljudima koji imaju prakse i iskustvo. Nema požara nema vragova, a svega toga može bit svaki dan, to je novi, novi tsunami iz Japana. I još jednu stvar želio bi naglasit iz ovoga što smo razgovarali, ako se uspijemo složit za ovi sastanak mislim da je imperativno da bude održan, sve drugo je zapravo ovdje u ovom pregledu aktivnosti sadržano. Dame i gospodo mislim da imamo pravo na malo optimizma, za Majku Božju ako ćemo svi vidjeti u minus kvadrantu pa najbolje onda ajmo ća na marendu i nemojmo radit više ništa. Imamo pravo na optimizam i mislim da ovo možemo riješit i rekao sam jedanput našemu ovdje zamjeniku gradonačelnika kad ovo pođe u opticaj, nezavisno od toga što ima ovdje ljudi koji drukčije misle, kad ovo pođe u opticaj ovi Grad će morat imat službu, službu javnih komunikacija koja će imat deset ljudi u službi jer će dnevno bit pet delegacija iz svijeta koje će gledat šta se radi na Karepovcu. Rekao sam, šjor Šundovu, bit će poznatiji Split po Karepovcu nego po Dioklecijanu kad pođemo u ovu tehnologiju, jer ovo je tehnologija koja se malo kad upotrebljava, a jedina je prava i jedina koja rješava problem. Hvala vam lijepo.

PREDSJEDATELJICA
Hvala vama. Rekao bi naš narod „iz vaših usta u Božje uši“, e sad ja se zahvaljujem savjetniku gradonačelnika gospodinu Jakši Miličiću na iscrpnom izvješću po ovoj točci dnevnog reda i na informaciji i stavit ćemo na glasanje prvo informaciju, a onda prijedlog koji je iznio savjetnik gospodin Miličić. Dakle prvo, recite gospodine Roguljić.

LUKA ROGULJIĆ
Pa ovako, Hrvatska stranka prava je predložila i predlaže tematsku sjednicu gospodarenje otpadom Grada Splita.

PREDSJEDATELJICA
A gospodine Roguljiću oprostite pa to je savjetnik gospodina Miličić predložio i to je već kao prijedlog dato.

LUKA ROGULJIĆ
Predložio je, predložio je ...

PREDSJEDATELJICA
Dobro, vi se pridružujete prijedlogu. Hvala.

LUKA ROGULJIĆ
Predložio je nakon što je čuo gospođo predsjednice moje izvješće odnosno moju raspravu. Pa stavite da je to prijedlog Hrvatske stranke prava.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa.

LUKA ROGULJIĆ
Molim.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Dakle ovako, pristupamo, zaključujem raspravu, iscrpna je bila, istu zaključujem i stavljam na glasovanje. Tko je za to da se prihvati informacija o odlagalištu Karepovac kako je dano u materijalima i kako je gospodin savjetnik Miličić iznio?

Tko je za? – Znači 21 vijećnik je glasovao za.
Tko je protiv? –
Tko je uzdržan? – Onda znači 2 je uzdržanih.
Konstatiram da je ova informacija većinom glasova prihvaćena. A sad stavljam na glasovanje, dakle prijedlog savjetnika gradonačelnika gospodina Jakše Miličića i prijedlog Hrvatske stranke prava. Tko je za to da se organizira tematska rasprava u svezi organiziranja gospodarenja komunalnim otpadom u gradu Splitu te da se pozove, da istoj prisustvuju i predstavnici Županije splitsko-dalmatinske zajedno sa državnim tajnikom, te da se na isti način organizira da zajedno rade na planu gospodarenja komunalnim otpadom?
Dakle tko je za to, za taj prijedlog? – Je li ovo jednoglasno? Jednoglasno.
Dakle jednoglasno je prihvaćen da se održi tematska rasprava na ovu temu kako smo maloprije iznijeli. Hvala lijepa. Prelazimo na 13. točku dnevnog reda:

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala lijepa. Poštovane kolegice i kolege vijećnici rad ovog Vijeća je završen u 16,10 minuta. Hvala vam lijepa. Vidimo se na slijedećoj sjednici. Pozdravljam svih.

Sjednica je završila s radom u 16,10 sati.

Sa kazeta reproducirala:

___________
Suzana Milić

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

20. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA

Održana 15. travnja 2011. godine

DNEVNI RED:                                                                                                               Stranica

1.   Tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“                              6

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
20. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
održana 15. travnja 2011. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II

Predsjedatelj:  Nevenka Bečić, predsjedateljica Gradskoga vijeća Grada Splita

Početak sjednice u 9,20 sati.

PREDSJEDATELJICA
Pozdravljam uvažene kolegice i kolege vijećnike, gospodina gradonačelnika, dogradonačelnike, predstavnike medija i ostale prisutne. Poseban pozdrav upućujem profesoru doktoru gospodinu Nikoli Ružinskom, državnom tajniku za zaštitu okoliša koji nam je ukazao čast i pridružio nam se danas u održavanju ove 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita. Dakle još jednom pozdravljam gospodina Ružinskog i hvala lijepa što ste nam se pridružili. (-pljesak-) Konstatiram da je sjednici nazočno 21 od mogućih 25 vijećnika, odnosno nazočna je većina vijećnika koja je potrebna za pravovaljano odlučivanje na sjednici. Prije nego što istaknem tko će sve danas uz nas vijećnike sudjelovat u ovoj tematskoj raspravi htjela bi naglasit da smo planirali da ova sjednica danas traje do 11 sati, a ukoliko se do 11 sati ne završi da nastavak bude u četvrtak 21. 04. prije održavanja redovne sjednice koja je već najavljena. Budući da današnja sjednica ima samo jednu točku dnevnog reda, a to je Tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“ smatram da će tema bit iscrpljena do 11 sati. A zašto sam htjela do 11 sati? Zbog velike senzibilnosti i osjetljivog trenutka za Republiku Hrvatsku, posebno za hrvatski narod zbog izricanja presude hrvatskim generalima na koju smo svi osjetljivi i jednostavno danas sam sigurna da 99% hrvatskog naroda je u mislima s našim generalima. Evo i dok ovo govorim ne mogu bit ravnodušna, jer osobno sam duboko uvjerena, a isti stav ima i Hrvatska građanska da će danas, a tako se i nadamo, biti izrečena oslobađajuća presuda našim generalima koji su časno i pošteno branili hrvatski narod i hrvatsku državu i dali su svoj obol u Domovinskom ratu, obrambenom ratu i jednostavno zbog osjetljivosti trenutka evo odlučeno je ovako kako sam rekla. Dakle sada nastavljamo, nastavljamo sa redovnim čitanjem uzvanika, sačekajte gospođo, temeljem Poslovnika dobit ćete riječ kad dođe vrijeme. Dakle još jednom sve pozdravljam i utvrđujem da su kao gosti ovoj sjednici pozvani ...

SANJA BILAČ
(-prekida-) Gospođo predsjednice ja vas molim samo jednu riječ nakon ovog vašeg uvodnog ...

PREDSJEDATELJICA
Gospođo čekajte da pročitam ja, ma gospođo pa ne vodite vi sjednicu, stalno ometate rad, molim vas sačekajte trenutak. Dakle uzvanici ovoj sjednici su profesor doktor Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša, zatim Rodoljub Lalić, direktor Projektnog biroa Split, zatim gospodin Ante Baran, direktor Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, zatim gospodin Stipe Ivčević, direktor Čistoće, zatim gospodin Danko Fundurulja, Projektni biro IPZ Zagreb, projektant Centra za gospodarenje otpadom za Lećevicu, zatim gospođa Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske, zatim gospođa Zrinka Bušić, koja će bit uz našeg gospodina Jakšu Miličića, stručni izvjestitelj i osoba koja je jako temeljito uključena u sadržaj ove tematske rasprave koja je za danas predviđena.
Dakle predlažem dnevni red koji je dostavljen u pozivu za sjednicu, tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“. Tko je za prijedlog?

SANJA BILAČ
Molim vas prije dnevnog reda, prije nego glasujemo o dnevnom redu jedan prijedlog, ja vas molim za minutu pažnje.

PREDSJEDATELJICA
Gospođo Bilač izvolite.

SANJA BILAČ
Hvala lijepa. Pozdravljam sve nazočne i želim vrlo kratko samo se obratiti Gradskom vijeću, a i široj javnosti. Dakle u trenutku kada cijela Hrvatska s nestrpljenjem i sa strepnjom iščekuje odluku o presudi naših hrvatskih heroja splitsko Gradsko vijeće raspravlja o komunalnom otpadu. Slažem se da je to važna gradska tema, ali ne danas, danas je to nedopustivo i sramotno. Stoga vas pozivam da prije nego što nastavite sjednicu da je odgodite za neki drugi termin, to je važna sjednica koju nije dobro prekidati, a sve gradske vijećnike pozivam da napuste gradsku, Gradsko vijeće i da prate suđenje i presudu našim hrvatskim herojima. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Dakle formulirajte vaš, oprostite, i dajem riječ gospodinu Jurjeviću. Izvolite.

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Hvala lijepo. Poštovana gospođo predsjednice, gospodine gradonačelniče, uvaženi gosti, kolegice i kolege, mislim da danas se trebamo kanit teških riječi i politizirat ili pokušat dobit jeftine poene u ovoj situaciji koja je na neki način i dramatična i emotivna i kako god hoćete. U ovom trenutku i zasjeda i Hrvatski sabor koji prekida svoju sjednicu negdje u 10 i pol, dakle nećemo proglasit Hrvatski sabor sramotnom institucijom zato što danas do 10 i pol obave. Moj prijedlog je da možda u 10 i pol prekinemo, da možemo pratit šta se dešava, ali ne treba politizirat sada, zaista je dan osjetljiv itd., mislim da nitko nema ovdje zle namjere, nitko ne želi nikoga uvrijedit, nitko ne želi ni podaštavat ovaj trenutak emocije i naboje koji postoje, ali dogovorimo se, mislim, normalno. Možda 10 i pol.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepo. Hvala lijepa kolega Jurjević. Dajem riječ gospodinu Podrugu.

LUKA PODRUG
Osobno, obzirom da smo u startu se dogovorili da ćemo prekinuti sjednicu i da svi možemo gledat zaista sve ovo drugo smatram stvarno vrlo niskim politikanstvom, posebno kad dolazi od strane HDZ-a i to one stranke koja je Antu Gotovinu izručila, koja je kazala da nema cijene koju će platit. Oni koji su ga zatvorili, oni koji su najkrivlji za što će bit osuđen, oni koji i dan danas manipuliraju najviše, mislim ovo je zaista bezobrazluk. S druge moram ponovit ono što je rekao i kolega Jurjević, Hrvatski sabor zasjeda, Hrvatski sabor koji vam je na vlasti HDZ-e. Stoga mislim da kad smo već sjednicu sazvali onaj tko ima potrebu mogao je ne doći na sjednicu, mogao je ići u Hag, mogao je bit u Zagrebu, nemojte glumit vi koji nemate veze ni s ratom, i s Hrvatskom, ni s Antom Gotovinom, ni Domovinskim ratom, danas nam ovdje moralizirat. Bar vi gospođo, koji ste prekjučer došli u HDZ-e iz one najljevije hrvatske stranke. Prema tome ja vas molim gospođo predsjednice da ako uopće hoćemo radit, jer imamo vrlo malo vremena, sati i pol imamo vremena da uopće ne dopustite nikakve ovdje rasprave moraliziranja, može bit samo prijedlog dnevnog reda, o tome da se neka točka ili stavi ili skine i o tome glasovat i ništa drugo, ali posebno da kolegici iz HDZ-a ne dopustite danas da moralizira ona u ime stranke koja je Gotovinu zatvorila.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Podrugu. Dajem riječ, nema ovdje replike gospođo Bilač, vi ste svoje rekli prijedlog. Gospodine Mirko Ramljak javili ste se za riječ. A nije otvorena rasprava, a vi ste se javili prije dnevnog reda. Dali ste prijedlog, prijedlog će sukladno Poslovniku bit stavljen na glasovanje. Gospodine Ramljak izvolite, javili ste, imate riječ.

MIRKO RAMLJAK
Hvala. Evo gospodine Luka ja sam na sreću jedan od onih kojima je general Gotovina bio zapovjednik, sudionik operacije Oluja i ja bih stvarno zamolio gospođu predsjednicu ako sjednicu neće odgodit da je bar prekine u 10 sati i 30, kada počinje, kada počinje izravni televizijski prijenos, u 10,30, ja sam čuo jučer, da na vrijeme možemo to pogledati, jer kao što ste rekli sigurno nećemo bit u mogućnosti kvalitetno vodit ovu raspravu ako smo dušom i mislima na jednom sasvim drugom mjestu.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospodine Roguljić izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo gospođo predsjednice. Ja ću se vratit na temu. Pošto je Hrvatska stranka prava bila također jedan od inicijatora ove tematske sjednice bili smo dužni nezavisne stručnjake i neovisne stručnjake sa područja ekologije pozvati ovdje odnosno uputiti inicijativu Gradskom vijeću, tako smo zamolili profesora doktora Srećka Božičevića, priznatoga ekologa i speleologa u Republici Hrvatskoj kao i profesora doktora Stanka Uršića da kao neovisni stručnjaci dođu ovdje i daju svoje mišljenje i sudjeluju u ovoj raspravi, međutim od vas predsjednice Gradskog vijeća nismo dobili potvrdu da oni mogu nazočiti današnjoj sjednici i sudjelovati u raspravi. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Kolega Roguljić ja bi vam napomenula da Poslovnik izričito i jasno propisuje da se tri dana prije trebaju prijavit svi oni koji žele sudjelovat, bit prisutni sjednici Gradskog vijeća, a naravno nemaju pravo sudjelovat u raspravi, nego samo bit nijemi promatrači. Hvala lijepa. Nema replika, nema replika, ovo je prijedlog na dnevni red. Dakle hvala lijepa. Svi koji su prije čitanja dnevnog reda i stavljanja na glasovanje dnevnog reda iznijeli svoje primjedbe mi smo ih saslušali i ja bi ih stavila na glasovanje. Dakle prvi prijedlog je bio prijedlog predsjednice vijeća tj. mene da ova današnja tematska sjednica traje do 11 sati, kolega Jurjević je do 10,30, e sad kako ćemo glasat, (-čuje se više glasova-) do 10,30. Luka? Do 10,30, dobro, evo vidim.
Dakle tko je za, idemo da bude protokolarno? – Dakle svi smo suglasno, automatski prijedlog kolegice Župe se ne prihvaća da se napusti i da se ne održi sjednica.
Hvala lijepa. Dakle nastavljamo s radom. Čitam, tko je za usvajanje dnevnog reda koji glasi tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“?
Tko je za prihvaćanje dnevnog reda? Tko je za prihvaćanje dnevnog reda, gospodine Dvornik? – Hvala lijepa. Jednoglasno. Konstatiram da je jednoglasno prihvaćen dnevni red, koji glasi:

Ad 1. Tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“

Uz napomenu da je kolegica Bilač napustila vijećnicu. Dakle ova sjednica tematska je organizirana temeljem zaključka sa 19. sjednice koja je održana 14. ožujka 2011. godine, a sada ja pozivam državnog tajnika za zaštitu okoliša profesora doktora Nikolu Ružinskog da nam da uvodnu riječ i da se obrati vijećnicima. Gospodine Ružinski izvolite i još jednom hvala što ste danas naš gost.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Uvažena gospođo predsjednice, uvažene dame i gospodo članovi Vijeća, ja vam se sa svoje strane zahvaljujem što ste me pozvali na ovu sjednicu i zahvaljujem se svima vama što ste organizirali ovu tematsku sjednicu. Ova sjednica ili problem gospodarenja otpadom je izuzetno značajna, značajni problem i jedna stvar koja je od bitnih stavki u sadašnjem radu Ministarstva zaštite okoliša u pripremi za korištenje sredstava strukturnih fondova koji su pred nama. Mi smo krenuli u rješavanje problematike izrade programa i prijave za sve županije. Splitsko-dalmatinska županija a pogotovo Grad Split su izuzetno značajni za rješavanje ovog problema i vjerujem da ovakva jedna sjednica posvećena upravo toj problematici može bitno doprinijeti rješavanju tog problema i ja ću vam rado odgovoriti na sva pitanja koja mi budete postavili nakon ove prezentacije. Za sada bi samo toliko. Još jedanput hvala što ste organizirali ovu sjednicu.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se Državnom tajniku gospodinu Ružinskom na uvodnoj riječi. Pozivam uvaženog gospodina Jakšu Miličića, savjetnika gradonačelnika da nam da uvodno obrazloženje uz isticanje najvažnijih detalja iz materije ove sjednice. Gospodine Miličić izvolite.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Poštovana gospođo predsjednice, uvažene dame i gospodo vijećnici ja bi pošto sam pisao ovaj kratki uvod za ovu sjednicu, a skrećem pažnju da je pred negdje otprilike mjesec dana na sjednici Vijeća donesena odluka da se održi ovakva tematska sjednica mislim iz puno razloga i puno obrazloženja, veseli me da je taj zaključak u procesu svoje realizacije i danas bi ovdje nekoliko osoba trebalo prezentirati svaki svoj segment ove materije koja je vrlo složena, a moja zadaća je da dam jedan sasvim kratki uvod od par minuta. On je uostalom i napisan, vi ga imate u materijalima, ja ga ne bih hvala bogu čitao, niti bi se kretao po njemu suviše detaljno, ali bi radi jednog svojevrsnog vremeplova smatrao potrebnim naglasit neke detalje. Ključni detalj se nalazi u činjenici zapravo da je kroz ovih 50 godina postojanja Karepovca, a odatle postupnog nastajanja i razmišljanja i stvaranja određene, recimo stvarao i određene kritične mase spoznaja o potrebi da se građani grada Splita odnosno svih naših gradova i općina koje su u ovoj kompoziciji s nama spojene, dakle ostaje činjenica da je kroz svo ovo vrijeme rasla, postupno rasla spoznaja o potrebi određenih zahvata koji su na koncu ušli i u republičku politiku koja je pred desetak godina donijela svoju strategiju koja se ne realizira onoliko brzo koliko bi trebala, ali se ipak postupno realizira. S tim u vezi ja bih samo naglasio da je Grad Split još 1974. godine donio jednu odluku koja je zapravo rezultirala osnivanje općinskog fonda za ekologiju i želio bi naglasiti da postoji razlog da se građani ovog grada tim ponose, jer vjerojatno je grad Split tim činom bio među prvima, ako ne i prvi grad na planeti Zemlja koji je imao svoj ekološki fond. On sam po sebi nije morao značit ništa epohalno, ali činjenica je da je jedan problem spoznat i da je zapravo se došlo već tada do zaključka kako početi mobilizirati grad i građane da zapravo se stvore uvjeti da se neki od određenih problema riješe. Dakle to je jedna činjenica. Grad je bio na pragu potpisa jednog ugovora o izgradnji spalionica na Karepovcu, falio je samo jedan potpis jednog direktora splitske firme, a kad je ono uslijedilo onda je ........ promijenio propise pa se to i nažalost i srećom nije realiziralo, pa je onda jedna golema delegacija svjetske banke, golema zbog toga što je bila vrlo brojna, danima boravila u Splitu da se uvjeri da gradu na koji način riješit problem. Napisali su veliki elaborat o tome i onda od toga nije bilo ništa, jer nije moglo proći, da bi recimo negdje 1998. godine općina Lećevica donijela samostalnu odluku o ustupanju Gradu Splitu terena u površini od milijun kvadrata negdje odmah iza prijevora Malačke sa ciljem da se tamo organizira ova aktivnost tretmana komunalnog otpada. Grad je raspisao međunarodno nadmetanje za tu priču pa kad je sve bilo gotovo onda je i to torpedirano. Ovo torpedirano stavile, hvala bogu, u navodnike. Međutim kao direktnu posljedicu tih podataka koje smo na međunarodnom planu dobili Grad je pokušao preslikat na Karepovac predviđajući mogućnost da se Karepovac koji je do tada razvijan kao odlagalište specifičnog karaktera da se organizira kao odlagalište koje bi dobilo karakter suvremenog odlagališta koje bi imalo dakle svoj sanitarni karakter. Sve je bilo pripremljeno, sve je bilo pripremljeno do ugovora sa partnerom i onda je to na sjednici Gradske uprave ili Vijeća, ne znam ni ja šta je onda bilo na čelu Grada, negdje početkom, sredinom 2001. je u zadnji čas odluka promijenjena pa je naglašeno da će se ipak ići zajedno sa svim ostalim u Županiji na stvaranje županijskog centra za gospodarenje otpadom, što je po mom sudu bila apsolutno zrela odluka, ali je značila u isto vrijeme odgodu, jer od tada je prošlo deset godina. Deset godina se gimnasticira sa idejom regionalnog dakle zove se regionalna zapravo radi se o županijskom centru i već je tada bila lokacija Lećevica kao predviđena da bi se tamo to događalo i kao direktna posljedica tih kretanja unutar gradskih faktora ostala je odluka o tome da se uvodi onih 0,12 kuna po kvadratu ubiranja sredstava da bi se s tim sredstvima saniralo Karepovac i pomoglo ovoj izgradnji. Ta odluka kao što znate krajem 2009. od ovog Vijeća prolongirana za period do 2019. i iz tih sredstava, da bi iz tih sredstava ukupno bi trebalo rezultirat financijski suport Grada Splita u procesima sanacije Karepovca. Ali tada je zapravo i počeo proces koji se odvijao u dvije komponente. Jedna komponenta je vezana za konkretizaciju lokaciju u Lećevici koja koliko god ide sporo ipak ide, ipak ide, nije stala i bitno je da ne stane, jer od svih trenja najteže je savladat trenje mirovanja, a ovo ipak se kreće i danas ćemo čuti o tome neke konkretnije podatke koje će o tomu dati osobe koje su mjerodavnije od mene. Na svaki način Grad Split je od tada krenuo putem koji bi trebalo rezultirat sanacijom Karepovca, a u isto vrijeme krenuo je putem koji je trebao dati punu podršku i daje punu podršku akciji koja se zove Županijski centar u Lećevici. Ostalo je međutim nešto što bi bilo dobro i važno danas da se čuje, posebno bi zamolio gospodina Državnog tajnika, jer je temeljem republičke strategije za Lećevicu predviđeno da se aktualizira mehaničko-biološka obrada kao tehnologija, o njoj ćemo čuti puno konkretnije od projektanta, međutim to u isto vrijeme znači da će se u procesu tretmana komunalnog otpada izdvajat tzv. suha frakcija koja je za sada republičkom strategijom predviđena da ide u termo tretman, ali nije precizirano u koju tehnologiju i nije precizirano na koju lokaciju. Ostaje kao otvoreno pitanje potencijalno prisutno da se ta materija orijentira prema industriji cementa za što postoji hiljadu i jedan pozitivan razlog, ali ipak o tome trebaju, o tome treba raspravit i mislim da je neposredno izuzetno zanimljivo da nadležne faktore u Republici o tome donesu jedan pouzdaniji sud, jer se taj problem na razini Grada i na razini Županije samostalno riješit ne može bez odgovarajućeg, odgovarajućih stavova, dakle motivirajućih stavova koji bi se morali dovest i donijeti na razini Republike. Inače šta se tiče samog Karepovca mi smo u poziciji da će neposredno se raspisat natječaj za izradu studije izvodljivosti, za izradu idejnog projekta i za izradu studije utjecaja na okoliš, a u nadležnosti je Grada da donese i odgovarajuće dokumente koji bi morali rezultirat u nekom primjerenom vremenu izradom urbanističkog plana uređenja. Pa pred nama je dakle jedna tema koja zaslužuje maksimalnu pažnju i mislim da je ovo Vijeće svojom odlukom da se organizira tematska sjednica izuzetno naglašeno potencirala taj problem koji zaslužuje pažnju kroz jednu baš tematsku sjednicu, a ne da bude jedna od točaka nekog dnevnog reda unutar kojeg bi se ona izgubila. Hvala vam lijepo.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Jakši Miličiću na iscrpnom izvješću i pozivam diplomiranog inženjera gospodina Rodoljuba Lalića, direktora Projektnog biroa Split da nam predstavi idejno rješenje sanacije odlagališta Karepovac. Gospodine Lalić izvolite.

RODOLJUB LALIĆ, dipl.ing.građ. - direktor Projektnog biroa Split d.o.o.
Dobar dan i pozdrav svima. Ja bi prvo predstavio sebe i svoju tvrtku tako u dvije riječi pa bi onda i ovim rješenjem. Projektni biro Split je najveća projektna tvrtka na području Dalmacije, mi imamo 40 zaposlenih i bavimo se projektiranjem energetskih i infrastrukturnih objekata. Što se tiče Karepovca tu smo uključeni još od '98. kad je bio natječaj za rješenje znači Karepovca i novog odlagališta sa tvrtkama SIMENS i EKO LING iz Švicarske. Projekti koje smo mi radili su recimo na projektu Eko Kaštelanski zaljev, crpna stanica Ravne njive, Kunčeva greda, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Stupe itd. Hidroelektrana Lešće koja je upravo puštena u pogon, to je naš projekt, mi smo to projektirali, a od značajnijih projekata možemo kazat evo sad za Svjetsku banku radimo projekt studije utjecaja i fizibiliti za navodnjavanje doline Neretve, a za Evropsku banku radimo tzv. „dju diligens“ ta hidroelektranu na Ombli i recimo hidroelektrana Zakučac naša najveća hidroelektrana mi upravo radimo projekt revitalizacije te hidroelektrane.
Što se tiče Karepovca i ovog našeg idejnog rješenja mislim da je ovdje bitno napomenuti da u ovom našem idejnom rješenju smo išli u jednom pravcu da pokažemo da je moguće Karepovac sanirati na način da se dobije jedan novi prostor, znači da Karepovac ne ostane ono što je, znači da ne ostane jedna prepreka daljnjem razvoju grada. Znači prethodna koncepcija sanacije, nazovimo je u navodnike sanacije, Karepovca je pretpostavljala da se Karepovac kao takav pokrije, zatvori i da se otplinjavanjem kroz slijedećih 20 godina ili 30 godina dovede u nekakvo stanje, bezopasno stanje. Jedna takva situaciju ustvari onemogućava grad, onemogućava korištenje tog prostora i onemogućava daljnji razvoj grada u tom pravcu. Mi svi znamo da Split kao grad koji je na poluotoku ima problem sa prostorom, znači prostor i daljnji nekakvi putevi razvoja grada i prostor gdje bi se grad razvijao. Našim idejnim rješenjem smo dali baš naglasak na tu komponentu, znači da se sanacijom Karepovca, uređenjem tog prostora dobije novi, znači novi prostor, da se dobiju nove mogućnosti razvoja grada u jednom organiziranom sustavu i naravno bitno je napomenuti da je to prostor koji je praktično u vlasništvu Grada, znači jedan prostor kojim Grad može dalje s njim raspolagati i imati na korištenje. Samim projektom, znači rješenjem, su obrađene varijante mogućih rješenja sanacije Karepovca gdje mi ne prejudiciramo ništa nego samo kažemo i dokazujemo da je to moguće i na koji način je to moguće učiniti. Naravno jedna od varijanti je da se ne radi ništa šta je apsurdno i neostvarivo, druga varijanta bi bila da se prihvati rješenje koje je prije znači obrađeno i već dosta daleko projektno obrađeno, znači pokrivanje Karepovca i otplinjavanja, treća varijanta je da se to sve iskopa i negdje odnese, šta je isto apsurdno, ali je isto moguće rješenje i četvrta varijanta je znači da se cijeli taj materijal, cijeli taj Karepovac na jedan način ozdravi, na način da se razvoji znači otpad od onog zemljanog pokrivka, da se taj zemljani pokrivat, znači ta zemlja vrati na mjesto gdje je Karepovac bio i da se to ustvari poravna i dobije se jedan uređeni prostor koji bi se koristio u skladu sa mogućnostima i razvojnim željama Grada. Znači potrebno je nakon ovog rješenja ili paralelno s ovim rješenjem da se izradi i urbanistički plan daljnjeg korištenja tog prostora, znači cijelog ovog prostora Karepovca. Kod metode znači ovog ozdravljenja postoji nekoliko metoda i nekoliko načina rada i mi smo predložili, znači ja ne smatram da bi ovo trebalo smatrati kao konačno rješenje, jer će studija izvodivosti pokazati u nekakvim stvarima koja je prava i koji su pravi ciljevi i na kraju krajeva i natječaj koji će se sutra raspisati će pokazati koje metode mogu bit optimalnije, znači mi kroz natječaj možemo dobit nekakvu drugu metodu koja može bit jeftinija i optimalnija. Prema tome ovo su sad, sad poznate metode.
„Smel vel“ metoda se pokazala u ovoj priči kao isplativa, zato šta je u stvari poanta te metode, da se u određeni prostor, znači nekakvu kazetu veličine 100x100 metara tehnologijom upuhuje zrak, znači da bi se an anaerobni procesi pretvorili u aerobne procese i da bi se nakon nekog vremena taj, znači taj prostor, taj volumen zemlje koji je tretiran mogao obraditi, znači da bi se razdvojila suha tvar znači ovaj otpad od zemlje i da bi se onda nakon toga to uređivalo. Isto tako ovaj projekt predviđa i za vrijeme, znači dok mi vršimo sanaciju Karepovca da se novo znači otpad još uvijek može tretirati na način da se dovodi na lokaciju, jer ovi uređaji, znači ova postrojenja koja će nam služit za separiranje, razvrstavanje otpada mogu nam prihvatiti i novostvoreni otpad tako da ustvari i za to vrijeme Karepovac još uvijek može bit u funkciji. Znači to je bit ove metode. Naravno sad imamo dvije stvari, imamo taj teren, zemljište koje vraćamo natrag i nasipamo i uređujemo u skladu sa nekakvim prostornim planovima i imamo ostatak tu suhu tvar koju negdje moramo ili osim nje imamo naravno gume, metale, staklo itd. koje ćemo razdvojit i koji se mogu ići u reciklažu, a ova suha tvar se može znači ili treba zbrinuti na način odgovarajućim tehnologijama koje ćemo prihvatit, da li su to cementare, da li je to ovaj Županijski centar za gospodarenje ili nekakva treća metoda to naravno ovisi o daljnjem razvoju situacije. Mi smo pokazali tamo nekakve i cjenovne znači vrijednosti toga projekta, ja mislim da jednu stvar koju moramo kazat, a to je naravno da ne možemo te stvari uspoređivat po cijeni, jer najjeftinije je ne napravit ništa, to je nula eura, prema tome mi moramo govorit o tome da je ovdje znači tema i zadatak Karepovca sanacija jedne ekološke bombe, sanacija jednoga prostora koji ograničava razvoj grada, koji onemogućava daljnji život ljudima oko Karepovca, prema tome kad mi saniramo to, znači taj ekološki problem je ovdje vrlo bitan, znači onda smo dobili jedan drugi prostor. Mislim da bi to bilo recimo u kratkim crtama ono šta smo mi radili, ako bude kakvih pitanja mi smo tu na raspolaganju i možemo odgovorit. Eto hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Laliću na iscrpnom izvješću, hvala lijepa još jednom i pozivam gospođu Zrinku Bušić, diplomiranog inženjera da ukratko prezentira odnos Grada Splita i Fonda za zaštitu okoliša. Izvolite gospođo Bušić.

ZRINKA BUŠIĆ, dipl.ing.
Dobar dan svima, dobar dan gospođo predsjednice. Ja ću se samo kratko dotaknuti ugovora koji je Fond ima sklopljen sa Gradom Splitom. Dakle Grad Split je u 7. mjesecu 2005. godine sklopio sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovor o korištenju sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje u sufinanciranju programa sanacije i tada je za taj projekt već bila ishođena lokacijska dozvola te je temeljem projekta procijenjena i vrijednost izvedbe i ona je znači bila procijenjena na ukupni iznos od 148 milijuna i 400 tisuća kuna. Od tog iznosa Grad Split osigurava iznos od 60%, dakle 89 milijuna i 40 tisuća kuna, dok Fond osigurava bespovratnu financijsku pomoć u iznosu od 59 milijuna 360 tisuća kuna, dakle Fond ukupno učestvuje u svim troškovima sa 40% sredstava dakle zaokružene financijske konstrukcije tog ulaganja. Dakle tim ugovorom također je predviđeno da konačni iznos sredstava koje će Fond sufinancirati da će se utvrditi zapravo tek nakon što Grad Split izradi glavni izvedbeni projekt i izradi temeljem tih projekata i konačni troškovnik koji zatim treba proći u reviziju Fondu i tek tada zapravo on postaje mjerodavan i dakle tim ugovorom je predviđeno da će se tek tada nakon prihvaćanja troškovnika od strane Fonda sklopiti dodatak ugovora kojim će se onda utvrditi konačni pripadajući iznos sredstava u sufinanciranju odlagališta Karepovac. Dakle po tom projektu koje je Grad obavio, a Fond sa svoje strane sufinancirao u iznosu 40% je da je ishođena lokacijska dozvola. Nakon toga je ishođena i načelna dozvola kojim je taj cijeli projekt podijeljen u tri zasebna dijela. Nakon toga izrađen je parcelacijski elaborat temeljem kojega je cijelo to vrijeme i danas dakle se rješavaju imovinsko-pravni odnosi u obuhvatu cijele te sanacije. Nakon toga je izrađen i glavni projekt za paket tzv. paket A koji je određen tom načelnom dozvolom, dakle on čini glavninu tog projekta, znači tu je uključena čitavo tijelo odlagališta građevina u aralu samog odlagališta. Zatim su također ishođene lokacijske dozvole za priključke odlagališta komunalnog otpada na vodoopskrbnu mrežu. Zatim su u svrhu racionalnog korištenja prostora na Karepovcu kupljeni su strojevi za potrebu funkcionalnog evidentiranja i zbrinjavanja otpada i dakle za sve te aktivnosti koje su do sada provođene Fond je uplatio Gradu Splitu temeljem tog ugovora do sada iznos ukupno znači 11 milijuna i 900 tisuća kuna. U materijalima koje ste dobili dan vam je pregled sredstava koje je Grad utrošio od sklapanja znači ugovora do danas. Dakle taj iznos je uglavnom potrošen na kupovanje zemljišta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dakle tu ćete primijetiti jednu malu razliku između sredstava koje je Grad utrošio i ono što Fond priznaje, naime Grad je do sada rješavao imovinsko-pravne odnose i na zemljištu koje je obuhvaćeno bilo tom lokacijskom dozvolom, ali i zemljište koje neposredno graniči sa njim, koje međutim nije moglo to što je van lokacijske dozvole, nije moglo biti priznato kao trošak, trošak Fonda. Dakle prikazani su vam troškovi izrade projektne dokumentacije, troškovi izrade zemljišta, dakle do sada od ukupnih sredstava koje je Grad utrošio Fond je priznato cirka 26 milijuna 700 tisuća kuna u kojem iznosu učešće je Fonda 40%, znači to je cirka 10 milijuna i 700 tisuća kuna, a učešće Grada je bilo znači 60% odnosno 16 milijuna, cirka 16 milijuna kuna, dakle to je, to je do sada priznati trošak.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospođi Zrinki Bušić na danom obrazloženju, hvala lijepa i pozivam gospodina Danka Fundurliju, diplomiranog inženjera iz Projektnog biroa IPZ Zagreb, projektanta Centra za gospodarenje otpada u Lećevici koji će predstaviti idejni projekat Centra. Izvolite.

DANKO FUNDURULJA, dipl.ing. - Projektni biro IPZ Zagreb, projektant Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici
Hvala. Poštovani vijećnici evo ja ću probat biti što kraći i ostavit vam vremena za pitanja s obzirom na situaciju koja je iskrsla pa ću probat skratit. Prvo i osnovno cijeli centar i kompletno gospodarenje otpadom u Županiji vodi se u skladu sa zakonskom regulativom RH, znači sa strategijom i planom gospodarenja otpadom RH, te sa planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije koja je usvojena 2008. godine. Također je sve što se radi usklađeno je s direktivom Evropske unije otpada, a to znači maksimalno izdvajanje papira, stakla, plastike i metala i direktiva propisuje izdvajanje 50% ovih materijala 2020. godine, znači tu je negdje i naša strategija koja predviđa izdvajanje 35% 2015. kada će se donesti nova, novi plan gospodarenja otpadom. Znači sam postupak sa otpadom sastoji se iz tri osnovna koraka, to je nastajanje, transport i obrada. Znači na nastajanju imamo maksimalno izdvajanje, transport je zamišljen tako da je predviđeno osam pretovarnih stanica, tih osam pretovarnih stanica skupljaju otpad od lokalnih komunalnih tvrtki i taj otpad se prevozi u Centar za gospodarenje otpadom. Sama lokacija nalazi se na kršu, što znači da nije baš najpovoljnija hidrogeološka situacija i zbog toga je zabrana maksimalna sigurnost i zabrana je obrada koja neće imati mogućnosti bilo nastajanja bilo kakvog zagađenja. Bile su obrađene tri varijante, znači aerobna razgradnja otpada, anaerobna razgradnja otpada i razgradnja otpada sa bio sušenjem. Kod skupljanja ulaznih podataka jedino jedna od rijetkih čistoća u Hrvatskoj koja kontinuirano prati sastav otpada je splitska „Čistoća“ i tu je utvrđeno da negdje 40% otpada se sastoji od papira, stakla, plastike i metala i jedno 40% je bio razgradiva komponenta, a 20% je ostatak. Znači sama tehnologija se sastoji od načina da se izdvoje gorive komponente kad uđu u Centar, to je gorivo iz otpada. To gorivo ide na cementaru i cementara CEMEX u Kaštelima u slučaju da ne zamjeni gorivo alternativnim gorivima nema više šanse opstat. Znači oni će morat uvest alternativna goriva koja su CO2 neutralna, to vam je ............. protokol da vas sa tim puno ne zamaram. I sad evo da krenemo odmah prema kraju, ono što vas najviše zanima cijeli Centar ima cijenu od 440 milijuna kuna, na to treba dodati 50 milijuna kuna za pretovarne stanice i imate sanaciju prema Zakonu o zaštiti okoliša obavezu sanirati na području Županija sva nastala zagađenja i odlagališta. Vi imate 17 većih odlagališta i 35 manjih smetlišta. Jedno odlagalište je sanirano, to je Podgora, za to će vam trebati negdje oko 350 milijuna kuna. Cijena obrade otpada predviđena je sa nekakih 400 kuna, znači to je „gejt fi“, to će se naplaćivati na ulazu u Centar. I otprilike nešto manje će trebati dodati za transport. Vi ovdje imate problem s otocima, znači vrlo skupi transport trajektima, predviđeno da svaki otok znači Vis, Brač, Hvar, Šolta imaju svoju pretovarnu stanicu i još četiri pretovarne stanice su predviđene za Split sa Sinjem, Makarsku, Vrgorac i, Split sa Omišem, pardon, Split s Omišem, Makarska, Vrgorac i Sinj. Na kraju osnovno pitanje tko će to platiti, znači ulaskom u Evropsku uniju i vaš Centar već priprema aplikaciju sa studijom izvodljivosti gdje može povući od Evropske unije 50 do 70% sredstava, a ostatak će platiti Fond za zaštitu okoliša, Županija, jedinica lokalne samouprave. Evo ja ću vam ostavit vremena za pitanja, hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. A sada pozivam gospodina Stjepana Ivčevića, direktora „Čistoće“ koji će iznijeti podatke o količini otpada iz pojedinih sredina koje se dopremaju na Karepovac, te podatke o primarnoj selekciji i reciklažnim dvorištima. Izvolite gospodine Ivčević.

STJEPAN IVČEVIĆ, dipl.oec. – direktor „Čistoće“
Hvala vam gospođo predsjednice. Pozdravljam sve nazočne i pozdravljam sve nazočne gradske vijećnike i vijećnice i predsjednicu, gospođu predsjednicu Gradskog vijeća. Znate ovo je jako jedna složena problematika o kojoj danas razgovaramo i defakto ovdje se razgovara o tri slučaja koja su povezana pupčanom vrpcom, ali su potpuno odvojeni. Jedan je Centar za gospodarenje otpadom koji defakto investitor i Županija splitsko-dalmatinska, drugo je sanacija odlagališta Karepovac čiji investitor je Grad Split, a treća, treća ona po meni jedna od najvažnijih za koju sam zadužen i ja i odgovoran ja, je defakto obavljanje djelatnosti odvoza komunalnog otpada na području grada Splita. Znači razgovaramo o tri defakto miješane cjeline koje su povezane pupčanom vrpcom, jer morate znati isto tako da je prije 15-tak dana donesen u skladu s time jedna izmjena plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u Narodnim novinama koji kaže da sustav gospodarenja otpadom na razini županije odnosno kod regionalnih centara na razini više županija provodit će se na način istovremenog zatvaranja postojećih odlagališta. Zato sam vam spomenuo onu pupčanu vrpcu kojom je to povezano. Ponovit ću, istovremenog zatvaranja postojećeg, a dinamiku istovremene sanacije i zatvaranja odlagališta treba prilagoditi konkretnoj situaciji. „Čistoća“ je zadužena samo za onaj treći dio, da vas informiram, prema tome za obavljanje djelatnosti odvoza komunalnog i ostalog neopasnog, tehnološkog otpada na području grada Splita, na upravljanje Karepovcem kojim upravlja kako zna i umije i ima sve pohvale, pa čak i od jučerašnje defakto jučerašnje inspekcije koja je inspekcija Republičkog fonda, bili su pet do šest inspektora koji su jedan je za zaštitu na radu, jedan je sanitarni inspektor, jedan je, uglavnom to je bila inspekcija odlagališta otpada na republičkom nivou koji su rekli da odlagalište Karepovac nije nikad bolje izgledalo. Normalno da ima i nekih sitnih tipa primjedbici, da li je to pranje kotača, znači da li vozilo poslije odlagališta prolazi preko bare kojom se peru kotači što postoji na odlagalištu, ali to su toliko nevažni da su pohvale od samih inspekcijskih nalaza bili. Normalno bio je i nazočan predsjednik grada Splita u okviru toga. Podatke o ovom odlagalištu otpada i otpadu koji se baca je uvijek postavljen na onu razliku otpad – smeće šta može bit posebni okrugli stol, to vam napominjem. Imate u svemu tome „Čistoća“ to prati svakodnevno. Ja nisam za reakcije na tome da predmet se razvlači godinu, dvije, pet, vi jutros defakto imate na mom stolu koliko je „Čistoća“ fakturirala, naplatila itd., imate i podatke za tri mjeseca ove godine koliko je odbačeno smeća na Karepovcu, koliko je pojedina općina odbacila, koliko je svega toga odbačeno, vi imate čitav materijal i čitavu analizu u kojoj sve to stoji. Imate ispred sebe 19 općina i jedinica lokalne samouprave koji odbacuju smeće na odlagalište Karepovac u Splitu. Normalno Zakon o komunalnom gospodarstvu i posebice Zakon o otpadu odredio je takvu mogućnost znači da se, da svaka jedinica lokalne samouprave je odgovorna za način rješavanja komunalnog otpada. Isto tako u slijedećem članku kaže da je moguće i dogovorno sa ostalim jedinicama lokalne samouprave ako se potpiše ugovor, drugim riječima Grad Split legalno i ugovorno rješava pitanje 19 jedinica lokalne samouprave i njihovo odbacivanje otpada na odlagalište Karepovac. Vidjet ćete imate u materijalu te količine pa ćete vidjeti da je to komunalnog otpada u prošloj godini odbačeno 115 tisuća tona, te ukupnog otpada 138 tisuća tona, da 50% toga, znači svega 50% toga se odnosi na grad Split. Ma ja vam neću napominjati jer to može ući u neke druge probleme analitičke, ali zar nije recimo Okrugu, Segetu i Marini bliže bacit na Plano koje je odlagalište otpada nego na grad Split. Recimo vi morate znati da cijelo Makarsko područje koje u ovim trenutcima sa ovim sistemom od 27 tisuća tona otpada u prva tri mjeseca itd. u ovom trenutku nema toliko otpada koliko će ga imati u 7., 8., i 9.. Maloprije mi je gospodin Danko govorio mi radimo svake godine IPZ-ove strukture otpada šta se u tim strukturama, i radimo u ljetnim i zimskim mjesecima, jer je razlika nebo-zemlja, promatramo to u skladu s onim što je bilo ranije. Koliko se toga. Ja ću vam reći i ovu činjenicu da je 2010. Grad Split deponirao manje komunalnog otpada nego 2009. godine. Da ipak ima tih 1000 tona manje, nije velika razdaljina, ali govorim o nekim načinima, pokušajima i načinima rješavanja svega. Da vam ne govorim brojke koje ste sve dobili u materijalima. Dobili ste u materijalima sve brojke koje se odnose i na količine i na verifikacije i na 19 općina i na sve ostala zbivanja koja se tiču oko Karepovca. Projekt sanacije, projekt sanacije Karepovca 1. 07. 2001. godine je utvrđeno da se ... ( - kraj  1. kazete  A strane - ) ... kuna. Vi za ova tri mjeseca ove godine već imate i podatak da je još to dva milijuna kuna više, znači sredstva se odvajaju. Ajmo preći dalje više od tih programa, projekata, projekata, projekata i prihvatimo se nekog konačnog i stvarnog ....... Isto tako mi je i sa Centrom za gospodarenje otpadom, pa znate u kojoj se, ja vam malo više pričam oprostite predsjednice, vi me prekinite komotno, Centar za gospodarenje otpadom ...

PREDSJEDATELJICA
Oprostite, samo vi izvolite, takva je rasprava i tematika da je poželjno izreći sve. Izvolite.

STJEPAN IVČEVIĆ, dipl.oec. – direktor „Čistoće“
Ponavljam ponovno, nemojte me optuživat, Čistoća je samo zadužena za obavljanje djelatnosti, a to je odvoz komunalnog i drugog otpada i defakto čišćenje i pometanje ulica. I za to je odgovaran Stipe Ivčević. Šta se tiče Centra za gospodarenje otpadom itd. neusklađenost dokumenata, dokumentacije između Centra kojeg vodi Županija, sanacije koju vodi Grad, Čistoće koja daje te podatke ta se neusklađenost povezuje do beskonačnosti. Da li su predviđene pretovarne stanice na odlagalištu, nisu. Od mene Županija traži, dajte mi investicijski projekt pretovarnih stanica koliko ste isplatili do sada, koliko ste ih napravili i u kojoj su fazi činjenja I., II. ili III. faza? Mislim da jedinstvo Županije i Grada mora bit veće i da se čak moraju formirati neke veće zajedničke stvari oko svih elemenata, jer sanacija odlagališta otpada i izgradnja Centra za gospodarenje idu istodobno i paralelno. Kad će se Karepovac zatvorit, kad se otvori Centar, pa to je toliko jednostavno pitanje. Centar mora znati u ovom trenutku koliko ima smeća u Vrgorcu, Imotskom itd. i svega ostaloga. Podaci iz 2006., '07. mene ne zanimaju, ni od agencija, ni od ministarstava, ni od bilo čega drugoga. Prema tome po meni zajednički projekti i suradnja između Reciklažnog centra „Čisti okoliš“ i između Grada Splita koji vodi sanaciju Karepovca odnosno Odjela za komunalne poslove, odnosno recimo gospodina Pave Zaninovića ili nekog drugog mora bit, to je jedini put. Ma ja vam puno toga nabrajam, ali nema veze. Ja ću vam reći da je recimo prije mjesec dana odobreno 18,6 milijuna eura za Centar za gospodarenje otpadom Kaštjuni. Kaštjuni, gdje su ti Kaštjuni, to je Istarska županija. Da je isto tako za Marišinu odobreno 20 milijuna eura, gdje je Marišina, Primorsko goranska u Rijeci. Da je isto tako Bikarac dobio svojih 8 milijuna eura za ..........., pa ipak neke stvari ja znam da projekt zahtjeva od te tzv. Evropske komisije koja donosi odluku i sufinancira ta sredstva itd. da je pokriven i vraćen na doradu, da se dorađuje, ponovno šalje i obrađuje, ali mora se nešto dešavat i ovdje. Ovo su sredstva koja su odobrena u drugim županijama. Prema tome samo molim to da se ide dalje, dalje, ne samo mi, idemo od projekta do projekta, do projekta i tako pričamo dvije, pet, deset, petnaest, dvadeset godina i onda Čistoća traži dozvolu za gospodarenje otpadom i ispostavi se da je odlagalište Karepovac pašnjak i ono ne postoji. I zabranjeno je voziti prijevoz otpada na odlagalište Karepovac, e dobro, pošto Čistoća ima tvrdoglave jako ljude itd. onda smo mi dokazali da nije pašnjak, da je legalno i zakonito izgrađena građevina itd., da je izgrađena prije 15. veljače 1968., jer imamo odluke od SFRJ do Komiteta jednog, drugog za urbanizam, za ovo, za ono, itd., od '64.i '65. godine koji se utvrđuju te čestice na Karepovcu. Tako da je ta dozvola dobivena za slijedeće četiri godine. Uvijek ćete postavljat pitanja, mogu unaprijed na jedno pitanje odgovarat, uvijek ćete postavljat pitanja. Koliko se još može odlagati na Karepovcu? To je pitanje na koje vam nitko ne može u ovom trenutku dati odgovor, mi se čak ne slažemo ni oko nekih kvadrata koje se odlagaju na Karepovcu, svo smeće koje dolazi mjeri se teret točno, kilo se važe i sve se ............ Otprilike u ovom trenutku vi imate Karepovac, ako je netko bio gore, a ja sam ovdje jednu zanimljivu stvar napisao da uz dječje vrtiće i osnovne škole koje dolaze na Karepovac da očekujem i posjet gradskih i županijskih vijećnika kako bi uživali u društvu galebova, zato pročitajte nekad ovo izvješće, nemojte ga ........................ Prema tome još imate do laguna koje se koriste za procjedne vode i koje isto tako se crpe, odvode, analiziraju od Higijenskog zavoda, svaki mjesec se analiziraju itd., do tih laguna ima 230 tisuća kvadrata. Napominjani projekat kojim se barata ovdje od 400 tisuća kvadrata to ona obuhvaća veliki dio koji nije dio sanacije, nije odlagališta Karepovac, nego ide dalje znači ide dalje prema istoku, ide dalje prema sjeverno od TTTS-a prema Stupama itd. Ali bit će još pitanja, ali na pitanja iz Čistoće govorim možete postavljat meni, ali ova ostala Centar, sanacija molim vas samo zaduženi za to. Hvala vam. Oprostite mi još jedanput.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala lijepa gospodine Ivčević. Zahvaljujem se. I sad na kraju izlaganja pozivam ponovno profesora doktora gospodina Nikolu Ružinskog, državnog tajnika za zaštitu okoliša da se ponovno obrati vijećnicima.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Hvala vam lijepo. Ja b ih ovaj puta rekao nekoliko konkretnih stvari koje će vjerojatno zanimati vijećnike. Dakle prva stvar je da smo mi u okviru pregovora oko zaštite okoliša, dakle poglavlje 27 okoliš završili smo privremeno zatvorili, to sve privremeno ne zatvara i dobili smo neke rokove koje moramo poštivati. Ti rokovi su što se tiče sanacije odlagališta i izgradnje novih modernih centara za gospodarenje otpadom je do 2018. godine. To izgleda daleko, međutim kad uzmemo čitavu proceduru ona je veoma blizu i mi moramo krenuti u pripremu projekata i pripremu sustava za financiranje. Međutim druga stvar koju smo isto tako očekujemo ulaskom u Evropsku uniju to su velika sredstva koja će nam bit na raspolaganju za rješavanje problema zaštite okoliša. Dakle prema preliminarnim kalkulacijama se možemo računati ako govorimo o čitavom sustavu zaštite okoliša negdje oko 600 milijuna eura godišnje, od toga otprilike 200-270 milijuna će bit za gospodarenje otpadom i jedan dio energetike obnovljivih izvora, ostalo je ide isto tako na važan dio segment zaštite okoliša to su obrade otpadnih voda i vodoopskrba. Dakle da bismo mogli te novce potrošiti moramo pripremiti projekte. Ono što je isto tako važno u međuvremenu vi ste ovdje slušali odnose koje ovaj Grad, sad se vraćamo na Grad sklopio ugovore sa Fondom i sustave financiranja u odnosu 60%, kroz, iz sredstava Grada, 40% iz sredstava Fonda to je bilo u ono vrijeme kad smo čitavi sustav financirali sredstvima Fonda. Dakle možda ovo što niste uspjeli napraviti ovu samu sanaciju je i jedna možda pozitivna stvar u čitavom sustavu, zato što je sad sustav promijenjen u korist korisnika, dakle jedinica lokalne regionalne samouprave, tako da ćemo ući u sustave saniranja kroz financiranje iz Evropskih fondova, dakle već se pripremaju projekti. Tako da znači da ovi ugovori koje imate s Fondom će se morati revidirati, ali na taj način da ćete moći računati na veća sredstva, veća sredstva iz Evropskih fondova, dio sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i dio koji morate sami osigurati. Međutim i taj dio je riješen djelomično kroz relativno povoljno financiranje kreditiranje iz Evropske investicijske banke koja prati čitavi sustav korištenja iz strukturnih fondova tako da možemo reći da smo zapravo u čitavom sustavu potpuno zaokružili samofinanciranje. Dakle ja sam kredite trebao vraćat, ali to se radi se o kreditima sa pet godina počeka, 20 godina nakon toga otplate sa kamatama euro ...... plus 1%, dakle to su oko 2% kamate što su izuzetno povoljni. Meni je izuzetno drago to što ste vi osigurali već određena sredstva tako da uz sredstva koja ste osigurali, uz sredstva koja ćemo mi kroz Ministarstvo odnosno Vladu i zajedno iz Evropskih fondova i Fonda za zaštitu okoliša mislim da neće biti problema financiranja svih, o svim ovim projektima koje smo govorili, i Županijskom centru i isto tako i sustavu za sanaciju. Ono što je izuzetno važno je da se ta dva projekta, dakle izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Lećevica i sanacija ne samo Karepovca, mi danas govorimo o Karepovcu, ali kad uzmemo čitavu Županiju, sanaciju svih odlagališta na razini Županije rade sukcesivno, dakle moraju biti ili koordinirano da tako kažem. Neće biti, ja moram ispraviti kolegu iz Čistoće, neće biti završena sanacija Karepovca kad počne Lećevica, jer očito ne možemo, to nije posao od par mjeseci, nego se mora koordinirati, vjerojatno će bit još možda godinu dana nakon toga radovi najmanje, ali je stvar u tome da se mora osigurati odlaganje otpada još na Karepovcu i mora se čim prije krenuti u izgradnju Centra za gospodarenje otpadom. Centar za gospodarenje otpadom Lećevica ima pripremljenu aplikaciju i zbog izuzetno složene procedure vraćena je aplikacija na doradu. Sad je ta dorada u tijeku i mi očekujemo, dakle ja se nadam, to sad ću ovdje otvoreno reći, ja se nadam da ćemo mi ove godine poslati aplikaciju, novu aplikaciju u Evropsku komisiju i da ćemo uspjeti do kraja godine ili početkom 2012. godine dobiti mogućnost ugovora isto kao što je rečeno ovdje, kao što su govorili to županije Istarska, Županija primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija koje kreću u izgradnju. Mi smo ovog časa u sustavu financiranja tih, izgradnje tih centara na razini 100 milijuna eura, podijeljeno po svima ovim županijama. Dakle radi se o izuzetno velikim sredstvima, ali imamo na raspolaganju još posebna sredstva za sve ove vrijeme dok ne uđemo do pravih strukturnih fondova, međutim prema dinamici koja je ovdje moguća možemo očekivati da će ti, da ćemo pripremiti Lećevicu na način da će proći kompletnu proceduru kroz Evropsku komisiju tako da prvih dana kad možemo imati sredstva iz strukturnih fondova možemo ići u postupak izgradnje. Međutim koliko budu se odvijale stvari čak i brže imamo određena sredstva još iz IPE koja možemo, s kojim možemo krenuti u postupak izgradnje. Dakle nema, što se tiče financiranja nema nikakovih prepreka da se krene odmah u pripremu, završetak pripreme dokumentacije, završetak aplikacije i da odmah krenemo, dakle to je potpuno jasno.
Što se tiče ovog drugog problema o kojem danas razgovaramo to je sanacija odlagališta u centru Splita koja je predviđena na taj način da se iskoristi vrijedni prostor u gradu i da on bude dan u javnu namjenu. Kao što sam  rekao u početku i ovdje se predviđa financiranje na isti način kroz fondove Evropske unije i kroz fond i lokalnog samouprave dakle Grad Split pod istim uvjetima. Dakle i tu možemo reći da sredstva osigurana za budućnost i tu možemo reći da treba odmah krenuti u sve ono što se treba napraviti za pripremu dokumentacije i na taj način možemo i taj, ta obadva projekta paralelno voditi, jasno u Županiji moramo računati još i sa tim pretovarnim stanicama, ali mislim da ne širimo, sve smo ovo rekli već u ovom sadašnjem, dosadašnjim izlaganjima su rekli moje kolege. Evo ja bi toliko za sada, a ako ima kakvih pitanja ja bih mogao i odgovoriti.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se Državnom tajniku za zaštitu okoliša, gospodinu Ružinskom na iscrpnom izvješću i zahvaljujem se i ostalim gostima koji su sudjelovali u izvješćima koji su davali vijećnicima, zahvaljujem se još jednom svima i otvaram raspravu po ovoj točci, po ovoj tematskoj raspravi. Uz napomenu vijećnicima da preporučujem i savjetujem da se sva pitanja koja se imaju uputiti Državnom tajniku i gospodinu Ružinskom i gospodinu Fundurliji iskoristi se trenutak i postave se ta pitanja kako bismo mi, ukoliko bude u četvrtak nastavak ove tematske rasprave mogli dalje raspravljat bez njihova sudjelovanja. Dakle iskoristimo vrijeme dok su oni tu pa postavimo pitanja ukoliko ih netko ima. Dakle otvaram raspravu. Za raspravu se prvi prijavio kolega Luka Roguljić. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala gospođo predsjednice. A evo sad ćemo odmah gospodina tajnika dok je tu, kad je vrijeme ovakvo, da mi odgovori Evropska unija je vratila aplikaciju koju smo mi poslali, međutim u ovome materijalu i svemu što sam pročitao Lećevica se nalazi na krškom terenu, umjesto da se išlo tada na lapor područje i niže nadmorske visine u izvješćima koji su rađeni tadašnjim elaboratima to je izuzetno seizmičko osjetljivo područje gdje se očekuju potresi veći od prema Merkalijevoj ljestvici, nadalje povezana je, povezano je trasiranjem boja koje je dodatno radio Hrvatski geološki institut da se boja nakon 66 dana i 20 sati pojavila na izvorištu rijeke Jadro i samim tim dolazimo do spoznaje povezanost između planirane izgradnje Centra i izvora rijeke Jadro pa se može dogoditi za pet ili deset godina da više građani Splita neće piti vodu sa izvora rijeke Jadro šta već rade stotinama godina, nego ćemo kupovati boce kao i svi ostali po svijetu. I još me zanima ovaj elaborat kad ste već tu, sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice koji se u svim ispitivanjima negdje, koja su trajala 50 godina u onoj bivšoj državi to je išlo pod zonu II odnosno IIB, a sada prema novim pravilnikom o hrvatskim vodama nije utvrđeno da li je to, da li se nalazi u zoni III ili zoni IV sanitarne zaštite, vi znate o čemu ja govorim, jer ako se nalazi u zoni III sanitarne zaštite ne može bit odlaganje otpada u Lećevici, a ako se nekim pritiscima i napravi da se stavi zona IV onda ćete se zakonski osigurati. I vidim da se dva puta radi, vi kažete, koliko sam pročitao u aplikacijama, da je došlo do imovinsko-pravnih odnosa i zbog određenih stanica koje će se nalaziti na Županijskom centru za odlaganje u Lećevici, međutim vidim da radite ponovo seizmološku studiju šire okolice koju ste već napravili i da tražite od Hrvatskih voda ponovni elaborat sanitarne zaštite što ste već utvrdili. Eto pa mi to malo objasnite. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Roguljiću, dajem riječ gospođi Vrdoljak. Dakle ponovo predlažem da se postave pitanja gostima, a onda ćemo mi dalje raspravljati. Hvala.

LJUBICA VRDOLJAK
Ja ću konkretno gospodin Ružinski vidjela sam ovdje u ugovoru onom od 59 milijuna Grad Split i Fond, vi znate zbog čega je potpisan taj ugovor i jednim dijelom i da bi se Grad Split prisilio da primi Makarsko smeće odnosno četvrtinu Makarskog smeća, ali isto tako strojevi koji su sastavni dio troškovnika tog istog ugovora koje je Grad Split nabavio koje vi po ugovoru niste platili. Zbog čega? Evo vrlo konkretno pitanje. Znači Grad Split je ostao uskraćen za 3 milijuna 181 tisuću i 36 kuna, jer vi jednostavno nikad ta, tu obvezu iz ugovora koja je sastavni dio troškovnika, strojevi su kupljeni, kolna vaga ugrađena, niste platili, zašto?

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Vrlo konkretno pitanje. Dajem riječ gospodinu Mirku Ramljaku. Izvolite.

MIRKO RAMLJAK
Evo gospodine Ružinski mene zanima da li država ima strategiju što će učiniti sa onim ostatkom nakon postupka NBO tzv. dakle suhom tvari ili suhom frakcijom, dakle da li će se ona prikupljati sa više regionalnih otpada pa se napravit eventualno jedna spalionica, po kojoj tehnologiji, da li plazma tehnologija, da li nešto drugo ili će svaki regionalni centar raditi svoje postrojenje i morat se brinuti o svome. Budući da su to postrojenja koja zahtijevaju mnogo pogonskog goriva mislim da bi bilo logično da to se radi na nekakvom državnoj strategiji te da se prikuplja to iz više tih regionalnih centara i da se onda to spaljiva samo na jednom mjestu. Eto.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Dajem riječ gospodinu Baldasaru. Izvolite.

IVO BALDASAR
Hvala. Ma nemamo vremena pa ću samo jedno pitanje od cijelog niza koje sam mislio postaviti. Interesira me kad ste govorili o financiranju sanacije Karepovca koji je današnja tema da li imate uvid u to u kojim postupcima će se to odnosit na Grad Split a u kojim postotcima na državu odnosno na Evropsku uniju? Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Imamo li još pitanja? Imamo. Kolega Dvornik izvolite.

JOŠKO DVORNIK
Evo ja ću sad samo jedno kratko pitanje, a nadam se da ću kasnije moći učestvovat u raspravi ako je bude danas ili kad već bude. Dakle obzirom na nalaze Hrvatskog geološkog instituta mene zanima odnosno ostaje otvoreno pitanje na koji nam nitko do sad nije odgovorio, naime na koji način se misli opskrbit stanovništvo grada dakle Splita i onih koji koriste vodovod vodom ako dođe do pucanja zaštitnog sloja ispod odlagališta u Lećevici? I iz kojih sredstava i u kojoj visini će se obeštetiti svi oni koji ostanu vez pitke vode? Hvala.
PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Evo sad bi ja zamolila državnog tajnika gospodina Ružinskog da odgovori vijećnicima na postavljena pitanja. Izvolite.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Hvala lijepo. Ja ću na prvo i zadnje pitanje odgovorit na kraju, zato što treba malo više elaborata. Prvo, odgovorio bi, ovo je bilo gospođa Vrdoljak, ako se ne varam, vi ste mi postavili pitanje vezano uz Fond za zaštitu okoliša, ja sam u Ministarstvu zaštite okoliša i nemam uvida u odnose i ugovore koje Fond sklopio sa Splitom, ali mogu zamoliti kolege pa će vam pismeno poslati, zaista nemam, ne mogu vam.

LJUBICA VRDOLJAK
(-nije uključen mikrofon-) .......... ona je elaborirala, pa me zanima ...

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI - Državni tajnik za zaštitu okoliša
Dobro onda će ona odgovoriti poslije, ja zaista ne znam, jer ne mogu ovo što je Fond radio mislim to su njihove stvari bile. Dakle drugo, drugo pitanje je bilo vezano uz RDF, dakle ovu suhu frakciju tzv. i korištenje suhe frakcije. Ono što se događa danas u sustavu je taj da Republika Hrvatska mora kao i ostale zemlje se pridržavati određenih propisa koje su vezane uz emisije stakleničkih plinova. Postoje nakon što uđemo u Evropsku uniju imat ćemo dvije obaveze, jedna je trgovanje emisijama, to znači ulaz u sustav Emision Trade Sistem, ETS-u gdje će morat sve energetske industrijske, veliki kompleksi morat će kupovati emisije. Za industriju za koju postoji opasnost da će se, da će se izgubiti u Evropskoj uniji zbog velike konkurencije istoka u što spada i cementna industrija za njih je propisano da će dobiti besplatne kvote prema najboljim raspoloživim tehnikama i to prema najboljih deset cementara u Evropi, ostatak moraju isto tako kupovati. Da bi cementna industrija uopće mogla ući u tu kategoriju onda mora koristiti obnovljive izvore energije odnosno moraju koristiti kao gorivo nešto što ne spada u emisije CO2 koje se računaju u ................ protokolu, a jedna od tih to su, to je, dijelova je i taj dio otpada. Zato i Evropska unija preferira, preferira korištenje termičke obrade otpada pred ovom drugom koju smo mi preuzeli, dakle mehaničko-biološkom i ostalim, dakle broj jedan je, da bi se otpad čim više iskoristio u energetske svrhe. Našom tehnologijom, da vam sad ne objašnjavam, je isto tako predviđeno dakle ovaj dio RDF-a spada u taj dio. Prema tome cementna industrija iz razgovora sa njima, sa njihovim predstavnicima iz Evropske unije, sa udruženjem cementara iskazuje veliki interes za prihvaćanje tog RDF-a. Dakle mi smo sada u pregovorima i razgovorima sa cementnom industrijom i vidjet ćemo koje su količine, kakve su količine koje one mogu preuzeti, a nakon toga će se donesti odluka o tome na koji način će se ostatak, ako ga bude, koristiti isto tako kao obnovljivi izvor energije. Jasno da nema nikakve, nikakvog razloga ili nikakvog ekonomskog opravdanja da svaki centar radi svoju, korištenje svoje, energetsko korištenje dakle jednu toplanu ili proizvodnju električne energije korištenjem tog RDF, dakle to je odgovor na ovo.
Što se tiče pitanja koje ste postavili u kojem postupku će se financirati Karepovac. Dakle prema pravilima strukturnih fondova projekti se mogu financirati do 85% iz evropskih sredstava do 85% iz sredstava Evropske unije, međutim on koristi o prihodima i rashodima, on se temelji na računici kost benefit analizi i ovisi o prihodima i rashodima. Dakle ako se radi izgradnja recimo kad se govori o centrima za gospodarenje otpadom onda možemo doći negdje do 50% financiranja, ne 85% jer se ostvaruje određeni prihod, kod sanacija je to puno bliže 80 – 85%, ako se ne stvara poseban nekakav prihod nakon toga. Prema tome ako se prema našim predviđanjima ako se taj prostor koji se oslobodi bude koristio u javne svrhe, dakle ne u nekakav privatne dijelove, nego u javne svrhe i gdje neće se ostvarim posebni prihod mi očekujemo da ćemo moći recimo barem 60 – 70% dobiti sredstava Evropske unije, dio će onda dati Fond i vidjet ćemo koliko će uopće ostati na Splitu da ga, da on osigura sredstva, ali nemojte me držat za riječ, ja ovaj čas ne mogu reći to će bit 10 , 20 ili 30%, ali ja ne vjerujem da će biti više od 20% uopće dijela koji će platiti Split.
I sad se vraćam na ova prva dva pitanja, dakle pitanje lokacije Lećevice, dakle lokacija koja je predviđena Županijskim planom, Prostornim planom je određena u Lećevici na temelju istraživanja koje su radili hidrogeološka istraživanja. O svim tim pričama, o isto tako sa ovim profesorima, uvaženi gospodine vijećniče koje ste spomenuli je u Splitu održana jedna veoma, pred jedno dvije godine, jedna veoma opsežna i široka rasprava gdje su bio direktor Hrvatskog geološkog instituta, dakle nasljednik ovog jednog profesora koji je ovdje spomenut kao jedan od uvaženih članova, dakle koji je radio u tom Institutu i istraživanje bili su i predstavnici Hrvatskih voda gdje je rečeno i dokazano da su ta, da je ta lokacija dobro odabrana, dakle postoje stručni dokazi. Različita ispitivanja koja su rađena sa nekom piljevinom i takvim stvarima je, nije relevantna. Dakle ja sad nemam niti vremena niti mogućnosti ulaziti u raspravu, ali ono što je sigurno da će Centar u Lećevici biti potpuno siguran da neće ugroziti Jadro, kao što ga Jadro, izvor Jadra ugrožavaju daleko, daleko postoji veća opasnost, ja sam slučajno pred X godina sudjelovao u istraživanjima, jer se bavim tim poslom pripremama pitke vode pa znam jako, jako puno podataka o utjecaju, o područjima utjecaja na izvorište rijeke Jadro. Lećevica, dakle Centar za gospodarenje otpadom i u slučaju pucanja membrane i u slučaju velikog potresa je ako baš pukne na polovici neće predstavljati nikakvu opasnost za izvorište pogotovo što se nalazi u zoni koja je kakva bila predviđena, ako se radi ponovo seizmološka ili nekakve druge studije to morate pitat projektanta, ja o tome nisam upoznat, valjda postoji razlog, ali prema svim sadašnjim saznanjima, pred svim informacijama to predstavlja sigurno, sigurno mjesto. Dakle neće Centar ugroziti izvorište rijeke Jadro.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Da, da, samo izvolite. Gospodin Roguljić.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo. Ovako niste mi sve odgovorili pa ću vam reći. Elaborat novi je napravljen u kolovozu 2010. godine, novi elaborat, šest mjeseci čeka radi recenzije još nema odgovora, to je što se tiče toga da će se ponovo radit, iako je u prvoj aplikaciji rečeno koliko se očekuju potresi, sve vam je lijepo rečeno, više od sedam zbog krškog terena itd. Kako ste i sami rekli nema puno vremena, ali ja ću vam ovako reći pa ćete mi vi odgovorit. I što se tiče sanitarne zaštite analizira se od strane Hrvatskih voda. Recite mi da li se nalazi izvor Jadra i Žrnovnice u zoni III ili u zoni IV? I jeste li vi sigurni da je to u zoni IV, je li imate analizu Hrvatskih voda, jer znate i sami da u zoni III ne možete stavljat nikakav otpad po zakonu, a to ste znali i prije deset godina? Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Izvolite gospodine Ružinski.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Kolegica Vuković se hoće javiti za riječ. Jesam, znao sam i prije deset godina i prije poštovani kolega, ali ja vam kažem da je analize koje su pokazale pokazale da, koje su rađene pokazuju da to se nalazi u zoni koja nije pravilnikom predviđena nemogućnost izgradnje, malo sam se spetljao. Dakle ne radi se, prvo se ne radi o smeću, ne radi se o odlagalištu smeća, nego se radi o odlaganju onog ostatka koje je potpuno obrađen, dakle prvo to moramo bit jasni, dakle ne radi se o odlagalištu smeća. Ali u svakom slučaju me niste uvjerili da će biti opasnost od doći do ugroze izvorišta pitke vode. A što se tiče onog prvo, mislim nisam vam odgovorio zbog šta je sa aplikacijama. Aplikacija je napravljena, ja neću ulaziti u tome zbog čega i zašto se sad mora raditi revizija i šta se događa, mislim to su detalji koje možete dobiti od Regionalnog centra u Lećevici, ali se radi na tome da ta aplikacija više ne bude odbijena, da se ne dogodi ono što se dogodilo prije godinu dana. Prema tome zato je posebna pažnja i posebno usklađenje. Jedan od problema zašto ne možemo aplikaciju sada poslati je su pretovarne stanice, zato što nisu definirana sva mjesta za pretovarne stanice, a pretovarne stanice su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ne Splita. Dakle ima nekoliko stvari koje se još uvijek moraju odraditi u sustavu da bi ta aplikacija mogla ići dalje na prijavu.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Izvolite, izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Moram vas demantirat, jer kažete da se samo prerađeni otpad će se odnosit u Lećevicu, ja ovdje imam ugovor iz 2008. godine između gospodina župana Ante Sanadera i gospodina tadašnjeg gradonačelnika Ivana Kureta, ja ću vam pročitat članak 4. tog ugovora, „Split potvrđuje da od toga dana neće koristiti pravo na korištenje bilo kojih drugih sredstava obrade ili zbrinjavanja otpada osim onih kojih pruža Centar.“, to je na ovo što ste vi maloprije rekli.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Ja sam vam rekao ostatak nakon obrade gospodine, govorimo o odlaganju, ja sam rekao da se neće odložiti neobrađeni otpad, neće se odlagati smeće, nego će se odlagati ono što ostane, a to je otprilike 30% nečega što je potpuno inertno, što je slično humusu i što bi se moglo odložiti i na nešto što nije toliko, sa toliko sigurnosti napravljeno, ali upravo zbog zaštite, zbog toga što se to radi u kraškom području, u kršu se rade posebne mjere, posebni slojevi, evo vam tu su vam projektanti pa vam poslije sjednice mogu pokazati crtež kako se to radi. Prema tome nema opasnosti da će taj dio koji je ostatak taj koji se odlaže kao ostatak ugroziti bilo kakvo izvorište pitke vode.

LUKA ROGULJIĆ
I još samo nešto da dodam, pošto smo pričali o mjerenjima vode, ona su napravljena u područjima kad su bili niski vodostaji rijeka i po zakonu ako je do 1cm u sekundi to je zakonski dozvoljeno, međutim u zakonu stoji da se mjerenja moraju mjeriti kad su najveći vodostaji rijeka, a po svim istraživanjima koji su do sada provedeni prosječna brzina ponornica u našem dalmatinskom kršu iznosi oko 4cm u sekundi. Eto samo tako. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Dat ću riječ gospođi Mariji Vuković, pročelnici Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske da nadopuni i odgovori na pitanja kolege Luke Roguljića. Izvolite.

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Hvala vam lijepa. Svih vas lijepo pozdravljam. Vidim da ovdje ima nekih nesuglasica, a vjerojatno to ima iz razloga tog što javnost nije upoznata sa tim detaljima, a mislim da bi možda se naša tvrtka Regionalni centar u perspektivi može raditi češće prezentacije samog projekta pa će u tom dijelu biti sve jasno. Gledajte, sav projekat je doista započet prije 10-tak godina, tada je zakonska regulativa bila puno drugačija i ne zahtjevnija, je li, no međutim s obzirom da, je li, mi imamo namjeru ući u Evropsku uniju, sva zakonska regulativa se je trebala uskladiti sa znači regulativom Evropske unije. U tom dijelu znači doneseni su svi zakoni i podzakonski akti i s obzirom znači da priprema projekta traje već duže vrijeme, a vi znate na kojem smo mi terenu i kakva je naša Županija s obzirom na položaj i otoke itd. Iz tih razloga kad se išla analizirat sva projektna dokumentacija vidjelo se da dokumentacija doista nije kompletna. Tu su, tu je bila znači studija utjecaja na okoliš, bili su izrađeni neki elaborati, ali iza toga je donesena strategija gospodarenja otpadom RH, donesen je plan gospodarenja otpadom RH, donesen je plan gospodarenja otpadom Županije splitsko-dalmatinske isto tako znači jedinice lokalne samouprave su trebali donijeti svoje planove gospodarenja otpadom. Ja ovdje moram, iznijet ću samo jedan podatak da je samo 17 jedinica lokalne samouprave tu obavezu ispunilo. Sukladno tome kad se izanalizirala kompletna dokumentacija koja je bila izrađena za sam Centar konstatiralo se da doista tu treba još dosta toga izraditi. Vi kažete da je rađen novi elaborat seizmologije odnosno studija, tu nije rađena nova, tu je rađen ovaj elaborat jer prije nije bio izrađen elaborat. Isto tako vas moram dopuniti u smislu izrade elaborata zona sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice, tu smo išli na dopunu elaborata, doista u ovom izvješću kolega je propustio napisati da je to dopuna elaborata, a to smo radili iz razloga što je znači izmijenjena zakonska regulativa i onda smo htjeli da ne bude apsolutno nikakve greške u smislu onečišćenja podzemnih voda na što udruge ukazuju pa smo htjeli apsolutno sve zakonski provesti da se tu ne dogodi nekakva ekscesna situacija. Iz tih razloga smo znači projektni zadatak odradili zajedno sa Hrvatskim vodama. Taj, prikupljene su ponude za izradu elaborata odnosno raspisan je bio natječaj za izradu elaborata, izabran je izrađivač. Taj elaborat je po zakona smo ga bili dužni dostaviti na mišljenje Hrvatskim vodama, one su ga izanalizirale, hvala bogu malo je duže bio tamo kod njih na mišljenju, nakon što su oni dali primjedbe na sam taj elaborat, taj elaborat je sad u doradi. Znači ovi svi elaborati što se rade oni se rade iz razloga tog da ne bi se dogodila neka ekscesna situacija na samom odlagalištu.
A što se tiče znači .............., ovo što ste prethodno rekli, znači podzemnih voda od samog Centra u buduće, gledajte, samo Dugopolje, Dicmo, znači čitavo ono područje, pogledajte koji su ti objekti se dogodili gore. Benzinske postaje, u slučaju bilo kakvog potresa ja ne znam što će se dogodit. Mora se postaviti pitanje znači kolika je ugroza od svih objekata, od svih zahvata koji su se dogodili znači na području sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice. Ja znam da mi nemamo alternativu i zbog toga doista Županija će poduzeti sve da se znači Centar izgradi i da bude siguran u smislu zaštite podzemnih voda, evo u tom dijelu sam vam samo htjela ovo pojasniti.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Možemo li, dobro, htjela sam još ja nešto napomenuti. Može, gospođa Vrdoljak izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Vi ovdje, vjerojatno, ali javnost miješa regionalni centar sa deponijem. Ovo nije novi deponij, prema tome takvi strahovi su vrlo čudni, jer novi deponij nitko normalan neće stvarat novi deponij, novi Karepovac. A ja bi molila gospođu Zrinku da mi odgovori zbog čega Fond po ugovoru, po troškovniku koji je sastavni dio tog ugovora nije Gradu Splitu isplatio sredstva koja je bio dužan, a mi još uvijek dio tog ugovora realiziramo odnosno još uvijek Makarsko smeće dolazi u Split?

PREDSJEDATELJICA
Evo ovako, ja bi, kolegice i kolege vijećnici, ja bi nešto napomenula, dakle u maloj sali je organizirano praćenje prijenosa izricanja presude na Haškom tribunalu hrvatskim generalima. Prijenos je započeo u 10,30. Presuda će bit objavljena u 12 sati. Budući da mi ove činjenice jutros nismo znali ja vas sada pitam da donesemo odluku, da li ćemo u 12 sati nakon što odslušamo kakva je presuda nastaviti s radom ove ili ćemo prekinuti definitivno? U redu. Hvala lijepa. Dakle ovako još jednom ponavljam. U maloj sali je organiziran prijenos, ja vas pozivam svih da se pridružite tko želi da prati prijenos izricanja presude. I uz to bi još zamolila našeg uvaženog gosta gospodina Ružinskog da odgovori kolegici Ljubici Vrdoljak pa onda ćemo mi nastavit kako smo se i dogovorili sa sjednicom u četvrtak. Izvolite gospodine Ružinski.

LJUBICA VRDOLJAK
Ne, ne gospodin Ružinski, gospođa Zrinka neka me ona, jer lijepo je .............. elaborirat.

PREDSJEDATELJICA
Ali gospođa Zrinka će biti i u četvrtak ovdje gost.

LJUBICA VRDOLJAK
Ali pogledajte, zar je problem zbog čega nam nisu ...

PREDSJEDATELJICA
Ajde nek odgovori, izvolite nek odgovori.

LJUBICA VRDOLJAK
Ne, ne Vuković, nego gospođa Zrinka iz Fonda, neće ona bit u četvrtak ovdje, zato mene odgovor zanima.

PREDSJEDATELJICA
Ne, iz Fonda, nije ona iz Fonda.

LJUBICA VRDOLJAK
Nego?

PREDSJEDATELJICA
Ona je iz Grada, ona je iz Grada.

LJUBICA VRDOLJAK
Mi nemamo znači nikoga ovdje iz Fonda?

PREDSJEDATELJICA
Nemamo.

LJUBICA VRDOLJAK
A govorimo o odnosima Fonda i Grada. A mislim, dajte.

PREDSJEDATELJICA
Dakle gospođa Bušić će biti i u četvrtak. A iz Fonda ........

LJUBICA VRDOLJAK
Ja mislim da je ovdje važniji bio Fond nego Ministarstvo, oprostite, jer su sredstva Fonda a ne sredstva Ministarstva i mi razgovaramo ne znam o čemu.

PREDSJEDATELJICA
Smatralo se da je iznad Fonda Ministarstvo, pa u tom smislu ....

LJUBICA VRDOLJAK
Pa ako je iznad Fonda onda Ministarstvo mora znati odgovore na pitanja, a ne da, ovaj, nemamo odgovore na pitanja.

PREDSJEDATELJICA
Evo zamolit ćemo Državnog tajnika gospodina Ružinskog ako nam može pomoći da se naplati ta tražbina, bit ćemo duboko zahvalni, jer bi nam ta sredstva koja su namjenska itekako dobro došla.

PROF.DR.SC. NIKOLA RUŽINSKI – Državni tajnik za zaštitu okoliša
Ja ću po povratku u Zagreb vidjeti o čemu se radi gospođo i odmah ćemo vas izvijestiti i da li, zbog čega nije plaćeno. Ako to treba platiti ja ne vidim nikakvog razloga da Fond nije izvršio svoju obvezu, do sad uvijek je izvršavao. Dakle moram vidjeti o čemu se radi i izvijestit ću vas i već na slijedećoj sjednici ćete imati odgovor.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja se zahvaljujem, (-isključio se mikrofon-) ja samo moram reći da je to sastavni dio ugovora i da je to sastavni dio ...........

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa.

LJUBICA VRDOLJAK
To je sastavni dio i ugovora i troškovnika, prema tome.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Preseljavamo se u malu salu. Zahvaljujem se Državnom tajniku gospodinu Ružinskom što je bio gost danas na ovoj sjednici, također se zahvaljujem gospodinu Fundurulji, projektantu Centra za gospodarenje otpada u Lećevici koji je pomogao nama u ovoj raspravi. Zahvaljujem se i ostalim sudionicima rasprave. Nastavak ove sjednice je u četvrtak. Hvala lijepa.
Isto tako naglašavam da svi uzvanici koji su bili prisutni, a obavljaju svoje poslove u Splitu i u okolici da u četvrtak također prisustvuju ovoj tematskoj raspravi. Hvala lijepa.

Sjednica je završila s radom u 10,45 sati.

Sa kazete reproducirala:

_____________
Suzana Milić

DNEVNI RED:                                                                                                             
Stranica 3

1.   Tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“   

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
20. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
održana 21. travnja 2011. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II

Predsjedatelj:  Nevenka Bečić, predsjedateljica Gradskoga vijeća Grada Splita

 Početak sjednice u 9,15 sati.

PREDSJEDATELJICA
Vijećnike, gospodu dogradonačelnike, predstavnike medija i ostale prisutne. Naglašavam da ćemo danas nastaviti s radom 20. sjednice Gradskog vijeća, rad koje je započeo 15. travnja, a tema te sjednice bila je tematska rasprava o Karepovcu. Naravno tog dana smo morali prekinuti rad sjednice sa napomenom da će se ista nastaviti danas. Dakle nastavljamo sa tematskom raspravom o Karepovcu. Naglašavam da su dana 15. travnja nakon što su izvjestitelji dali uvodna obrazloženja i nakon što je otvorena rasprava, u raspravi sudjelovali gospodin Luka Roguljić, Mirko Ramljak, gospođa Ljubica Vrdoljak, gospodin Joško Dvornik, gospodin Ivo Baldasar, rasprava se danas nastavlja i ovi vijećnici koji su u prvom dijelu sjednice postavljali pitanja i sudjelovali u raspravi imaju mogućnost da tu raspravu danas nastave, budući da zbog ograničenja vremena nisu bili u mogućnosti postaviti sva pitanja koja su željeli. Naglašavam da je današnjoj sjednici prisutno 22 od 25 mogućih vijećnika, dakle nazočna je većina vijećnika potrebna za pravovaljano odlučivanje na sjednici. Danas su kao izvjestitelji za nastavak ove tematske rasprave nazočni profesor gospodin Jakša Miličić, savjetnik gradonačelnika za Karepovac, zatim gospodin Stipe Ivčević, direktor „Čistoće“, gospođa Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske, zatim gospodin Željan Bebić ispred Projektnog biroa Split, gospodin Ante Baran, direktor Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i djelatnica Gradske uprave gospođa Zrinka Bušić. Dakle poštovani vijećnici evo mi nastavljamo sa raspravom, možete se prijavit za sudjelovanje i nazočnim izvjestiteljima postavljat pitanja vezano za ovu točku dnevnog reda. Za raspravu se prvi prijavio kolega Luka Roguljić. Izvolite.

Ad 1. Tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada „Karepovac“

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo gospođo predsjednice. Evo ja ću sad nastavit gdje smo stali zadnji put. Ovako, mene zanima pa gospoda mogu to zapisivat pa mi poslije odgovarat na pitanja. Mene zanima zašto se u Gradu Splitu jednostavno ne poštiva i ne provodi plan gospodarenja otpadom koje je ovo Gradsko vijeće 2008. godine donijelo, a 2009. također potvrdilo, a to je da se nije uspostavio sustav tri posude odnosno prikupljanje odvojenog bio otpada papira i ostaloga gdje je trebalo uložiti u to 8 milijuna kuna? Zatim nisu postavljeni ni zeleni otoci, a bilo je planirano 287 zelenih otoka gdje su bila sredstva oko 5 milijuna kuna? Nije proradila kompostana u kojoj je također rečeno da će biti uloženo 2 milijuna kuna, a imamom samo jedno reciklažno dvorište na Karepovcu, a odluka je donesena da budu tri reciklažna dvorišta i jedno reciklažno dvorište za opasni otpad. Nadalje postavljam pitanje gdje je 50 milijuna kuna, na kojem se računu nalazi, jer su to namjenska sredstva za sanaciju Karepovca i neka mi službe, neka mi službe daju odgovor gdje se nalazi taj novac na kojem računu? Nadalje, posebnu pažnju ću posvetiti zaštiti zdravlja ljudi koji žive u području Mejaša i Kile koji su susjedi Karepovca pa ću vam samo napomenuti da kamioni koji idu put Karepovca idu 20-tonci bez odgovarajuće zaštite na cesti gdje se jedva mogu dva osobna vozila mimoići, a ograničenje je 4 i pol tone. Tim putevima hodaju i djeca i žene i ljudi koji tamo žive, jer nemaju drugih puteva da idu. Nadalje što se tiče pravilnika ovdje, ovdje je donešeno iz vašega izlaganja odlagalište Karepovac mora biti ograđeno po pravilniku i zakonu dva metra visokom ogradom. Ako ste ikad bili blizu Karepovca vidjet ćete da je samo, da su samo ulazna vrata imaju ogradu i možda još jedno 200 metara i ta ograda je oko metar i 45, nije veća. Nadalje što se tiče odlagališnih plinova koji se razvijaju ovdje ste napisali da sustav za prikupljanje plinova nije izrađen i da mjerenje emisije odlagališnih plinova se ne obavlja. Po zakonu i po pravilniku vi morate raditi sustav prikupljanja plinova, morate ih ili uništavati ili ih koristiti za druge svrhe, također morate mjerit emisiju odlagališnih plinova po pravilniku i po zakonu. Nadalje šta se tiče mjera zaštita voda i tla, koju ste također ovdje naveli, oborinske vode vam ne smiju dolaziti u kontakt sa materijalom koji se nalazi u Karepovcu, a na Karepovcu se događa to da se miješaju kako procjedne tako oborinske vode i onda navodite da se takav opasni materijal ide na pročišćivaš stupe i izlijeva se direktno ljudima koji žive u Stobreču. Volio bih vidjeti i analize što radi nastavni Zavod za javno zdravstvo, kako te analize izgledaju i da se javno podastru vijećnicima ovdje.
Što se tiče šta je gospodin Stjepan govorio da će djeca dolaziti na Krepovac i da će djeca gledati galebove kako ti galebovi, kako ti galebovi izgledaju na Karepovcu, ovdje ima nekoliko snimaka koji su snimili ljudi koji žive tako, pa me zanima hoće li gledat ovakve galebove u Karepovcu ili će to biti neki drugi galebovi. Pogledajte samo kako izgleda smeće koje leti, imate kesa svugdje, pogledajte samo požare koji se stvaraju na Karepovcu od odlagališnih plinova koji se ne mjere, pogledajte samo kako se svakodnevno ne zatrpava, ne zatrpava otpad, a treba se zatrpavati svaki dan zemljom otpad da ne dolazi do ovoga. Još ću nešto zamolit gospodina Miličića da nam podrobnije, da nam malo objasni ove dvije, da nam objasni dvije tehnike kojima on misli u svojim studijama uništavati smeće na Karepovcu, a to je ova plazma, da nam malo da više podataka o tome. Eto hvala. Za sada toliko.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Je li gospođa Vrdoljak replika?

LJUBICA VRDOLJAK
Je.

PREDSJEDATELJICA
Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Ja bi samo zamolila pošto se radi o djelatnosti Čistoće, a ja ovdje nisam u ulozi djelatnika Čistoće nego vijećnika, da direktor Čistoće da odgovore gospodinu Roguljiću, jer ovdje je navedeno puno toga što u najmanju ruku nije istina, da ne kažem neku malo težu riječ.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Pozivam gospodina Ivčevića, Stjepana Ivčevića, direktora „Čistoće“ da pokuša dati odgovor kolegi vijećniku gospodinu Roguljiću.

STJEPAN IVČEVIĆ, dipl.oec. – direktor „Čistoće“
Pozdravljam nazočne i pozdravljam vas predsjednice Gradskog vijeća. Točno je ovo što govori gospodin Roguljić, je li Roguljić i točno je sve ono što se govori o Karepovcu, ali Karepovac uvijek ima crno bijelu tehniku, dvije, tri, četiri, pet strana. Moramo znati vlasnik odlagališta Karepovac je Grad Split, moramo znati da je vlasnik formirao trgovačko društvo „Čistoća“ za obavljanje djelatnosti koje obavlja odvoz i prikupljanje komunalnog otpada i zbrinjavanja na Karepovcu i čišćenje i pranje ulica radi sprečavanja higijensko sanitarnih uvjeta života i rada itd. Kad od tih strana polazimo Čistoći je isto tako Grad Split dao na upravljanje odlagalištem Karepovac. Vi imate jednu tematsku sjednicu dnevnog reda koja ima sasvim drugi naziv i vi ne razgovarate danas o Karepovcu, reći ću ja o ovome sve, samo vi razgovarate danas o sanaciji odlagališta Karepovac i to je točka dnevnog reda i to je ono prava stvar o kojoj se treba razgovarat. Sve što je gospodin rekao u potpunosti je istinito, ali ima i drugu stranu. Znači danas treba razgovarat o sanaciji i ovo što je on rekao on je u prilogu, u prilogu sanacije, u prilogu točke dnevnog reda ukazao na potrebu i neophodnu potrebu o onome na što svi ukazujemo, na potrebu sanacije takvoga odlagališta. Snimke koje je gospodin donio i koje su puštene na you tubu pogledao sam i ja, znate te snimke sadrže galebove na fotografijama koje su ovdje, te snimke su sastavljene kao sklop jedan dobro scenarij, dobar scenarij koji je odrađen sa sklopom fotografija u kojim se vidi na tom Karepovcu sakupljači otpada, paljenje bakra, mrtvi galebovi, dječica kod jezera koje je zagađeno itd., toga na Karepovcu nema više zadnjih 10-tak godina, to su snimke prastare. Sakupljači na Karepovcu kojih je bilo na 50 i 100 su eliminirani do kraja i danas na mjestu sakupljanja odnosno zbrinjavanja otpada nemate nijednog sakupljača. Karepovac ima 24-satno dežurstvo, ne samo, ne samo znači na mjestima oko Karepovca nego i na mjestu na kojem se zbrinjava otpad, drugim riječima tako gdje se otpad i zatrpava i odbacuje. E, točno je da u momentima kad puše jaka bura, a bilo je toga i dvaput ove godine, stabla oko Karepovca izgledaju kao božićna jelka, ali točno je i to da smo mi pojedinim korisnicima oko odlagališta i plaćali naknade za skupljanje tog otpada, da smo mi sami sa našim djelatnicima skupljali otpad odnosno kese plastične koje lete sa tog drveća itd. Nije slika tako crna kao što se priča, jer je odlagalište, ja sam vam to napomenuo i prošli put, posjetila i Republička inspekcija ili ako hoćete Državni inspektorat koji sadrži u sebi pet do šest inspektora, jedan je za protupožarnu zaštitu, tu ću vam odmah reći da je napravljena i čitava obodna cesta oko oboda Karepovca za protupožarnu zaštitu koja je prohodna i koja se danju i noću, pogotovo u ljetnim mjesecima kontrolira do kraja. Da. Ne zaboravimo, sjetimo se, a nećemo se ni moći sjetiti kad je bio zadnji požar na Karepovcu, prema tome defakto deponij Karepovac kao sanitarno odlagalište ima svoju funkciju, smeće se dnevni zatrpava zemljom i to je ta potvrda. Tko god hoće doći može svakodnevni doći i sa mnom i sa tehničkim direktorom gore na Karepovac da vidi kako je obod napravljen, kako protupožarni put ide oko Karepovca, gdje se smeće dovozi, gdje se istresa i kako se zatrpava. Slike koje su i puštene i koje je možda u ovom trenutku stavio neku propagandu ukazuju na potrebu i neophodnu potrebu sanacije odlagališta, to je činjenica, a ja ne želim ulaziti u jedne dnevne političke procese ovdje. Jer ja ću reći i drugu stvar, Karepovac je '64. u 12. mjesecu se počelo bacati smeće, to vam je prije 47 godina. Na mjestu gdje se počelo bacat smeće, znači 47 godina se baca smeće na tom Karepovcu. Prema tome odlagalište Karepovac je nastalo prije svih kuća oko njega, to je zakonito izgrađena građevina, jer je dobila dozvolu zbog toga što je građena prije 28. veljače itd. '68. sa parcelama i sa svim ostalim, sve ostale parcele i kuće koje su oko njih su nezakonite. U momentima kad Grad Split radi neku socijalnu politiku i socijalni slučaj, neću u to ulaziti, samo da napomenem, javljaju se potrebe stanovnika okolnih dijelova Karepovca itd. da u momentu tih legalizacija učini što je moguće više, ja ih prihvaćam, ja to cijenim, ja poštujem to, za svoj džep, pa da budu oslobođeni plaćanja odvoza komunalnog otpada, plaćanja odvoza komunalne naknade, šta manju uplatu legalizacije bespravno napravljenih kategorija i građevina itd., ali mislim da se to ne treba slamat preko Čistoće. Ja želim da svaki od vas tko god hoće može doći, najaviti se, odvesti se na Karepovac, pogledati i tvrdim, a vrtići sasvim suprotnih filmova i postoji, ja sam i jučer imao sa Vrtićem Popaj koji su bili na Karepovcu, imao sam takvi, imali smo i Osnovnu školu Spinut, ima i drugih slika i drugih načina. Prema tome imate crno bijelu verziju i treba naći sredinu, a sredina je da vi zaključujete danas da je neophodno potrebna sanacija Karepovca i ja vas molim da to zaključite i da utvrdite način na koji će se ona odvijati.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Za repliku se prijavio vijećnik, oprostite, gospodin Luka Roguljić, odgovor gospodinu Ivčeviću. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Pa molit ću vas samo da mi kažete, kad imate tako lijepo izlaganje, recite mi zašto se ne provode, ja ću vam pročitat pravilnik pa da ne bude da ja izmišljam, je li tako. Što kaže pravilnik, kaže: „Odlagališni plin se mora mjeriti ukoliko se na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja odlagališnog plina koji se mora obraditi i koristiti.“. Vi ste ovdje napisali da se uopće ne sakupljate plinove, da to nije izrađeno i da ne mjerite emisiju odlagališnih plinova. Mene to zanima zašto se to ne radi. I šta ćete poduzeti da to promijenite?

STJEPAN IVČEVIĆ, dipl.oec. – direktor „Čistoće“
To što ste rekli to je činjenica, Karepovac se sastoji recimo od dva jednostavna dijela, jednog prastarog dijela kojeg je bacamo smeće od '64. godine i drugog novijeg dijela. U tom prastarom dijelu defakto po meni tih odlagališnih plinova više ne postoji, u novom dijelu ti plinovi i to sabijanje sa kompaktorima, sabijanje sa tri stroja koja su gore, jedna etana, druga su dva katerpilara se odvija tako dalje i trpa tako da plinski ne postoji. Međutim sanacija Karepovca je dokument koji obrađuje detaljno otplinjavanje i poteze otplinjavanje svih plinova koji se sadrže u tom resoru Karepovca. Tvrdim da ćemo mi postupiti po tome i da ćemo po potrebi naći stručne organizacije koje će i mjerit plinove i njihovo to što kažete itd., a činjenica je u ovom trenutku, pa to vam je dano u izvješću od same Čistoće, da se to u ovom trenutku na Karepovcu ne provodi. Isto tako ste pitali za zaštitnu ogradu, to je činjenica, zaštitne ograde nema nego na području od 100-200 metara koji su oko ulaza, ostali put se proteže protupožarni put koji čini oko oboda odlagališta i danas odlagalište ima bolju formu nego šta ga ima i odlagalište, pogledajte malo i u Zadru na Diklu, i u Šibeniku i u Rijeci koje postoji, pogledajte malo ta odlagališta. Karepovcem se upravlja na najbolji mogući način, a to vam može najviše reći Jakša Miličić koji ga je mjerio uzduž i poprijeko, sa svih strana prešao. Činjenica stoji da ograda u ovom trenutku na 230 tisuća metara kvadratnih koja bi se postavila sa 2 metra visine i toliko dalje, koja bi imala rezultat u jednom određenom periodu, a to je period koji će početi i ta sanacija odlagališta bi u jednom trenutku trebala biti srušena. Činjenica stoji da one vode koje mi, procjedne vode koje prolaze kroz tijelo i sadržaj čiji se slijeva u lagunu koja se odvozi gdje se mjesečno mjeri od HZZO, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nastavnog odjela gore koji mjesečno se mjeri da ima svi plinovi koji su sadržani u toj vodi da se to i liječi, kako god hoćete taj izraz da upotrijebimo sa drugim funkcijama i da se to obavlja svaki mjesec i svaki. Ako volite pogledati dođite kod mene i imat ćete zadnjih 12 mjeseci 12 analiza svega toga. Da se to i odvodi. Projekti koje je Čistoća pokušavala napraviti su otišli, ja sam pokušavao u istom momentu razgovarati sa Vodoprivredom i sa još nekim drugih načinima za priključenje laguna, tih laguna i sakupljanja vode na Stupe, na kanal Stupe koji prolazi 100 metara od Karepovca. Onda je defakto došlo do prevelike investicije i nemogućnosti i drugih obveza koje tretiraju sanaciju Karepovca koji bi u datom momentu bila investicija od milijardu i pol kuna koja bi bila uništena kasnije, jer sanacija Karepovca podrazumijeva drugačiji način rješavanja i procjednih i oborinskih voda. Ja znam da nećete vi bit zadovoljni odgovorom, ali ja vam kažem odlagalište Karepovac nije nimalo drugačije, nego bolje od ostalih odlagališta u Republici Hrvatskoj, to će vam potvrditi i Ružinski koji je zajedno sa gospodinom Miličićem prije 15 dana obišao ga. Tako da kad god želite dođite, posjetite, pitajte, uradite što god hoćete, ali danas će doći na njemu 350 tona otpada, od čega pola splitskog.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Hvala lijepa. Za repliku se prijavio gospodin Tomislav Gojo. Izvolite.

TOMISLAV GOJO
Pa evo ja se ne bi složio baš da je situacija nije u većini onakva kakvu je kolega Luka Roguljić rekao, meni ove slike nisu potrebne, jer ja Karepovac vidim iz svoje kuće svakoga dana. Na Karepovcu je nužno potrebno napravit dvije stvar, ogradu je svakako nužno stavit, jer ono što se dešava bez ograde, a to je da se smeće odlaže po okolnim poljima i kilometar dalje od Karepovca zato što nema ograde. Vi ste rekli da se bakar ne pali na Karepovcu, ali bakar se kupi na Karepovcu i onda se pali okolo Karepovca, a nije na samome odlagalištu. Isto tako što se tiče otpadnih voda situacija je daleko gora od onoga nego što je na ovoj slici pokazano, jer kad padne iti manja kiša ove otpadne vode teču i kilometar dalje od Karepovca po svim okolnim poljima. Stoga mislim da je taj problem otpadnih voda itekako potrebno riješiti i to hitno. I još jedna stvar, to je pitanje, volio bi da netko da odgovor, dakle kad je mirno vrijeme onda je na Karepovcu i okolo je ogroman smrad tako da ljudi stvarno moraju zavarat prozore i zanima me zašto se to dešava?

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospođa Ljubica Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo moram replicirat kolegu. Bakar se ne pali na deponiji, a hoće li netko palit bakar na nekakvoj svojoj zemlji nije stvar deponije, onoga tko upravlja deponijom, nego građanina odnosno policije odnosno svih onih koji su u to uključeni. Što se ograde tiče, ograda se ne može radit, ako poznajete malo projekat koji planira sanaciju radit će se obodi, a nakon toga ograda. Da bi se radili obodi mora se skidat ograda, prema tome nitko normalan neće sada postavit toliku količinu ograde i poslije toga rušit ogradu da bi stavljao obode kao zadnju granicu deponija kod sanacije. Tu idu ogromne količine zemlje itd. A procjedne i oborinske vode se, dobili ste maloprije informaciju, analiziraju svaki mjesec, analize pokazuju da se ne radi o nikakvim štetnim vodama, jer je najveći dio oborinskih voda i vrlo mali dio procjednih voda. Prema tome tijelo deponija koje je napušteno znači prije 20 godina u njemu su se dogodili određeni procesi raspadanja organske tvari i stvaranje matana, međutim ono je blokirano određenom količinom zemlje, ona je u ovom momentu konzervirano. Prva faza sanacije jest i otplinjavanje. U sanaciju se nije krenulo i kad se krene onda će normalno ići otplinjavanje i tu po meni neće bit nikakvih posebnih problema, a mi danas moramo razgovarat o sanaciji deponija, od toga što danas možemo napravit od A do Ž, a ne od A do B, jer ja sam mnogo toga što je predloženo ovdje u projektu sanacije se apsolutno ne slažem, ali kad počnemo raspravu o ovome a da napustimo ovo dnevno-političko prepucavanja onda ćemo razgovarat o onome što je danas interes Grada Splita, koliko dugo će trajat deponij. Mi moramo znati da prošli put nam je gospodin Ružinski rekao da Regionalni centar čistog okoliša će proradit 2018., mi u materijalima imamo da će to biti 2014., tvrdim vam da neće do 2020. i mi moramo zaštitit interese grada Splita, ne možemo raspravljat danas o lokaciji u Lećevici o kojoj ne odlučuje ovo Gradsko vijeće nego je Županija svojim planom to tako planirala. I po meni ajdemo se vratit na točku dnevnog reda, na sanaciju deponija i pokušajmo kao vijećnici Grada Splita odlučit o tome što je interes Grada Splita i po zakonu otpada da znamo što su naše obveze, ali i što je naš interes kao vijećnika ovog grada, jer su nam građani ovog grada dali povjerenje. Da ne pričamo o ostalim jedinicama lokalne samouprave, jer ovdje imamo šansu da donesemo za Grad Split vrlo, vrlo važnu odluku. Evo hvala vam lijepa. Ja ću se kasnije uključit kad bude pitanje ovoga.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa, hvala lijepa. Uz napomenu da isto i ja upozoravam vijećnike da se moramo držat dnevnog reda, a to je bila tematska rasprava o odlagalištu komunalnog otpada Karepovac odnosno njegovoj sanaciji, dakle nije na dnevnom redu Čistoća Split. Hvala lijepa. Gospodin Roguljić. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Pa ja shvaćam vas gospođo predsjednice i gospođu Ljubicu da se vi želite udaljiti od ove neugodne teme, ali vi ste nam dali ove materijale o ovoj tematskoj raspravi. Prema tome ako mi želimo da se poštuju pravilnici koji sada ne vrijede, ja ne znam zašto to izaziva kod vas takvu nelagodu. Nadovezao bi se na kolegu gospodina Goju koji je u pravu kad kaže za procjedne vode, a ja ću vam pročitat točno što kaže pravilnik, a šta ste vi napisali. Kaže: “Procjedne vode nastaju prilikom kontakta oborinske vode s otpadom, onečišćuju se s organskim i anorganskim komponentama iz otpada te se procjeđuju kroz tijelo odlagališta.“, a šta vam kaže pravilnik „Oborinske vode ne smiju doći u dodit s ispunjenim tijelom odlagališta i moraju se sakupljati odvojeno od procjednih voda.“. Ja ne znam šta su radili ti inspektori koji su bili tamo, ja ne znam zašto gospođa Ljubica priča o ogradi koja uopće ne postoji, vi morate dovesti dok se ne počne sanacija Karepovca Karepovac u stanje koje će što manje ugrožavati zdravlje ljudi koji se nalaze u okolnom području. Znate dobro da su svi ti plinovi, svi ti s odlagališta koji ide jako kancerogeni i da je tu ugrožena jedna velika populacija građana grada Splita. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo, gospodin Roguljić zna bolje o Karepovcu i o komunali puno bolje od svih nas, prema tome on kaže da su to kancerogeni plinovi, očito je onda on mjerio. Mi smo, jer ako je on mjerio pa to zna neka nam donese analizu. Očito i ne sluša što govorim, a to je najgore kad se ne sluša pa se govori samo i bez slušanja. Ja sam rekla da je glupost radit u ovom momentu ogradu, kad će ta ista ograda morat bit uklonjena kad se bude radila zadnja granica deponija, nasipali bedemi odnosno onaj dio koji će odijelit stanovništvo, poljoprivredna zemljišta od deponija Karepovac. I to je prva od faza, znači obodni dio koji će se radit zemljom. I normalno da je glupo u ovom momentu gradit ogradu i poslije toga je skidat.

LUKA ROGULJIĆ
Replika.
PREDSJEDATELJICA
........ dati mogućnost i drugim vijećnicima, evo završite gospodine Roguljić s ovom rečenicom ćete stati.

LUKA ROGULJIĆ
Imam pravo replicirat gospođi Ljubici.

PREDSJEDATELJICA
Ma je, ali malo previše vremena.

LUKA ROGULJIĆ
Odgovorit ću vam šta se tiče ovih materijala jako sam ih dobro pogledao, jako sam se dobro pripremio da mogu vama replicirat u svakoj rečenici ovdje šta je gospođa predsjednica Gradskog vijeća dala papire, prema tome gospođo Ljubice građani će grada Splita vidjeti tko šta govori i kako tko šta glupo govori. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Slijedeći za raspravu gospodin Baldasar. Izvolite.

IVO BALDASAR
Hvala. Dobro jutro svima. Ja bi se vratio na temu, premda se moram složit u velikom dijelu ovoga što su kolega Gojo i kolega Roguljić iznijeli, jer Karepovac je veliki problem za zdravlje ljudi, ali zato smo i stavili ovo tematsku sjednicu da upravo o tome razgovaramo. Pa mi se čini da bi ipak trebali i preći na pravu temu, a to je dakle materijali koje smo dobili i koje bi pohvalio sve one koji su učestvovali napravili su jedan dosta dobar materijal sa cijelim nizom opservacija, ideja, prijedloga itd. Već smo razgovarali dovoljno pa bi ja bio konkretniji ovdje, meni u cijelom ovom materijalu problem je kost benefit analiza. Ima nekoliko nejasnoća, postavio sam gospodinu Ružinskom pitanje vezano za financiranje sanacije ili izolacije, svejedno nazovite, nazovimo je to sanacijom, međutim nisam dobio konkretan odgovor, njegov odgovor je bio otprilike, a meni se čini da je cijela priča kod ovoga osim vremena i osim Centra u Lećevici vezano ipak za sredstva koja će se odvojit za tu sanaciju. Pa mi nije jasno način na koji mi je gospodin Ružinski odgovorio bio je slijedeći, dakle financiranje iznosa sanacije kaže da bi Evropska unija ili iz predpristupnih ili kasnije iz pristupnih fondova platila do 85% u zavisnosti od kost benefit analize pa negdje između 70 do 85%, dio bi platila država, a preostali dio bi platio Grad Split. Upravo taj dio koji se odnosi na Grad Split me interesira, koji je to iznos, je li to 5, 10, 15, 20% od ukupnoga iznosa, jer mislim da od toga i zavisi naša buduća .odluka? Nemam nikakvu dilemu da li mi danas nećemo donijeti nikakav zaključak, jer se radi o problemu koji traje već decenijima i koji sigurno se neće tek tako riješit i u samim materijalima je navedeno da će se Karepovac početi sanirat onoga momenta kad se otvori Centar u Lećevici, najranije 2015. godine. Kolegica Vrdoljak mislim da je stručna pa da kad kaže 2018. i '20. da je puno, puno to precizniji datum tako da imamo dovoljno vremena da odlučimo, ali mislim da bi morali odlučit koji je postotak koji će Grad Split plaćat i ako govorimo o dvije ključne vrste saniranja Karepovca, a to je prvo izolacija koja bi koštala negdje po materijalima koje smo dobili oko 20 milijuna eura, to je jedna priča, a ako govorimo o drugoj o sanaciji sa „bio puster“ ili „smel vel“ tehnologijom govorimo o 60 pa i više milijuna eura. Ako je 60 milijuna eura samo ću vas podsjetit da bi to onda po ovoj, po ovome kako smo ovdje dobili to bi bilo negdje između 15 i 18% godišnjega proračuna Grada Splita u slijedećih 4 do 5 godina. Mislim da Grad Split takvih sredstava sigurno nema odnosno ima, ali ih ne može odvojit na sanaciju smetlišta, jer će onda ubit sve ostale aktivnosti u ovome gradu. Napominjem vam da se radi o 15 do čak 20% proračuna Grada Splita u današnjim, po današnjim mjerilima, dakle okvirno milijardu kuna proračuna mi bi platili između 150 i 200 milijuna kuna godišnje u slijedećih pet godina bi plaćali za sanaciju ako primijenimo „bio puster“ ili „smel vel“ tehnologiju. E sada ako je to 5% od toga ćemo platit mi, a 95% će platit država odnosno Evropska unija onda jesam za ovu skupu varijantu, ali ako će Grad Split snosit više od 50% šta je sva prilika da će upravo tako bit onda bi ponovo postavio pitanje „cost benefit“ analize i mogućnosti uopće da ulazimo u to i onda sam radio za to da idemo u izolaciju sa otplinjavanjem koja je financijski za ovaj grad danas sa gospodarskim potencijalom Grada Splita daleko, daleko realističnija nego ova o kojoj govorimo koja je idealna, ali za neke bogate gradove, za neka bogata gospodarstva koje Split očigledno više nije. Ili da vam još nešto napomenem, o „cost benefit“ analizi govorimo o zoni list 10/37 od 300 hektara od čega je Karepovac 20+21 hektar odnosno direktno 20 hektara Karepovac smetlišta, a 20 je okolina, znači 41 hektar, sve ostalo do 300 hektara, dakle 260 hektara se ne odnosi na to nego su to prostori koji su danas u sasvim dobrom stanju i koji se mogu koristiti. Prema tome ako govorimo o tome da nam je područje Karepovca potrebno za budućnost razvoja grada, širenja grada i primjenu svih onih ideja koji su u materijalima izneseni, od parka, gradilišta, stambenih objekata itd. onda mi nije baš logično da potrošimo 60 ili više milijuna eura na 40 hektara dok imamo na raspolaganju ostalih 260 hektara korisnoga prostora koje bi uglavnom morali otkupit pa bi onda te novce mogli, za te novce mogli otkupit, a ovamo potrošit samo 20. Ja vam govorim onako kako logički meni izgleda ta priča. Ili ako govorimo o obuhvatu od 600 hektara da bi došli do vrijednosti od 600 milijuna eura ne znam zbog čega onda uopće tu tih 600 hektara govorimo o 40 hektara Karepovca, jer imamo 550 hektara. Dok sagradimo 550 hektara vjerojatno će bit otvoren ne samo Lećevica nego će bit otvoreno najvjerojatnije i odlagalište na Mjesecu, čini mi se, proći će sigurno 30 do 40 godina.
Treće što bi htio napomenuti u ovoj priči vezano za financije je kod „smel vel“ ili ............. tehnologije govorimo o 60 milijuna, međutim samo u prvoj fazi 60 milijuna eura, druga faza je zbrinjavanje materijala koji nastane iz ove prve faze. Dakle od 5 milijuna kubika dolazimo do 3 milijuna kubika nakon primjena ove dvije tehnologije, jedne ili druge, svejedno i sad ta 3 milijuna kubika moramo ponovo negdje odvest, ili ćemo ih dati tvornici Cementa ili ćemo ih odnijeti na Karepovac ili ćemo ih odnijeti negdje na, u Lećevicu ili ćemo ih odnijeti na neko treće mjesto, to je nedefinirano u ovim materijalima. Gospodin Ružinski je rekao da će se taj dio termo tretirat u Cementari, Cementara momentalno ne radi koliko ja znam, tko zna kako će bit situacija, možda Cementara ne prihvati jednostavno ili možda Cementara kaže ja vam neću platit to ništa. Mislim to je budućnost koja je nedefinirana, zakon je jasan, 2018. Cementara mora proći, preći na neko drugo gorivo, ali ne nužno na ovo što im mi nudimo. Prema tome to je nedefinirana situacija u kojom mi se možemo upustit, potrošit 60 milijuna eura i onda imat umjesto 5 milijuna kubika imati 3 milijuna kubika i umjesto milijun i 100 tisuća tona imat 650 tisuća tona, ako sam dobro izračunao i onda šta ćete s tim, onda ćemo potrošit još 60 ili 75 milijuna eura da bi to premjestili gdje, u Lećevicu. Ne kažem da je to loša ideja, ali kažem samo da tu treba bit oprezan i da treba sigurno napravit cijeli niz daljnjih studija, jer je ovo kako meni izgleda početni trošak 60, a vrlo brzo ćemo doći na preko 100 milijuna. Samo ako koristimo 60 milijuna eura podijelite to sa 410 tisuća metara kvadratnih odnosno površinu obuhvata, nužnoga obuhvata i doći ćemo do cijene od 146 eura po metru kvadratnome. Dakle ako idemo sada sa ove dvije tehnologije platit ćemo kvadratni metar 146 eura, današnja cijena tamo je ispod 100 eura po kvadratu, dakle možemo otkupit Grad Split danas može umjesto toga počet otkupljivat teren i imat u relativnom kratkom vremenu teren spreman i sposoban za građevinsku, za bilo koju upotrebu uključujući i stambenu izgradnju, a ovo možemo onda u tom slučaju izolirat. Dakle htio sam samo reći da se otvara cijeli niz pitanja i cijeli niz nedoumica siguran sam i kod profesora Miličića koji je sigurno najviše se o ovome razumije. Pošto imamo dovoljno vremena mislim da nam je prioritetnije pomoći Čistoći na sve moguće načine da saniramo trenutačno stanje koje je sigurno vrlo loše, a za ovo mislim da bi bilo pametno malo pustit da vrijeme napravi svoje, napravit još cijeli niz studija, prvenstveno financijskih studija da nam se ne bi desilo da uđemo u postupak „smel vel“ tehnologije ili nečega pa da onda 20% proračuna Grada odvajamo za saniranje smeća. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Dajem riječ gospodinu Dvorniku. Izvolite.

JOŠKO DVORNIK
Hvala gospođo predsjednice. Prikupljanje smeća Karepovac i Lećevica su tri teme koje su pupčano vezane i mislim da imamo pravo govorit o sve tri zajedno ili svakoj pojedinačno, jer jednostavno to je jedno od drugog neodvojivo. Kratko, šta će tiče Lećevice ja ponovo moram spomenuti, evo vidim da je nešto izašlo i u novine, imam ovdje ispred sebe podnesak, ne znam da li ga drugi kolege imaju, ja ću ga onda kratko komentirat, profesora Stanka Uršića koji je inače predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju, Kemijskog fakulteta u Zagrebu koji prvo demantira ono što je izneseno bilo na, zadnji put kad smo raspravljali od strane gospodine Ružinskog, kako je on bio na sastanku i suglasio se o prihvatljivosti lokacije u Lećevici, ali to prepuštam njima da se eventualno rasprave, ono što je bitno, a ipak je riječ o relevantnom stručnjaku, a nije samo on, on ovdje spominje još niz neovisnih stručnjaka profila sličnog odnosno profila mjerodavnog da kad se govori o Lećevici, npr. doktora Srećka Božičevića, spominje neke iz Splita i tako. Samo jedna rečenica kao njegov zaključak: „Sa svoje strane dužan sam upozoriti da postoje suprotno izjavama gospodina Ružinskog postoji ogroman rizik da čak i u slučaju da ne bude potreba, dakle čak ni u slučaju da ne bude potreba, a u slučaju potreba neizbježno u podzemlju Lećevice koja je efektivni rezervoar napajanja pitke vode za Split i okolne gradove relevantni i okolnim gradovima relevantne podzemne vodotokove dospiju fatalno velike količine kemijskih i mikrobiološki onečišćene vode itd., itd.“. Ja naravno nisam stručnjak za to područje i preostaje mi samo kao gradskom vijećniku još jednom napomenuti da lokacija u Lećevici sa stanovišta eventualnog ugrožavanja izvora Jadra, dakle pitke vode za Split nije od strane svih hrvatskih mjerodavnih stručnjaka prihvaćena kao dobra lokacija, kao sigurna lokacija. To je sve šta ja mogu kazat za to, znam da ne mogu promijenit planove, ali mjerodavnima na razmišljanje.
Dalje, šta se tiče ove naše teme želim kazat da i ja mislim da bi se ustvari trebali vratit na plan gospodarenja otpadom odnosno na prikupljanje smeća prije samog Karepovca o čijoj sanaciji govorimo. Dakle plan gospodarenja otpadom koji je Grad Split usvojio od mislim 2008. godine, a ustvari odnosi se za razdoblje 2007.-2015. kaže u svom nekom obrazloženju da je plan gospodarenja otpadom se donosi kako bi se u interesu jedinice lokalne samouprave što više smanjila količina smeća, a time i troškovi odlaganja smeća itd., itd. Dakle što više smanjila količina smeća, a to je možda ključno u uvodu i na početku prija odlaganja. Dalje, ono što je bitno kazat, taj plan gospodarenja otpadom iz raznoraznih razloga za koje smo možda svi krivi, neki više, neki manje, dakle plan gospodarenja otpadom se ne primjenjuje, odnosno ne ostvaruje se onako kako je planirano, ponavljam razlozi su različiti, ja imam ovdje neke podatke, evo ne znam samo da eventualno da neke pročitam, tako smo trebali, trebali smo imat u tom sustavu, u sustavu tzv. sustavu tri posude trebali smo imati 2615 spremnika za bio otpad, nemamo nijedan, trebali smo imat 2561, do sada do ove 2011., 2561 spremnik za papir, imamo oko 420 plus 50-tak za plastiku, naravno za bio otpad je preduvjet kompostana koje nema, molim, e, e, dobro, plus 200 za plastiku, itd., nisu bitni ni ovi podaci u konačnici, činjenica je da kasnimo u realizaciji, realizaciji plana gospodarenja otpadom. Ne bi dalje duljio, nego ću pokušat bit, jer obzirom da su i kolege rekle već prije dio ovoga šta sam ja mislio još dodatno kazati, ja bi samo predložio, predložio ustvari dopune ovog našeg, ovog našeg, ovih naših zaključaka koji su nam predloženi od strane profesora Miličića, dakle ove zaključke predlažem da se dopune sa četiri stavke i to su:
- poduzeti mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja smeća,
- odvojeno prikupljati opasni otpad,
- izgraditi kompostanu i
- uvesti sustav tri posude koje smo bili dužni po planu gospodarenja.
Eto to je najkraće, evo čekat ću da predsjednica završi, očito predsjednicu ovo malo manje zanima, dobro. O.K., hoću li ja ovo napisat vama i.

PREDSJEDATELJICA
Napišite kao prijedlog.

JOŠKO DVORNIK
Evo već sam ustvari napisao, ali evo prepisat ću da imate i vi.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa.

JOŠKO DVORNIK
Molim.

PREDSJEDATELJICA
Za repliku na izlaganje kolege Dvornika prijavila se kolegica Ljubica Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Što se Lećevice tiče mi ne možemo odlučivat o lokaciji, Županija je donijela odluku o lokaciji. Znači Grad Split i vijećnici Grad Splita ne mogu odlučivat o toj lokaciji niti je to u našim ingerencijama. Što se tiče opasnog otpada on je u ingerencijama po Zakonu i o otpadu i Republike Hrvatske, znači ne može Grad Split i jedinica lokalne samouprave o tome odlučivat, jedinice lokalne samouprave vode brigu o zbrinjavanju isključivo komunalnog otpada, znači ne opasnog otpada, opasni otpad nije u ingerencijama jedinice lokalne samouprave pa ne možemo ni takav zaključak normalno donijeti. Što se tiče bio otpada iz plana gospodarenja otpadom, prikupljati bio otpad, a ne imati kompostanu rade bude, stvaraš dodatne troškove i onda baciš sve na deponij. Prema tome dok se ne napravi kompostana nema šanse da se ide na prikupljanje bio otpada. Zbog čega nije napravljena kompostana to je sastavni dio sanacije deponije, upravo onome o čemu mi moramo razgovarat i hoćemo li pokrenuti sanaciju po projektu koji već imamo ili ćemo ići u nove projekte. Ja bi sada da i javno kažem o ovom materijalu, Projekti biro Split napravio je jedan sjajan materijal sa nekoliko alternativa i ono što mi je posebno drago gospodin Baldasar je postavio upravo pravo pitanje na tragu toga i ja razmišljam, da razmišljam o onome što su naše ekonomske mogućnosti, ja sam upravo u materijalima i sebi napisala izolacija sa otplinjavanjem je naša ekonomska mogućnost u ovoj situaciji, imamo dostatna sredstva gospodine Baldasar, jer smo već prikupili određena sredstva od građana i ovaj projekat ostavit za neko drugo vrijeme, a ne radit projekte koji će se realizirat nekad, nikad, a možda i nikad. Evo ja iskreno mislim da neće nikad, prema tome ne možemo radit projekat koji nije planiran od A do Ž, od A do B, gdje ćemo to izmjestiti ovo smeće, ako u Lećevici, ako govorimo danas o Lećevici to je jedino što pravno postoji kao lokacija, jer je Županija tako to planirala, ako o toj lokaciji govorimo mi u ovom trenutku na Lećevici imate 28 imovinsko pravnih sporova, znači nije riješeno ni pitanje imovinsko pravnih odnosa. Prema tome po meni je apsolutna glupost donosit odluku da se to smeće izmjesti na XY lokaciju znači ne znamo lokaciju. Onda je dobro da napravimo ono što je realno i ja bi molila, evo predložila bi jedan zaključak. Da Grad Split odnosno mi vijećnici Grada Splita vodimo računa o našem problemu i zbrinjavanju komunalnog otpada u Gradu Split, a po Zakonu o otpadu svaka jedinica lokalne samouprave dužna je vodit računa o zbrinjavanju svog komunalnog otpada. Kako znamo da imamo velike probleme i oko naplate eko rente i oko naplate deponiranja itd., itd., evo ja predlažem da jedna od jedinica lokalne samouprave koja donosi ovdje smeće Grad Split će nosit njima pa će platit njima i eko rentu i deponiranje i sve ostalo, Grad Split mora zaštitit sebe i mi moramo, postoji još jedan zaključak koji je donesen prije 10-tak godina da će Grad Split onemogućit dovoženje otpada iz drugih jedinica lokalne samouprave, a mi smo se uvijek pokazali kao sentimentalni prema ostalim jedinicama lokalne samouprave, a ja mislim da smo ovdje da štitimo interese Grada Splita, interese građana Splita i tvrdim vam da nova lokacija Centra ili kako god hoćete ga možete nazvat, neće bit za slijedećih 10 godina, a tada mi iz Grada nećemo imat gdje stavit svoje smeće, jer u ovom momentu primamo 50% tuđeg smeća. Hoćemo li aktivirat odluku koju smo svojevremeno imali ili ćemo potvrdit, osnažit tu odluku, ali mi smo ovdje pozvani da vodimo brigu o gradu Splitu bez sentimenta, ekonomija je jedno, sentiment je nešto drugo i svaka jedinica lokalne samouprave neka vodi brigu o svom komunalnom otpadu, a mi smo pokazali preveliku širinu prema ostalim jedinicama lokalne samouprave.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Odgovor na repliku gospodin Dvornik.

JOŠKO DVORNIK
Pa evo otprilike, ovo je prilično opsežna replika, veća od moje rasprave, ja sam dao isto prijedlog. Šta me briga u čijoj je nadležnosti Lećevica ako postoje ozbiljni ljudi koji misle, samo sekunda, mogu ja o tome govorit, jer želim pit čistu vodu sutra i ako postoje ozbiljni, kompetentni i mjerodavni stručnjaci koji misle da je to opasno onda u najmanju ruku treba razmisliti još jednom o tome. To je šta se toga tiče. Šta se tiče opasnog otpada isto tako baš me briga u čijoj je nadležnosti, kao građanin i kao većinu građana u čijoj je nadležnosti ja tražim i građani traže da se taj problem riješi. Jer ja sam jutros išao odnijeti smeće, kad sam dolazio ovdje, i bacio sam ga u kantu i kraj mene sam vidio dvije fluorescentne cijevi koje predstavljaju, pretpostavljam, ono što je unutra, opasan otpad i to sve ide na Karepovac, naravno ako su to neke minimalne količine nitko od nas o tome ne razmišlja, ali koncentracijom tih količina mi ugrožavamo svoje vlastito zdravlje, mi kao građani Splita. Prema tome ja tražim da se to riješi, kako će se riješit ne možemo mi ovdje tehniku, ali možemo zahtijevati i u ovim zaključcima ja to predlažem. To je šta se toga tiče. Prema tome vidi, plan gospodarenja otpadom je jedan važan dokument kojega smo mi usvojili ovdje, ali kojega ne realiziramo, ja tražim, evo ne znam hoću li dignuti obadvije, hoću se dignuti još da me, ili ću više vikat, tražim da ga realiziramo, da ga provodimo. Naravno postoje objektivne teškoće, nitko nije pojedinačno kriv, sve možemo govorit o našem mentalitetu, bacanju smeća, teško je to odvajati itd., itd. Usvojili smo jedan plan, idemo se potrudit da ga realiziramo i šta ću vam drugo reći. I ovdje u tom smislu predlažem neke dodatne poboljšice za ove zaključke, ja ću ih napisat i dat ću vam ih. Evo ja sam završio.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala lijepa. Je li replika? Je. Samo ću prije napomenuti nego što počnete replicirat, molila bi sve vijećnike koji imaju prijedlog o kojima ćemo poslije, koji ćemo poslije stavit na glasovanje da ga napišu napismeno. Gospodine Roguljić izvolite, imate repliku.
LUKA ROGULJIĆ
Hvala. Na izlaganje gospodina vijećnika Dvornika, istina je sve što je rekao, mi smo i zadnji put u cilju što bolje rasprave i što boljih objašnjenja građanima i predložili profesora Uršića i profesora Stanka Božičevića da budu ovdje, istina bog nismo se držali tri dana nego dva dana, jer smo morali prvo dogovorit s ljudima, ali predsjednica Gradskog vijeća nije dozvolila njima da dođu ovdje raspravljat o tom problemu, a što se tiče zaključaka ja također se slažem  sa gospodinom Dvornikom pa bi u zaključak mogli stavit pod 1. poštivanje plana gospodarenja otpadom, jer u toj jednoj rečenici je ustvari sve ovo što smo ja i gospodin Dvornik govorili, i odvojeno prikupljanje i kompostane i reciklažna dvorišta i zeleni otoci. Tako molim da se u zaključak i HSP-e na inicijativi da se to stavi u zaključak i da se glasa o tome. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Za riječ se prijavila gospođa Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela graditeljstva za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša ... ( - kraj  1. kazete  A strane - ) ...

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Sve vas lijepo pozdravljam. Očito da vi svi vjerojatno, nije vam ovo interesantno, ali ja bi vam doista htjela odgovoriti na ove stvari koje se tiču Županije i nadležnosti Županije. Ja ne znam, ja vjerujem da su mnogi vijećnici ovdje informirani, da su pratili inače rasprave i pitanja kroz tisak itd. što se tiče samog Centra za gospodarenje otpadom, što je se sve događalo unazad, ja bi rekla negdje cirka, čak deset godina. Jer prve, prve stvari o Lećevici odnosno o izboru lokacije su ja mislim bile negdje 2000. ako nisu i prije, tu je izrađeno niz studija i elaborata, od izbora lokacije, prostornog plana Županije, pa do izrade geoloških, hidro-geoloških istraživanja. Ovdje se stalno spominje Uršić, gospodin Uršić i gospodin Božičević. Ja bi ovdje morala istaknuti da je gospodin Božičević bio zaposlenik Hrvatskog geološkog instituta, upravo ta institucija je izradila 2006. godine geološko i hidro-geološka istraživanja na području Lećevice i upravo ta institucija i upravo stručnjaci iz te institucije gdje su ovdje poimence nabrojani koji su svi stručno educirani i svi imaju potrebite struke da bi mogli raditi taj elaborat, tu su i magistri struke geologije, tu su vam i doktori struke geologije i oni su potpisali taj elaborat i oni su doista rekli da se znači predmetna lokacija koja je izabrana za Centar gospodarenja otpadom doista nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite. Mi kao Županija doista nemamo ništa protiv bilo kakvog mišljenja i ja se obvezujem da ću organizirati jedan okrugli stol gdje ćemo pozvati sve relevantne stručnjake da oni između sebe se izjasne da li je ta lokacija naj, najpovoljnija. Isto tako vam moram reći da znači ne samo da su znači Hrvatski geološki institut da je radio ta istraživanja nego tu su kompetentno sudjelovale i Hrvatske vode i mi znamo da u Hrvatskim vodama isto tako sjede stručnjaci koji su dužni štititi znači podzemne vode, to je njihova obveza i nikada nijedan dokument od strane Županije nije ispod stola znate izrađen, tako da nije bio prezentiran javnosti i da nismo eventualno htjeli uključiti bilo kojeg kompetentnog stručnjaka u tom dijelu. Županija apsolutno stoji na stanovištu da se ne smije odnosno da će poduzeti sve mjere da ne dođe do onečišćenja podzemnih voda, a posebno izvoriša Jadra. Jer Županija, mi nemamo puno alternativa odnosno nemamo uopće alternative, prema tome nikome od nas nije u interesu da se onečisti Jadro. U tom smislu doista mi smo pokrenuli, ja sam vam zadnji put to ovdje izložila da smo pokrenuli izradu još drugih elaborata, dopune elaborata zaštite sanitarnih zona rijeke Jadra i Žrnovnice, sad je to u tijeku. Rekla sam vam da je to projektni zadatak da su radile Hrvatske vode, odavde iz Splita i Hrvatske vode iz Zagreba, da doista nismo htjeli bilo šta da se dogodi bilo kakav propust u tom smislu i da je taj elaborat sad u izradi, on je bio na mišljenju ponovo u Hrvatskim vodama i on je sad na doradi. Prema tome i Županija doista neće ništa učiniti u tom smislu da se napravi bilo kakav stručni propust da se onečiste podzemne vode na području naše Županije. Evo ja vam to doista moram odgovoriti. Ja ne znam što je još tu bilo, e što se tiče, vi kažete da Grad Split ne odlučuje, gledajte, najveći dio otpada je iz grada Splita, svatko od nas, ja osobno i svi ovdje mi stvaramo otpad, taj otpad mora se negdje, s tim otpadom se mora negdje gospodarit. Isto tako ja mislim da bi sve jedinice lokalne samouprave na području Županije trebale daleko više učinit odnosno napravit jedan veći napor u smislu odvajanja otpada, ja to mislim i to stalno čak mi ispred Upravnog odjela pišemo dopise prema jedinicama lokalne samouprave u tom smislu. Ali isto tako ja znam da je zaštita okoliša odnosno gospodarenje otpadom skupo, da zahtijeva ogromna financijska sredstva, da mi desetljećima nismo imali sređena odlagališta, da nismo imali sustavno gospodarenje otpadom, da je se možda u zadnjih 10, 15, 20 godina znači otkad je Republika Hrvatska da se tu znatno napravilo, da je donesena zakonska regulativa. Isto tako zadnjih 10 godina krenulo se i u prikupljanje odnosno gospodarenje posebnih vrstama otpada. Mi smo to dali kroz svoje izvješće koje je bilo na Županijskoj skupštini prošle godine, gdje je jasno navedeno da na području grada Splita postoje tvrtke koje se bave skupljanjem čak i ovog opasnog otpada što ste vi rekli, to imate na internetu pa se malo potrudite, imate na agencijama za zaštitu okoliša, na stanicama Agencije za zaštitu okoliša i jedino možda bi, ja ću to isto pokušat ispred Upravnog odjela, ali nikad nemate dovoljno financijskih sredstava da stavimo i ove lokalne medije tako da građani budu informirani gdje se može, znači, kome se može predati taj opasni otpad. Isto tako Grad Split mislim da bi trebao malo, malo više, ja predlažem i molim da se malo više doista postavi ovih zelenih otoka, jer ne možete dozvolit da umirovljenici doista odlaze na reciklažna dvorišta tamo na Karepovcu, ne mogu oni sjesti u autobus pa nositi vrećice, mislim da bi u tom dijelu se trebalo malo potrudit i izdvojit nekakva financijska sredstva da bi se, da bude znači svakog građaninu dostupno, dostupan taj zeleni otok i da se znači odvojeno prikuplja taj otpad. Evo to bi vas molila, to je moja molba, jer možda će ovako više doći u javnost, je li, za grad Split.
Što još ovdje odgovoriti, znači ja se obvezujem da ću u ime Županije organizirat okrugli stol gdje će bit pozvani svi relevantni stručnjaci tako da se točno vidi i mislim da ne bude ništa znate ono da eventualno nismo htjeli, da smo htjeli izbjeći nekakvu stručnu raspravu, mi smo za svaku stručnu raspravu, apsolutno ćemo poštivati sva relevantna stručna mišljenja i definitivno Županija nije ta koja znate želi eventualno nešto prelomit preko koljena da bude nešto napravljeno, a da ne bude u skladu sa strukom. Evo u toj mjeri, e još bi vas htjela informirati, znači plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je izmijenjen, u tom planu gospodarenja otpadom piše da sanacija odlagališta, znači tako i Karepovca, gospodin je bio postavio to pitanje, će biti 100% financirana od strane znači fondova Evropske unije i od strane Fonda za zaštitu okoliša i kompletno ta sanacija će ići preko Fonda, znači ovdje bi se trebalo znači riješit imovinsko pravni odnosi, znači jedinica lokalne samouprave treba riješiti imovinsko pravne odnose, a Fond će preuzeti aplikaciju prema tim strukturnim, ja se nadam da će to bit strukturnim fondovima i znači ići će kompletno u 100%-tnom iznosu ova, ta sanacija odlagališta. Tako piše u planu gospodarenja, izmijenjenom planu gospodarenja otpadom RH koji je donesen prije negdje mjesec dana. E mogu da je on, da nije tu nastalo, jer je prije u strategiji pisalo 80, 20 itd., ali doista tako piše u planu, ja vam iščitavam plan.

IVO BALDASAR
(-nije uključen mikrofon-) Ja sam ga pročitao pa nisam vidio.

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Je, je, mi imamo tu plan pa onda mislim sad ja ne bi htjela krivo informirat, tako sam pročitala doista. Evo, tako da.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Za repliku se prijavio prvi gospodin Dvornik, pa gospođa Vrdoljak, onda gospodin Baldasar. Izvolite.

JOŠKO DVORNIK
Pa evo ja pozdravljam vašu inicijativu da održite još jednom jedan skup eksperata na kojem će se raspravljat o, eventualnoj opasnosti lokacije, samo nam kažite u kojem će to roku bit, evo ja predlažem da bude u roku od mjesec dana. To je vrlo bitno, jer mi često rečeno napravit ćemo nešto, ali treba se znat kad ćemo napravit, dakle to je prvo, pa ćete mi kasnije, pustite da završim, odgovorit, to je prva stvar. Druga stvar, obzirom da su neke studije, koliko čujem, ponavljam, ja sam potpuni laik kad govorim ovdje, i jesam vijećnik ali kao građanin koji je potpuni laik, ali ga zanima i ima pravo znati, odbijena vam je neka studija, koliko su mi rekli, od, ne znam, neke evropske institucije koja je trebala odobrit tu studiju, pa, kako da kažem, u interesu obavješćivanja javnosti bilo bi dobro da to objavite na Internet, jer su me upozorili da Županija nema dovoljno ne obavještava javnost o tim svojim potezima vezano za, vezano za Lećevicu. Hvala. Dobro, ne trebate ovo, samo vi objavite na Internet i ne trebate ..........., a recite kad ćete održat ovaj .................

PREDSJEDATELJICA
Ne, nemojte odgovarat dok ne dam riječ. Oprostite.

JOŠKO DVORNIK
Dobro, dobro.

PREDSJEDATELJICA
Izvinjavam se. Svi ćemo, u redu je gospodine Dvornik, ali svi ćemo replike onda ćete vi gospođo Vuković dati odgovor. Gospođa Vrdoljak izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Do 2008. godine bilo je isključivo uputstvo jedinicama lokalne samouprave da ne rade primarnu selekciju jer je kapacitet Centra bio takav da može primit svu količinu, u protivnom bi stvorili dodatne troškove na primarnoj selekciji, a onda plaćali skuplje zbrinjavanje otpada u Centru. Prema tome nakon što je donesena strategija normalno da se jedinice lokalne samouprave u to moraju uključit. Ja ću vam samo kazat jedan primjer iz Hrvatske, upravo sada se priprema izvoz komunalnog otpada prema Njemačkoj, jer imaju veći kapacitet i ne mogu pokrit svoje troškove i to će bit vrlo unosan biznis. Prema tome ne radi se ovdje o propustima jedinica lokalne samouprave nego o određenoj ne koordinaciji između državnih tijela i jedinica lokalne samouprave, da budemo jasni. U ovom momentu ima 350 lokacija zelenih otoka na području grada Splita, normalno da će se oni sada u ove dvije godine ne uduplati, nego i daleko više povećat, prema tome nije baš tako da se na tom dijelu ništa ne radi. Sad ste nam rekli da će Fond za zaštitu okoliša i EU fondovi 100% financirat sanaciju deponija, ako je tome tako predlažem da odmah ukinemo cijenu za sanaciju deponija koju građani grada Splita plaćaju, a to je 30% u cijeni odvoza komunalnog otpada, što znači da bi u ovom momentu ona odluka koju smo mi ovdje donijeli do 2019. godine prestala važit, jer ako će sredstva bit osigurana za sanaciju u Fondu za zaštitu okoliša i u Evropskim fondovima onda zaista nema smisla da se dalje ide sa namjenskom cijenom i na taj način ćemo rasteretit sve naše građane, a odluka ovog Vijeća je do 2019. godine, a sredstva koja su do sada prikupljena uložimo u deponij i dovedimo ga u još bolju poziciju nego što je danas.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospodin Baldasar izvolite, javili ste se kao replika na izlaganje gospođe Vuković. Izvolite.

IVO BALDASAR
Je, tako je, ovdje se slažem sa kolegicom Ljubicom, ako je to tako onda zaista nema smisla da nastavimo sa namjenskom, sa naplaćivanjem namjenske cijene, nego preusmjerimo onda Čistoći da poboljša ovo šta su kolege ostale Dvornik, Luka i kolega Gojo tražili. Međutim ja imam ovdje ipak još uvijek nedoumicu, naime donijela mi je Blaženka i kaže zaista sanacija odlagališta u 100% iznosu, je, ali je gospodin Ružinski rekao sanacija odlagališta u 100% iznosu vezano za kost benefit analizu, dakle ono što sam vam ja prije govorio, prva faza je 60 milijuna eura ili oko 60 milijuna eura i po tome izgleda da će oni to 100% platit, međutim nakon toga ovaj drugi dio koji sam vam isto tako pričao, ako nisam krivo razumio, nama ostaje inertni materijal kojega treba negdje prenijeti, spalit, bacit ili nešto drugo s tim napravit, a taj dio će ponovo koštat i imat će određenu cifru. E taj dio koliko sam ja razumio gospodina Ružinskoga oni ne, više ne financiraju, jer se više ne radi o sanaciji odlagališta nego se radi o inertnom materijalu koji je bezopasan i koji na neki drugi način treba riješit i to će koštat. A koliko ja sam ovdje uspio razumjeti, ako svedemo to sa 5 milijuna kubika na 3 milijuna kubika mi i dalje imamo ogromni problem koji će i dalje koštat između 50 i 60 milijuna eura. E sad jesam li ja na krivome tragu ili nisam, to vi odgovorite, ali u svakom slučaju nisam za to da brzopleto uđemo zato što nam Evropa kaže mi ćemo vam platit 100%, a onda vam kaže da platit ćemo 100% prvu fazu, a drugu? Dakle mislim da bi trebalo zaokružit financijsku cjelinu, kompletni plan napravit, pa tek onda se odlučit, ali ovoga momenta i ja i dalje mislim da nam je daleko realnije izolacija s otplinjavanjem koji će se platit 100% i onda tu nema nikakvih dilema o čemu govorimo i onda imamo dodatna sredstva za sređivanje svih ostalih ovih ideja, selekcije smeća, kompost itd., itd. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa na izlaganje gospođe Vuković prijavio se još i kolega Roguljić pa ćemo mu dati riječ da replicira, nakon čega će gospođa Vuković svima odgovorit. Hvala lijepa. Izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo. Ja ću samo kratko. Gospođo Vuković pokažite mi taj dokument gdje Lećevica spada u IV zonu zaštite i što su Hrvatske vode donijele tu odluku, jer prema ovim informacijama kojima raspolažem još nisu usklađeni pravilnici i neki čak navode da se poštuje zakon iz '88. godine gdje to spada u zonu II.B, pa mi ako imate, rekli ste, naveli ste da je to IV zona pa bi molio da vidim taj dokument od Hrvatskih voda. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se vijećnicima koji su replicirali na izlaganje gospođe Vuković, a sada molim gospođu Vuković da na replike da adekvatne odgovore. Hvala lijepa. Izvolite.

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Hvala lijepa. Gledajte, u planu gospodarenja otpadom, ovom izmijenjenom planu gospodarenja otpadom RH piše to što piše, šta će iza toga, ovo što ste vi rekli i što je rekao gospodin Ružinski to definitivno ne piše, samo piše ovo što sam vam ja rekla i što ste vi pročitali, je li točno. Mi smo bili u Fondu, doista je taj plan donesen znači prije negdje cirka mjesec dana, kad smo bili u Fondu oni su imali ovaj stav, znači da će biti financiranje 100%, tako nam je bilo preneseno. Gledajte, da li će oni donijeti nekakav poddokument odnosno dokument nižeg reda koji će razraditi to plaćanje da neće biti 100%, da će bit 80 : 20 itd. ja doista ne znam, ali po meni sanacija odlagališta, ako ide sanacija odlagališta nije vam znači idem ja nešto napravit pa će se stvorit nekakva druga količina otpada pa je to sanacija, po meni to apsolutno nije sanacija. Sanacija je kad vi sve izdefinirate, kad sve znači bude riješeno na tom odlagalištu. Po meni nije ovo što vi kažete sanacija idemo mi znači ovaj otpad koji je, ne znam, 5 milijuna pretvorit u 3 milijuna kubika i ne znam ni ja šta i onda ćemo sa 3 milijuna mi smo kao nešto sanirali, po meni to nije apsolutno sanacija. Sanacija je znači kad posao završite od početka do kraja, to je sanacija. Znači kad bude sve izdefinirano, prema tome mi smo u tom dijelu čak prema Ministarstvu postavili upit, gdje će se sa tom količinom koja se dobije itd., itd., oni su nama isto odgovorili kao što je gospodin Ružinski ovdje odgovorio, ali definitivno Ministarstvo odnosno Republika Hrvatska će tu morati zauzeti stav odnosno morat će naći rješenje za te stvari, definitivno će tu morati stvar bit izdefinirana. Iako smo mi, ja sam vam rekla već ima godina dana, godina i pol bili u tom smislu problematizirali to sve skupa i gore raspravljali i postavili na pismeno upite.
Što se tiče gospodinu moram odgovoriti za ovu zonu, vi možete kod gospodina Barana koji je direktor naše tvrtke regionalni centar izvršiti uvid u, znači u geološki, geološka i hidrogeološka, elaborat geološka i hidrogeološka istraživanja koja je radio, rekla sam vam, Hidrogeološki institut Hrvatske 2006. godine pa ćete vidjeti jasan zaključak o što piše u tom elaboratu. Što se tiče Hrvatskih voda definitivno ni jedan zahvat u prostoru se ne može dogoditi ako se ne, ako ne sudjeluju Hrvatske vode. Hrvatske vode sudjeluju od predstudija, a to su studija utjecaja na okoliš, poslije idu u postupak znači kad ide lokacijska dozvola isto sudjeluju, u postupku građevne dozvole itd. i tehničkog pregleda. Prema tome znači u svim postupcima koji su bitni za jedan zahvat uključene su Hrvatske vode i definitivno apsolutno mi moramo poštivat i poštivat ćemo znači mišljenje Hrvatskih voda.
A što se tiče pravilnika, gledajte mi ovdje na nižoj razini, ni Županija ni Grad Split ne donosi pravilnike, pravilnike donosi ministarstva i zakone donosi Sabor, prema tome u tom dijelu definitivno ja vam ne mogu reći sad, oni su takvi kakvi jesu, mi možemo primjenjivat jedino važeće propise i svi stručnjaci koji rade elaborate isto moraju primjenjivat važeće propise, a ne možemo reći što će biti sutra i ja u tom dijelu definitivno ne mogu bilo šta reći.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospođi Vuković. Ne, ...

LUKA ROGULJIĆ
Moram odgovorit, moram odgovorit.

PREDSJEDATELJICA
Ne, nego gospodine Roguljić predlažem, konkretan odgovor zatražite od gospođe Vuković na vaše pitanje, konkretno mu i odgovorite i onda ćemo ...........

LUKA ROGULJIĆ
Ali gledajte ja sam je konkretno pitao, rekla je žena da ima dokument gdje se nalazi u IV zoni, po zakonu IV zona, ne pitam nju, ona je rekla, IV zona može se odlagat smeće, II i III ne može se odlagat smeće. Lijepo sam je zamolio da mi pokaže taj dokument, ona mi sad priča da, imate taj dokument ili nemate, ako imate molim vas da mi ga proslijedite, a ako nemate recite nemam.

PREDSJEDATELJICA
Gospođo Vuković molim konkretan odgovor.

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Gledajte, ...

PREDSJEDATELJICA
Molim vas nemojte upadat, pustimo gospođu Vuković nek odgovori vijećniku.

MARIJA VUKOVIĆ - pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Županije splitsko-dalmatinske
Ja sam vam rekla, vi definitivno pojam odlaganja otpada je jedan pojam, pogledajte zakonsku regulativu, pogledajte zakon o otpadu pa vidite šta je pojam odlaganja otpada, šta je pojam gospodarenja otpadom, šta je pojam zbrinjavanja otpada pa ćete vidjeti da su to različiti pojmovi. Mi koristimo pojam odlaganja otpada, jer mislimo da će se znači to odlagalište biti tipa odlagališta Karepovac, definitivno to odlagalište u perspektivi ne može biti tipa odlagališta Karepovac niti će biti. To je znači Centar za gospodarenje otpadom, to je apsolutno jedan drugačiji zahvat i trebao bi biti projektiran sa svim parametrima koje struka kaže iz svih područja. A što se tiče konkretno ja sam rekla gospodinu da može izvršiti uvid, ja ovdje nemam kod sebe sve te dokumente, uvid u sve relevantne dokumente koji na to ukazuju.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospodine Baldasar imate vi dodatno pitanje za gospođu Vuković.

IVO BALDASAR
(-nije uključen mikrofon-) Nemam pitanje, nego prijedlog.

PREDSJEDATELJICA
Prijedlog. Izvolite molim vas prijedlog, ako će ići na glasovanje onda ćemo ga u pismenom obliku ovdje pročitati. Izvolite.

IVO BALDASAR
Ma ja ću samo predložit, vezano je, hvala gospođi Vuković, dala mi je dovoljno odgovora za sada, ionako ćemo sigurno još morat nastavit u godinama koje slijede. Vezano za zaključak koji imamo ispred sebe, koji smo definirali ja bi samo predložio par izmjena, zato pa ću vam reći šta mislim da bi trebalo promijenit. To je u točki 2. poduzeti potrebne radnje da se sklopi ugovor između Grada Splita i Republičkog fonda za zaštitu okoliša radi osiguranja dijela, izbacio bi ovo dijela ...

PREDSJEDATELJICA
Nego cijelih sredstava.
IVO BALDASAR
Naravno, svih sredstava, a u skladu sa odlukom Vlade RH poglavlje 6P strategije sufinanciranja, Narodne novine broj 16/32, bla, bla, itd.

PREDSJEDATELJICA
Odlično, odlično kolega Baldasar.

IVO BALDASAR
To je to, i drugo ovo što je kolegica ...

PREDSJEDATELJICA
Izvrstan prijedlog.

IVO BALDASAR
... Ljubica rekla tu su bile dvije stvari, prvo ovdje u točki 3. smo rekli početak aktivnog korištenja Centra u roku ne duljem do kraja 2014. nerealno, stavimo barem 2015. ili ne znam Ljubica, 2018. mislim.

PREDSJEDATELJICA
U točki 3. Gospođa Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Ja mislim, ma Ružinski kao odgovorna osoba je ovdje rekao da je to 2018., ne možemo mi onda mimo stava aktualnog ministarstva donosit odluke na Gradskom vijeću. Prema tome ako je to njegova izjava da je to 2018. onda je to 2018. i ja tvrdim da je to vrlo optimistično. Prema tome ja ni u to ne vjerujem, ali ne možemo mi ga skraćivat ako je ovdje javno na sjednici rečeno da je to 2018.

PREDSJEDATELJICA
Dobro. Onda ćemo kad budemo glasali formulirat i nadodat u ove prijedloge sve ovo što se, da, da, u najkraćem vremenu. Dobro, zahvaljujem se. Gospodine Baldasar imate li još nešto.

IVO BALDASAR
Je, ono što je kolegica Ljubica predložila možda da to isto razmotrimo još, da prekinemo sa naplatom namjenskih sredstava kod skupljanja, za smeće.

PREDSJEDATELJICA
Da, ali ako imamo obvezujuću izjavu mjerodavnih da će oni snosit te troškove umjesto građana.

IVO BALDASAR
Tako je, onda to definirajmo kao posebnu točku.

PREDSJEDATELJICA
A budući da je gospođa Vuković rekla da imamo takav stav onda bi trebalo to napismeno dati i potkrijepit.

IVO BALDASAR
O.K., onda stavimo to kao zaključak da ćemo nakon šta dobijemo garancije od Fonda za zaštitu okoliša RH donijeti, priložiti ovom Gradskom vijeću da, tako je, sukladno toj odluci, tako je.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospođo Vuković hvala. Gospodin dogradonačelnik Jure Šundov prijavio se za riječ. Izvolite.

JURE ŠUNDOV – zamjenik gradonačelnika
Dakle vezano za financiranje treba doista bit izuzetno oprezan kod cijele te priče. Ja sam bio u dvije prilike sa našim savjetnikom gospodinom Miličićem u Zagrebu kod gospodina Ružinskoga i prije kod gospodina Mladinea u Fondu i uvijek se razgovaralo na slijedeći način, ukoliko se ide isključivo sa razlogom sanacije na način da se ukloni to bolesno tkivo iz prostora Grada Splita onda se može računati na sredstva u većem iznosu, ja nisam nikad shvatio u ovim razgovorima da mi možemo računati sa 100% sredstava. Zadnji put je gospodin Ružinski ovdje, a ja sam imao otvorene uši do kraja govorio da bi maksimalna sredstva koja bi eventualno mogli povući u najboljim opcijama da bi ta sredstva mogla iznositi 85% od predviđene investicije. Druga je stvar bila slijedeća, ukoliko će se prostor koji se izliječi kasnije koristiti u javne svrhe, dakle ako će tamo biti izgrađeni određeni sadržaji koji će služiti ovome Gradu u smislu možda studentskoga doma, prostora za socijalno ugrožene ili nešto što je zapravo javna potreba onda se može računati na viša sredstva. Međutim ukoliko će izlječenjem tog prostora Grad dobiti jednu komercijalnu zemljišnu prostoriji na kojoj će moći razvijati komercijalni sadržaj naravno da onda oni koji daju taj novac kalkuliraju pa zašto ćemo vam mi platit ako ćete vi moći to zemljište kasnije skupo prodati ili ćete na njemu radit neku komercijalnu osnovu itd. Dakle ovisno o namjeni tog prostora u toj međuovisnosti se računa koji bi to eventualno iznos mogao biti. Zato ja govorim ovdje na ovom Gradskom vijeću da ne bi bilo zablude. Čvrsto sam uvjeren da taj iznos neće bit 100% , čak ako i bi bio 85% to bi bilo izuzetno dobro za ovaj grad i treba bit maksimalno oprezan u cijeloj ovoj priči. Ono što mi sad trebamo napravit i što je kvalitetno i dobro za ovaj Grad, a to upravo i radimo, dakle da mi iskoristimo priliku, da mi apliciramo da u suradnji sa Fondom i sa Ministarstvom učinimo sve da Ministarstvo odnosno oni su nositelji i država idu prema evropskih fondovima i da se sredstva traže da nam ne bi netko sutra nabio na nos u ovome gradu ili državi niste iskoristili priliku, a imali ste priliku to tražiti. Na kraju mi ne znamo kako će priča završiti, na početku se priča postavlja na način, varijanta A je iskoristiti sredstva evropskih fondova, a varijanta B je ići na tržište, tražiti financijera, ići na konačni zbroj i površinu kvadrata i izračunat koja je njihova cijena i onda naći u tome svemu nekakvu računicu. Mi apsolutno iz odgovornosti prema našim građanima trebamo iskoristiti priliku za dobit bespovratna sredstva ili sredstva koja su mukte. Ako to ne bi napravili mi ne bi bili odgovorni, ali tvrditi sad u ovom trenutku da će to bit sredstva 100% besplatna ili nepovratna mislim da nitko u ovoj državi ne može to apsolutno tvrditi. Prema tome mislim da je dobro zamišljena cijela ova naša dinamika, mi u svakom slučaju kako god išli u sanaciju odlagališta moramo izradit određene dokumente i zato je i stavljeno ovdje u ovom planu na koji način se to radi, mi naprosto moramo napravit. Da bi ih mi napravili moramo ih i platit, da bi ih platili moramo imati sredstva, a upravo su to sredstva iz ovih sredstava koja se namjenski odvajaju. Naravna stvar da Grad mora podnijeti račun svom Gradskome vijeću gdje i koliko sredstava u tom smislu potrošio. Tako da ja mislim, a dosta sam involviran u to da je to jedan proces koji u ovom trenutku ide u dobrome smjeru, kakav će biti ishod toga procesa mislim da je teško u ovom trenutku očekivati. Raspoloženje i Županije i Ministarstva javno je pokazano, dakle svi su za ovaj projekt. Mi smo svjesni da je Karepovac već praktično eksploatiran i više nego što bi trebalo, jer bilo je govoreno koliko metara se može popeti, on je već daleko iznad te metraže i kubikaže primljenog otpada, a i dalje to radimo. Tako da je to jedna vrlo složena situacija. Meni, mislim da su ovi zaključci dobri samo upozoravam da ne bi smjeli jednu informaciju koja je ovdje dana primit kao nešto što je posve sigurno. Mislim da trebamo s jednim oprezom ući u cijelu ovu priču. Ako se iskoriste sredstva u 100%-tnom ili 85%-tnom ili nekom drugom iznosu pa lako je ta sredstva koja smo kumulirali usmjerit na neku drugu stranu i to odgovorno može učinit ovo Gradsko vijeće i neka gradska vlast, je li to ova ili neka druga u nekom budućem vremenu to je sasvim sigurno. Evo ja sam smatrao da je ovo nužno reći da bi raščistili zapravo stvar.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Na izlaganje dogradonačelnika gospodina Šundova prijavljuje se gospođa Ljubica Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Gospodine dogradonačelniče nijedna gradska vlast ne može namjenska sredstva preusmjerit u druga sredstva, prema tome to su namjenska sredstva, ona se moraju utrošiti isključivo za ono za što su namijenjena. Međutim kad govorimo o ovom projektu gdje bi se izmjestila količina ovog otpada mi nemamo lokaciju za izmještanje, to je XY lokacija, prema tome o XY mi ne možemo radit projekte na nepoznatu lokaciju, znači izmještanje ne može bit. Ja ću vas još jednom upozorit da 200 tisuća kvadrata je gradsko zemljište, jer ga je Grad kupio odnosno svojevremeno je kupovala Čistoća, ali Grad se uknjižio i Grad je vlasnik, a ostalih 200 tisuća kvadrata je privatno vlasništvo, to znači daljnji otkup, nije 400 tisuća kvadrata u vlasništvu Grada Splita pa će Grad Split dobit to zemljište, znači ostalih 200 tisuća kvadrata je privatno vlasništvo i nemojmo kalkulirat sa privatnim vlasništvom, ta vremena su davno prošla. Moj stav je jasan i mislim da ovdje u Gradskom vijeću ako razmišljamo o ovoj problematici moramo donijeti odluku da Grad Split mora vodit brigu o svom komunalnom otpadu, da Grad Split u ovom momentu napravi i ovo da se konzervira jedno vrijeme ovaj dio i da se koristi za ono za što se može koristiti i privede svrsi, da se napravi kompostana pa da možemo poštovati i plan gospodarenja otpadom i da u ovom momentu postoji dostatna količina sredstava da se projekat koji smo platili 3 milijuna kuna odrealizira. Ova nadogradnja može se provest u momentu kad ne bude recesija, kad budemo financijski u puno boljoj mogućnosti i kad Grad procijeni da u taj projekat izmještanja ovoga može ići, ali na poznatu lokaciju. Mi sada govorimo o nečemu, sve je XY i sve je nepoznato. Zato sam rekla da je ovaj projektni biro sjajno napravio materijal, jer je ponudio rješenja, jedno od tih rješenja je ekonomski moguće i ovo izolacija s otplinjavanjem i ja osobno mislim da bi u taj projekat trebalo što prije krenuti i da Grad Split mora što prije rješavat svoj problem. Ja imam i rješenje i prijedlog rješenja ako hoćete, Grad Split može na sjevernom dijelu deponija na 20 tisuća kvadrata izgradit građevinu u kojoj će se primijenit ONB metoda koja je poznata u Evropi i gdje će Grad Split smanjivat količinu otpada i na primarnoj selekciji, a ostali gradovi i općine neka brinu svoju brigu. Nemojmo se ponašat kao da smo mi obvezni zbrinjavat sve okolne gradove i općine u gradu Splitu i da Split postaje županijski centar otpada, jer treba sanirat sve osim Splita. Onda ćemo poslije toga razmišljat gdje ćemo mi s našim smećem.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala. Gospodin dogradonačelnik izvolite odgovorite.

JURE ŠUNDOV – zamjenik gradonačelnika
Dakle sve šta je gospođa Ljubica Vrdoljak rekla ja nemam ništa protiv, dapače, i u zaključcima koji su ovdje i preneseni u materijalima koji su dostavljeni Gradskom vijeću na niti jedan način se ovaj smjer o kojem vi govorite ne stavlja kao moguća opcija, dakle ima više opcija, mi naprosto trebamo krenuti u cijelu tu priču. Kako će priča završit o tom potom, dakle ono što sad radimo nije suprotno od ovoga što vi govorite i ja se s vama slažem da Grad Split nije donosio niti će moći donositi odluke oko Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. To je projekt Županije splitsko-dalmatinske i Ministarstva prostornog planiranja i zaštite okoliša i građevine u Republici Hrvatskoj, a mi naravno u njemu bi trebali sudjelovat na način da smo zainteresirani, jer smo najveći proizvođač otpada. Tako da se ja s vama slažem, koja će bit metoda na kraju prihvaćena vidjet ćemo kad bude i napravljen natječaj i sve ostalo.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Hvala lijepa. Gospodin Roguljić je li vi repliku ili što? Repliku na izlaganje dogradonačelnika? A možete, izvolite.

LUKA ROGULJIĆ
Mene zanima je li mi se može reći gdje se nalazi 50 milijuna kuna namjenskih sredstava od sanacije Karepovca, a u potpunosti se slažem s ovim što je rekla gospođa Ljubica, ako budemo išli i poštovali plan gospodarenja otpadom mi možemo 60% otpada manje voziti na Karepovac, jer 30% nam se nalazi u papiru, a 30% nam se nalazi u bio otpadu što možemo riješit kroz kompostanu. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
.................. dnevnog reda. Pozivam gospodina Antu Barana, direktora Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici da iskoristi svoje pravo na davanje izvješća, a za što se prijavio. Izvolite.

ANTE BARAN - direktor Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici
Hvala gospođo predsjednice. Sve pozdravljam, sve nazočne pozdravljam. Evo samo ću kratko, dva pitanja ili pojasnit dvije netočne, dva netočna navoda. Znači gospođa Ljubica Vrdoljak, poštovana vijećnica kaže da nisu, da imamo probleme na imovinsko pravnom, imovinskih pravnih problema na budućoj lokaciji Centra nemamo, zaključili smo sa svim vlasnicima predugovore i očekujemo u vrlo kratkom roku da ćemo isplatiti, tako da smo to pitanje riješili. Drugo, šta se tiče roka 2014. godine da će Centar biti izgrađen mislim da je vrlo realan i objektivan, a što se tiče izjave Nikole Ružinskoga onda se odnosi generalno prema planu i strategiji do 2018. moraju se zatvoriti sva odlagališta na području Republike Hrvatske, to se ne odnosi na odlagalište, na izgradnju Centra u Lećevici, jer mi smo daleko odmakli, imamo svu potrebitu dokumentaciju za izgradnju Centra, imamo svu dokumentaciju koja je potrebita za povlačenje sredstava iz Evropskih fondova. Znači objektivno je očekivat da će bit izgrađen do 2014. godine. Što se tiče zoniranja uvaženi vijećnik gospodin Roguljić kaže da ne zna gdje piše, u prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, pogledajte kartu koja se odnosi na zone, sanitarne zone zaštite Jadra i izvora Jadra, izvora Žrnovnice vidjet ćete da se ova lokacija u Kladnjicama nalazi u IV zaštitnoj zoni i to je opisano u studiji utjecaja na okoliš u rješenju koje je prihvaćeno, gdje se navodi da je to IV vodozaštitna zona, jer da nije tome tako ne bi se stavljalo u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije niti bi ta lokacija bila smještena u IV. Šta se tiče još ove definicije, to nije odlagalište. Ja vam tvrdim odgovorno, jer smo napravili projekt takvi da neće doći do spajanja procjednih, da ne može doći do spajanja s podzemnim vodama, jer se u projektirano je dno odlagališta na koje će se odložit 30% obrađenog i nefiziranog otpada na taj način da je 100% sigurno uz ove sve prirodne materijale, uz drenažne slojeve, prikupljanje voda postavlja se jedan specijalni umjetni materijal koji je rasteže se, ima svojstvo rastezljivosti do 500%, znači 5 puta se rasteže. Znači, to znači da bi on mogao izdržati vrlo, vrlo velik potres koji bi, ne daj bože da, ne daj ti bože da do tog dođe, srušio grad Split i promijenio izvor ili tijek vode Jadra, znači da je defakto Centar u Lećevici sigurniji od izvora Jadro. To su činjenice, to je dokazano. Ja niti jedan dokument drugi nisam vidio, posebice ne od gospodina Stanka Uršića, moram ovdje, s obzirom osvrnuti se na njegov jutrošnji istup ili pismo koje je uputio vama vijećnicima, on ne znam zašto se obračunava, očito je obračun u Zagrebu odnosi se na relaciji Ministarstvo – gospodin Uršić ali ničim nije potkrijepio svoje tvrdnje da će doći do zagađenja Jadra, niti onečišćenja podzemnih voda. Mi smo glede toga organizirali jedan okrugli stol, Županija je organizirala na koji je pozvan gospodin Uršić, gospodin Lerotić i ostala gospoda, s druge strane bili su izrađivači ove studije utjecaja na okoliš, bili su direktor Geološkog instituta sa svim svojim suradnicima, bili su predstavnici Hrvatskih voda, predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, Fonda, niz stručnjaka naših eminentnih, preko 20 stručnjaka je došlo na razgovor i odgovorit na pitanje gospodina Uršića, ali dogodilo je se, ništa se na tom sastanku nije dogodilo, jer on niti jedan  argument nije predočio, on ništa, ničim nije potkrijepio svoju tvrdnju, niti je želio ući u raspravu sa stručnjacima, on će doći, ja vam to kažem na tribinu, doći će na ovo Gradsko vijeće, jer je vrlo vješt pozer, glumac, neću reći ništa teže, opsjenar i on će tu pričat, ali neka sjedne (-čuje se više glasova-) O.K. U svakom slučaju ...

PREDSJEDATELJICA
................ dnevnog reda, molim vas.

ANTE BARAN - direktor Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici
Evo samo, Centar u Lećevici će bit izgrađen najvjerojatnije 2014. godine i šta je još bitnije neće zagadit podzemne vode. To vam je činjenica, gospodine možete naći dokaze da je to IV vodozaštitna zona i ja niti jedan jedini dokument nisam vidio da je to II vodozaštitna zona izvorišta Jadro. Eto toliko.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Hvala lijepa. Zahvaljujem se gospodinu Baranu na izvješću. Repliku imamo. Molim? Tematska je rasprava, izvolite.

GOJKO ČEPO
Ma ja bi samo zamolio da se pokušamo, pokušamo držat dnevnog reda, jer evo sad gospodin nam je sve ovo što je ispričao nije se ni jednom riječju dotakao Karepovca. Malo prije gubimo pola sata na odlaganje otpada, a tema je sanacija, a sad slušamo ovdje optužbe, frakcijske borbe unutar HDZ-a i slično. Dajte molim vas da se držimo stvarno sanacija Karepovca, vi ste nam sad pričali 10 minuta o Lećevici, O.K. to je dio, preduvjet da bi mogli sanirat Karepovac, ali nema potrebe da nam se sad priča o projektu Lećevica.

PREDSJEDATELJICA
Vi ste kolega potpuno u pravu, a budući da su ovo gosti smatrala sam kao da ja kao predsjednica Vijeća, kao domaćin ne bi trebala ih prekidat nego im dati ipak određeni vremenski termin da iznesu ono što su mislili iznijeti. Ali u potpunosti se kolega Čepo ovaj put slažem s vama. Za repliku se prijavio kolega Dvornik. Izvolite.

JOŠKO DVORNIK
Pa je, kolega Čepo je u pravu, ali tijek ove rasprave ide kako ide, govore svi, pa onda treba i povremeno replicirat. Dakle kolega doista nije korektno da vi profesora Stanka Uršića tako kvalificirate, ja ponavljam i time ću zaključit ovu raspravu, on je ugledan stručnjak i ima pravo kazat svoje mišljenje, predstojnike, kako se zove evo ovdje piše Zavoda za fizikalnu kemiju itd., itd., Kemijskog fakulteta u Zagrebu ne možete ga tako kvalificirat, ja ne tvrdim da je on u pravu, ne mogu to tvrdit, nemam pojma, ali je činjenica da on i nekoliko drugih uglednih stručnjaka misle suprotno od onoga šta sve vi rekli da većina misli, a veliko je pitanje da li je to većina, a tko je većina a tko je manjina. Prema tome ja bi molio da se vratim o na temu, slažem se, a ono što smo se dogovorili o jednoj raspravi nek se odnosno nek se održi pa ćemo vidjeti. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala. Hvala lijepa. Ja bi dala sad kolegi Goji riječ za raspravu ukoliko nema nitko nikakvi upit spram gospodina Barana. Ima. Još niste. Je li vi imate repliku gospodine Kovačević ili? Raspravu.

GORAN KOVAČEVIĆ
U raspravi ću to.

PREDSJEDATELJICA
Raspravu. Dobro. Hvala lijepa. Isto gospodin Jurjević vi imate raspravu, je li tako? Onda je na redu za raspravu, je li želite, ništa. Dakle slijedeći za raspravu gospodin Jurjević. Izvolite.

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Ne, ne, sve pozdravljam, ali ovdje izgleda je besmisleno javljat se za raspravu, nego se stalno replicirat. Mislim zaista smo se, ovo nema veze sa temom, ali morat ćemo se dogovorit kako će radit ovo Gradsko vijeće, ni jedan parlament na svijetu ne bi nikad završio sjednicu kad bi se ovako beskonačno moglo replicirat, replikom na repliku, replikine replike, babe, tete, replika, mislim, to je nevjerojatno. Postoje pravila i oko replike, samo dok izvorni govornik govori može netko dignuti ruku i najavit repliku, onog sekunda kad je on stao govorit nema više replika, nitko nakon toga ne može tražit repliku, a ovdje je to, šta bi rekli naši stari, arlam barlam, ne znam ni ja.

PREDSJEDATELJICA
Ako dopuštate, ako dopuštate kolega Jurjević mogu nešto reći?

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Ma dobro tematska je rasprava.

PREDSJEDATELJICA
Ja se slažem s vama, tematska je rasprava i zato ne vrijede pravila koja su u normalnim sjednicama, ovo je tematska, zbog toga.

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Ali neka pravila moraju bit.

PREDSJEDATELJICA
Evo, hvala lijepa, hvala.

MR.SC. MARIN JURJEVIĆ
Evo potrošio sam puno vremena, evo da ja samo dvije riječi pokušam kazat. Očito postoji veliki interes, ja bi se prvo zahvalio onima koji su napravili ovaj materijal i gospodinu doktoru Jakši Miličiću koji dugi niz godina pokazuje veliki senzibilitet za ovu temu, očito je da diramo nekako u središte problema suvremenog čovjeka kad govorimo o ekologija, kad govorimo o otpadu i njegovoj sanaciji sigurno da govorimo o ekološkim temama. Ja bi samo dvije stvari kazao, s jedne strane imamo realnost, dakle dajmo mi krenimo od onoga šta imamo u Splitu i prihvaćam sva ona upozorenja da budemo veoma oprezni s očekivanjima šta će nam netko dati, svatko vam gleda da vam da šta manje na špinu, na kapaljku i nemojte se puno uzdati u planove obećanja itd. U Saboru dakle, Hrvatskom parlamentu doneseni su planovi o demografskom razvoju u Hrvatskoj pa ostali planovi, a demografski razvoj ide drugim putem. Planovi o razvoju otoka pa to ide drugačije. Tako i ti planovi gdje bi mi mogli očekivati da se sa 100% pokrije ovo iz Fondova Evropske unije ili ne znam ja odakle sve čini mi se da moramo sa jednom velikom zadrškom napravit, ovaj prići tome iako sve poduzeti da šta više moguće novca dobijemo odatle i zato se slažem sa ovim šta je gospodin Šundov rekao, napravimo sve da nam sutra ne bi rekli da nismo nešto napravili što bi mogli od Evropske unije dobiti, da na vrijeme to počnemo raditi. Dakle prvo bi se oslonio na sebe same i podržavam sve one koji kaže dajmo krenimo od situacije koja je trenutno u Splitu, ona je takva da 50% otpada, škovaca, smeća nisu splitski, izvinite ali taj splitski altruizam, ne znam kako bi ga nazvao ima svoju neku granicu, pa ne možemo mi na uštrb Splita, ovaj da tako kažem, bit tako ne znam ja vaš dobrohotni da Split prima sebi sve to, a da mi jednostavno samo gomilamo svoj problem kojega kao što vidite teško da možemo riješiti. Zato sam da krenemo odmah sa onim šta možemo, dakle konzerviranje, kompostana, izoliranje, otplinjavanje, dakle ono sve što možemo ovog trenutka poduzeti da to ne odlažemo, šta ne umanjuje potrebu za planovima i podržavam sva razmatranja i da imamo projekciju, i razmišljanja o tome šta bi trebalo biti sutra, ali budimo realni i krenimo od toga. Drugo, ovo je grad u kojemu mi živimo, u kojemu smo trenutno mi vlast, bez obzira da li smo pozicija ili opozicija, ali evo činimo ovo tijelo, mi ćemo otići, dići će neki drugi, uradimo sve da ovaj period bude zabilježen s time da smo nešto konkretno tu poduzeli. Zato sam ja za onu uzdaj se use i u svoje kljuse, a od drugoga, šta narod kaže, s od drugoga sve šta možeš dobit dobij, nemojmo ništa zaboravit šta možemo. Šta se tiče rasprave ja sam član Odbora za zaštitu okoliša saborskog odbora, ja predlažem da sjednica Saborskog odbora bude u Splitu, to vam nije nikakvi problem, Saborski odbor ide po drugim gradovima, zašto ne bi došao ovdje. Split je drugi grad po veličini. Nemojmo se plašiti kazati Split je naj, jedan od najvažnijih gradova u Hrvatskoj, mi tražimo od Saborskog odbora ovdje da kao dio hrvatskog parlamenta dođe i sa nama o ovoj temi porazgovara, porazgovara. Ako dobijemo obećanja i zaključke Saborskog odbora u vezi nekih stvari, a vezano za financiranje to je opet nešto drugo, ali upozoravam na veliki oprez, tu se slažem, na veliki oprez, ono što je govorio Baldazar u početku, računica je računica, kad ideš i u spizu staviš u takuin koliko imaš i kupiš koliko možeš, sa onim šta imamo ajmo vidjeti šta možemo napraviti i krenuti odmah u ono šta možemo poboljšat trenutno stanje. A grad koji nema riješenu sanaciju otpada, koji nema riješenu kanalizaciju, koji nema promet i ambijent nije ni grad, a da znate da sve više stanovnika Hrvatske živi u gradovima. A još nešto, bila jedna, i s tim završavam, međunarodna studija kakvo je idealno mjesto za život čovjeka, kažu grad 200, 250 tisuća stanovnika negdje na mediteranu, zašto to ne bi bio Split, zašto to ne bi bio Split, ali neće moći bit mjesto ugodnog života dok ne riješimo ovaj problem. Ali ja zagovaram, ne zagovaram kule u oblacima, krenimo od realnosti i to nam je jedini mogu put. Evo toliko.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Slijedeći za raspravu prijavio se gospodin Goran Kovačević. Izvolite.

GORAN KOVAČEVIĆ
Hvala predsjednice Gradskog vijeća. ... ( - kraj  1. kazete  B strane - ) ... a imajući u vidu da nas čeka još i nova sjednica evo bit ću vrlo kratak, jer s obzirom da su kolege u prijašnjim raspravama uglavnom dotakle i prošle su problematiku. Želim ipak kazati isto da pozdravljam što se organizirala ova tematska sjednica na ovu jako važnu temu za Grad Split i da su se pripremili materijali koji su vrlo dobro napravljeni i koji nam daju što bolji pregled situacije. Isto tako mislim da se iznjedrilo dosta prijedloga i sa strane nas oporbenih vijećnika koji vjerujem da će se uvažit. Neću se vraćat na sve aspekte i problematike od funkcionalnosti sadašnjeg i buduće ograničenosti Karepovca i sigurnosti, apostrofirao bi samo još jednom i spomenuo da ovaj plan gospodarenja otpadom kojeg je Grad Split usvojio treba bit provođen i da na jedan način i kredibilitet Grada Splita nastavno na ta taj dokument je upitan ako se on u ovako lošoj mjeri provodi. Ukoliko su se primijenile neke tržišne okolnosti ili proračunske mogućnosti plan treba promijenit pa ga svesti u neke realne mjere, a ukoliko nisu onda trebamo izvršavat ono što smo usvojili. I želio bi samo još jednu stvar malo napomenuti, a to je situacija sa prikupljenim sredstvima, namjenski prikupljenim sredstvima koja se mogu namjenski samo potrošit, a koja s obzirom da dinamika sanacije Karepovca kasni su na određenim računima kod banaka uprihodovali određene kamate da po nekoj mojoj poslovnoj logici ta kamata bi trebala bit namjenska i isto tako bit u funkciji, u funkciji dakle Karepovca, jer ukoliko su građani odvojili svoja sredstva, ona nisu još utrošena i oplođivanje tih sredstava isto je po meni namjenski, a koliko znam prethodnim razdobljima pa i u mandatima druge vlasti ta sredstva od kamata na namjenska sredstva koja su se oročavala u bankama su utrošena u neke druge, druge svrhe. Pa to može bit isto jedan doprinos gdje financije sve ............ bržem i boljem rješavanju sanacije Karepovca.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Goranu Kovačeviću na sudjelovanju u raspravi i dajem riječ gospodinu Jakši Miličiću, savjetniku gradonačelnika za Karepovac. Izvolite gospodine Miličić.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za Karepovac
Poštivana gospođo predsjednice, gospodo, gospođe i gospodo vijećnici, ja bi mogao dosta dugo govorit, ali nema nikakvog smisla jer ste vi već dosta vremena posvetili temi. Želio bi naglasit kad je na sjednici Gradskog vijeća pokrenuta potreba tematske sjednice ključni motiv je bio Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, jer ako se on ne napravi sve ovo o čemu raspravljamo postaje, ja neću reći predmet velikog upitnika, ali će morat se mnoge odluke mijenjat. Dok se Centar, dok Centar ne proradi Karepovac se ne može zatvorit, a nesretni Karepovac je toliko star, toliko već ruviniran da ipak treba imat neku pažnju prema njemu, jer drukčije će on zapravo se, može se gadno osvetit gradu Splitu. Odatle Centar u Lećevici je temeljno pitanje i ovdje smo danas o njemu dosta čuli, a ja bi uzgred želio naglasit da je o njemu napisana valjana dokumentacija, postoji puno pitanja koja su za, koja su protiv, vjerojatno bi bilo pametno o tome još malo porazgovorit, iako mislim da ako se u Lećevici upotrebi tzv. suha tehnologija postupanja onda nema govora o nikakvoj vodi i nema govora o nikakvom strahu da bi se moglo, da bi se Jadro moglo ugrozit u nekoj teoretskoj mogućnosti, postoje rješenja koja to osiguravaju. Ja sam predbilježio nekoliko pitanja za koja mislim da sam dužan dati, na neki način dužan dati odgovor ili neko tumačenje, onih 50 milijuna koji su ovdje spomenuti oni se nalaze zapravo u bilanci, u budžetu ili u proračunu Grada i ako se prisjetite razgovora kojeg ste imali na temu financiranje određene aktivnosti za sanaciju Karepovca tamo smo naveli neka sredstva koja će Grad osigurati za to i to su ta sredstva. Oni jesu u bilanci iako su dio proračunskog prihoda. Je li to moglo bit drukčije kad se prije deset godina donosila ta odluka ili nije o tom potom, međutim bitno je da Grad o tome ima efikasnu evidenciju i da ta sredstva onog trenutka kad budu aktualna za trošenje će se iz proračuna prema programu koji se godišnje donosi izvući i tamo će se potrošit. Dakle ona nisu nigdje ugrožena. Termo tretman, jer je spomenuta, spomenuta tehnologija plazme, to spada u termo tretman pa bi ja kasnije nešto o tome rekao. Pogledajte, na Karepovcu se, ja osobno sam mjerio odlagališne plinove, jer me je zanimalo kako to izgleda, sa mnom je bio jedan gospodin iz Njemačke sa aparaturom koji je do radio dobre volje i bez naplate i ustanovili smo zapravo da je hvala bogu odlagališni plin se pojavljuje permanentno kao ugljični dioksid, kao metan i kao sumpor-vodik i to je pojava zapravo zbog kojega odlagalište i čini problem, to je pojava zbog koje odlagalište i treba sanirat bez obzira koji će se postupak od toga primijenit i odatle to, to je pojava koja kontinuirano teče i dajemo na taj način i mi kao Split bogati doprinos razaranju ozonske rupe pored toga šta u pojedinim klimatskim uvjetima okolno stanovništvo od toga ima neugodnosti. Međutim ključno je, ključno je i to nije istaknuto, mislim da je istakao direktor, na Karepovcu se već dugo vremena ne pojavljuju nikakve grube, grubi požari koji su zapravo naj, najizrazitiji vid ataka na okolno stanovništvo i na okolinu uopće, a to treba zahvalit ljudima koji o Karepovcu vode računa, to su i vodstvo i ljudi koji na Karepovcu rade. I to je mislim ključni indikator uz sve druge nevolje koje se u Karepovcu pojavljuju. Moje izlaganje neće bit, neće imat logičan tok, nego će bit više-manje vezano za pitanja kako su postavljana i kako sam ja zapravo njih bilježio. Pogledajte, gospodin Ružinski kad je govorio ovdje i spomenuo godinu 2018., 2018. je godina koja je Vlada odlučila da će to bit zadnji tren kad će sva odlagališta bit sanirana i kad će svi centri u Hrvatskoj bit napravljeni. Prema tome neće svi bit u istoj godini, nego će neki bit prije, neki kasnije. Zašto Karepovac i zašto Centar naš ne bi bio ranije, nego bi baš mogao bit 2018.? Dakle to je, to je najnovija odluka Vlade Hrvatske, ja neću reći da je može bit dijelom motivirana izbornom godinom, ali usudio bi se kazat da mislim da u tome ima i tih primjesa. Ja vas podsjećam da smo krajem 2009. kad smo donijeli odluku o produženju onog valjanosti onog nameta od 0,12 po kvadratu to kraja 2019., kad smo 2010. u veljači raspravljali o programu i kada smo nedavno imali izvještaj o Karepovcu zapravo nigdje se nije dovodilo u sumnju ili u potrebu da se preispita ta odluka, kod čega još uvijek ona može bit preispitana i može bit izmijenjena, međutim činjenica je da se radi dokumentacija koja nas vodi prema totalnoj sanaciji Karepovca i eliminiranje Karepovca kao pojma koji je vezan za odlaganje otpada. Dakle definitivne odluke ne postoje, oni mogu postati tek onda kad vrijeme za to sazori, a to neće bit nikako prije proljeća iduće godine. E sad izvori sredstava, kolega Baldasar ili mladi gospodin Baldasar, bolje tako da kažem, je, ja ne mogu reći kolega, nisam vijećnik, inače bi ja rado kazao kolega, pogledaj, postavio je mislim vrlo ozbiljna, vrlo ozbiljna pitanja. Mi smo ušli, ako se prisjećate dokumenata, u sanaciju Karepovca sa pretpostavkom da će 20, govorili smo o limitu od 60 milijuna eura, za to postoje valjani razlozi da se vjeruje i da se zna da je to limit preko kojega se neće proći, jer postoje podaci u literaturi i u praksi Evrope. Dakle mi smo išli u to da ćemo tih 60 milijuna eura kao krajnju i konačnu konsekvencu osigurat na način da će Grad osigurat 30% sa 20 milijuna, da će sa 20% ili sa nešto manje milijuna učestvovat Fond za ekologiju, jer je to njegova dužnost, to je otprilike nekih 10-tak milijuna, 10 milijuna eura, ali od svega je on već osigurao i ugovorio sa Gradom Splitom 6 i pol milijuna koje stoje na raspolaganju onda kada bude zatrebalo ići u operativnu realizaciju. Takav ugovor postoji i takva obaveza postoji. I pretpostavili smo da će evropski fondovi ući sa 50%. Već ste čuli obrazloženja zašto se računa da može taj postotak iznositi do 85%, o tome je obrazloženje dato, nema potrebe da ja o tome dalje govorim. Međutim činjenica je da je 20, 30, 50 relacija o kojoj smo ovdje raspravljali i koja je zapisana i koja ulazi kao pretpostavka. Neće nitko olako dati pare, ali ako grad koji mora riješit neki svoj problem ulazi sa 30% kapitala u igru on je na svakoj točci kugle zemaljske ozbiljan partner za bilo koji razgovor. Mi smo o ovome razgovarali ovdje sa ljudima iz svjetske banke koji su rekli vi ste ozbiljni, mi smo spremni u to uletjeti ako evropski fondovi neće. Logično je ići prema evropskim fondovima, jer oni su bez povlastica, ali postoji i Svjetska banka, postoji Evropska banka koja daje dugoročne kredite na 30 godina sa osam godina ........ i sa 2% kamata, ali to su pare koje treba vratiti. Međutim oni ne postavljaju pitanje komu ćete namijenit sanirani teren, a evropski fondovi kažu mi dajemo te pare bezpovratno ako namjena bude javno dobro, e a Grad ima i potrebe i za neka druga dobra osim javnih dobara. Odatle tek kad Grad donese, ovo Vijeće donese urbanistički plan uređenja tek onda će se znati namjena i tek onda se može napravit prava studija izvodljivosti i tek onda se može znati odgovor hoće li to bit 50%, 60% ili 85% i hoće li trebat vratit ili neće trebat vratit. Dakle idemo u proces, ali moramo u proces ići kao optimisti, jer su ovo o čemu govorim činjenice koje se u svijetu događaju. Zašto se ne bi događale u odnosu na Split, zašto mi mislimo da mi to nećemo moći postići ako znamo da drugi postižu i da mi to možemo i da mi to znamo. Odluke će bit donesene definitivno onda kad sazori vrijeme za to, kad budemo imali sve relevantne podatke. Ako idete na projekat izolacije vi zapravo zadržavate onog mastodonta kojeg sad tamo u prostoru imamo, samo ću ga prekriti i otplinit i to otplinjavanje je sanacija, sve drugo je svinjarija koja ostaje na licu mjesta. I sad jednu stvar jedini je markirao kolega Baldasar, u materijalu je navedeno tek kao moguća vizija da se otvore procesi razmišljanja od ovoga ovo što ću sad kazat ne moram uopće imat pravo, možete me poklopit kad god hoćete, ali ja kao građanin ovog grada ima pravo mislit i naglas nešto izjasnit, ovog trenutka ću to napravit. Gdje ćete džentlmeni, dame i gospodo razvijat Split u okvirima postojećeg GUP-a, mislim u okvirima onog grada koji je već izgrađen, hoćete, nadopunit ćete pojedine stvari koje će za Grad bit fenomenalno zanimljive, ali šta je to novo šta će se dešavat u prostoru? To novo ako će se organizirano dešavat nemojte mi kazat da ćemo ponovit Žnjan, to je tragedija u kojoj alfa i omega svoga, zapravo profit, profit onoga koji je prodavao zemlju i profit onoga koji je gradio, od čega protiv nikoga nemam ništa, ali činjenica je da su drugi motivi izostali. Tako imate danas što imate, Žnjan će jedan put kad se dovrši bit fenomenalno lijepo jedno gradsko područje, ali ćemo počekat dok će doći. Prema tomu ako ćemo razvijat grad na jedan organiziran način, fizički ga razvijat, programiran način, onda ako se osvrnete gdje je to moguće moguće je samo ako se počne sa zonom Karapovca prema istoku, jer to su jedini slobodni prostori, a slobodni su zahvaljujući činjenici da postoji Karepovac od kojega svi bježe, postoji TTTS koji je blokirao jedan veliki prostor i postoji golferi prema moru, koji iz ne znam kojih razloga su uspjeli recimo sačuvati ono područje, ali činjenica da su to slobodni tereni u ako hoćemo razvijat grad govorimo o gradu o idućih 50 godina i kad razmišljamo o idućih 50 godina ne možemo bit opterećeni danom današnjim, mi imamo pravo na optimistični način razmišljanja, mi nismo mutavi. Grad je kroz povijest dokazao da nešto zna i može, a to će grad opet dokazati. Dakle ono što je Baldasar markirao, markirao je šta piše u ovom dokumentu, ali to su samo ideje koje su željeli naglasit da grad ima neke potrebe koje bi mogle biti na taj način izražene, ali nigdje ne piše da moraju bit takve u toj dimenziji i na taj način. Međutim potrebe postoje i bilo bi normalno da budu markirane i bilo bi normalno, što sam rekao iduće godine, budu negdje zapisane kako bi mogle bit u trenutku koji će se otvorit morale bi bit .................. Dakle u trenutku kad se procesi otvore, hvala ti lijepa, moraju, će grad bit zreo i spreman da negdje pozitivno odgovori, a ne da se ponaša u diskusiji ka mutav, e sad odatle je i kost benefit ili studija izvodljivosti. Ako s jedne strane ima neko, neku svinjariju, oprostite, da ima situaciju koja se zove Karepovac i sad hoću to za nešto, ali zonu gradskog projekta Karepovac, u zoni gradskog projekta Karepovac je 410 hiljada kvadrata terena od čega jedno 200 hiljada Karepovac, a 210 hiljada je slobodan teren gdje su bili voćnjaci i vinogradi, to je nekontaminiran teren, osim toga vas želim vam naglasit razneseni lutori Karepovca ................., to je najljepši dio splitskog poluotoka, konfiguracijski fenomenalan, svjetski i on mora bit osiguran za, da građani tamo guštaju, a ne da okreću glavu kad vide sarkofag koji se zove Karepovac. Dakle ovdje govorimo o viziji razvoja. Oprostite mi što kažem, ali držim da je ovo organ koji je najstariji i najvažniji i jedini nadležan u gradu da se s tom vizijom sudari, a molim vas vrijeme je da se s tim sudarite, oprostite mi što ovako govorim, govorim kao građanin ovog grada kojemu je stalo kao i vama da napredujemo, da idemo u jedan prosperitet. Pa nismo mi gole guzice, molim vas oprostite mi. Dobro, može, ima i profesor guzu, bez brige. E sad, ovdje se, ovdje, međutim Baldasar je, Baldasar je ovo ozbiljno pročitao i markirao je priče na način koje traže odgovor, pazite Karepovac ima preko 5 milijuna kubičnih metara odložene tvari, računa se, računa se, pošto znamo što je u Karepovac dolazilo, a ja sam ga godinama posjećivao, razgovarao s ljudima i znam šta se tamo nalazi, ne znam eto bolje nego ljudi iz Čistoće, oni su neposredno u to vezani, ali znam da se u toj, kad jedan put njega iskopamo, kad ga razvrstamo znam da ćemo imat jednu milijun i 300 hiljada kubičnim metara tzv. suhe tvari u koje spada karton, plastika, tekstil, roba, odjeća, pampersice, drvo, guma, pitaj Gospu šta sve ne spada, sve nešto što može izgarat i to će recimo spakovano i balirano bit otprilike jednu milijun kubika balirane mase koja bi negdje trebala izgorit. Baldasar postavlja opravdano pitanje, gdje će to bit termički tretirano i kako ćemo mi to riješit? Sad vas želim informirat, pogledajte, teško je davat odgovore, ja ih mogu dati, a vidim ih na slijedeći način. Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici u skladu sa republičkom strategijom gospodarenja otpadom ide na postupak koji se zove mehaničko-biološka obrada. Ukupni komunalni otpad koji bude tamo dolazio on ide u postupak razvrstavanja. Organska mokra frakcija ide u postupak kompostiranja odnosno tretmana kojeg on i konačna destinacija toga sanitarna deponija, a suha frakcija koje ima u komunalnom otpadu oko 40% ona će bit balirana i stavljena na ledinu, a u Zakonu piše ona će bit termički tretirana ili u industriji cementa ili u specijalnom pogonu koji će se bavit termo tretmanom. Kod čega ste čuli ovdje doktora Ružinskog prošli put, a niste ga morali ni čuti, jer to je svakomu jasno da je industrija cementa maksimalno zainteresirana za ovakvo alternativno gorivo koje mora bit posebno priređeno, ne može to kad se izvadi iz postupka odmah ići u cement, ono mora bit prosušeno na maksimum 15% vlage i mora bit usitnjeno na dimenziju svakog listića koji ne prelazi dužinu od 2 i pol centimetra, to je tek materija tzv. fla..................... koji onda ide u izgaranje i neću dalje to elaborirat, jer to je izvanredan postupak, a ja o tom znam jer sam pisao prije 15 godina knjigu sa vodećim stručnjacima iz Hrvatske i to je svjetska praksa, to je tako i nikako drukčije. Hoće li industrija cementa ovdje u to ići ili neće, oni iskazuju interes, ali imaju, imaju veliki respekt na moguću reakciju javnosti, jer javnost nema pojma o čemu se radi, oprostite mi što ovako govorim, ali ovo je činjenica i je baš ovako. Jer upotreba te materije u industriji cementa je ekološki izvanredno ispravna zbog toga jer umanjuje emisiju CO2 u atmosferu. Oni danas troše živi CO2, troše petrol koks i u onom postotku u kojem se ova materija supstituira petrol koks u toj mjeri ili gotovo u toj mjeri je manje CO2 u atmosferi, ali to okoliš mora prihvatit, pa ako prihvati dobro. Industrija cementa bi došla do goriva koje je praktički besplatno, a vodite računa da je u procesu, u procesu proizvodnje cementa gorivo najviša stavka, ona je ranije bila 30%, a ona je i danas troškovi i svi skupa idu dalje, danas u maloprodaji cementa ako ćete kupiti onda jedno kilo jedna kuna, prema tomu tona je preko hiljadu kuna, dakle toliko o cijeni cementa. Odatle cement ima interesa. Ja osobno ne zagovaram tu soluciju, ona je izvrsna i ne smijem kazat da nije izvrsna, ali zagovaram soluciju, ali poslušajte me molim vas, u ovoj svinjariji koja se zove tretman otpada postoji šansa za našu industriju, pa postoji šansa za Split. Ako mi tu suhu frakciju izložimo procesu gasifikacije kod čega onda taj sintetski plin koji dobijamo nije dim nego plin, a mi smo imali plinaru kod Starog Hajdukovog igrališta koja je radila decenijama, dakle ta gasifikacija tehnološki nije ništa novo, to je staro 150-200 godina kao tehnologija. Taj sintetski plin koji se dobija pošto je on zapravo komponiran od puno svinjarija, on se tretira plazmom da pri ili 4 hiljade gradi celzijevih kod čega on potpuno mijenja svoj karakter, mijenja kemijski karakter, jer plazma razvija molekule, stvara atome, prema tomu on mijenja kemijski karakter, mijenja karakter sa stanovišta njegovog termičkog potencijala. On pročišćen ide u plinski motor, ide plinski motor vrti agregat, alternator i proizvodi struju. E sad vas molim i želim informirat da od jedne tone ovog otpada se može dobit jedan megavat struje. Mi kao Hrvatska uvozimo energiju i energente, a ovdje struju imamo. Pa za majku Isusovu zašto mi eventualno na to nećemo otvorit oči i o tome raspravljat. Pogledajte, a to je mašinerija u koju preko 70% možemo mi radit, može radit Škver, Škver ima plinske motore. Pa ja sam razgovarao s njima, oni su maksimalno zainteresirani, ali slušajte mora netko na jedan integralan način pokrenuti neku inicijativu. Ja sam gotov za pet minuta. Tu je naša država mutava, mutava, zapišite ćirilicom i latinicom, nema nikakve inicijative za nijednu majko Isusova, zapravo mi bacamo, bacamo energiju bez veze. Dakle ja nisam da je damo Dalmacija cement, nego sam za to da organiziramo dakle jednu novu proizvodnju, ali gospodo prije mjesec dana u Županiji je bio direktor dalekovoda Zagreb i on je rekao mi ćemo to napravit o našem riziku poslovnom, jer mi imamo interes to radit i onda je dobio nogu u dupe i išao, išao. Molim vas dame ispričajte me, a i gospodu molim jasno. Rečeno mu je neka to odluči Republika. Ma čekajte, ma mi radimo, mi govorimo o jednom izvoznom artiklu naše industrije, ako netko to napravi taj je, taj ide na traku, a naša zona je odavle do Vladiostoka 12 vremenskih zona, zašto nitko neće to da uzme u obzir. Dakle ..... odgovorio sam.
Pogledajte ovaj, imamo šanse, rasprave je bilo oko toga da ćemo od organskog dijela radit kompost, on se bez ........... može radit. Volio bi odgovor gdje će putovat taj kompost, komu on treba, njega nitko neće da uzme, računa se da će ga netko kupit, nitko ga neće kupit, jer ga nitko ne kupuje i sretni ste kad ga imate da netko dođe i da ga utovari i da ga vozi k vragu. Kompost se po zakonu ne može upotrebljavat kao gnojivo, on to je, jer se stoji na stanovištu da u njemu ima teških metala koji prelaze neke norme. Je li to istina ili nije ne znam. Šta se tiče sadržaja teških metala da u njima ima teških metala to je jasno, sve stare kužine naše imale su ispod lavela četiri olova, je li se komu šta dogodilo zbog toga. Na svaki način to se može napravit, to može bit u nekih slučajevima uputno napravit, ali bi bilo normalno da država tu ima jedan stav koji bi eventualno stimulirao takvu priču i ona ne bi morala bit naopaka, ali držim da treba o tome dobro promisliti. Opet Baldasar s kost benefitom, kost benefit treba napravit nema diskusije, tek onda će se doći do zaključka šta je, šta nije na Karepovcu. Ajde, treba napravit dokumentaciju da se do tog dođe. Pogledajte ovaj, dakle iz Karepovca ćemo izvući milijun tona suhe frakcije koja se kalkulira da će bit upotrijebljena tamo, jer će bit predobro upotrijebljena i suha frakcija iz rada pogona Centra, nadamo se, u Lećevici. Tako gdje ide jedno ide drugo, ako idu u Dalmaciju cement onda će ići besplatno, ako bude išlo u proizvodnju elektro energije onda tek treba imat kalkulaciju. Prema tomu potencijalno postoji mogućnost postavljanja pitanja kojega je postavio Baldasar, ali čujte, ali time otvaramo jednu novu stranicu u nekoj industrijskom razvoju, odatle, to su potencijalni rizici, ali rizici u koje se treba ići do trenutka dok se odluka mora donijeti. Pogledajte ovaj, mi zapravo raspravimo o jednom problemu, raspravimo o jednom problemu u vremenu u kojem se naša država nalazi koje je ekonomski tužan i žalostan i polazeći od onoga što danas država može najbolje bi bilo ne razgovarat o ničemu nego izist marendu i poći na sunce ako je vanka sunce, ali mi imamo pravo na optimizam, mi ovdje govorimo o sanaciji Karepovca, to je period od idućih šest godina. Dame i gospodo ako se stanje neće u ovoj zemlji promijenit, ako nećemo krenuti prema nečemu šta zrači optimizmom onda možemo svi na Karepovac odmah, ali ja osobno mislim da imamo pravo na optimizam i da će bit teško i složeno u godinama koje dolaze, ali držim da ćemo mi to prebrodit, jer bilo je i drugih teških situacija u zemlji pa se iz teškoća izašlo, izaći će se i sada. Odatle činjenica je dala da je danas recesija, da smo tim pritisnuti, ali to je razlog više da idemo u optimizam, moje je mišljenje, ne moram ja imat pravo. Sve u svemu, sve u svemu ja vam predlažem da usvojite zaključke koji su predloženi, držim da ima milijardu i jedan razlog za pravo na optimističko gledanje na stanje. Sanacija Karepovca će eliminirat ključni ekološki problem grada, a otvara nove procese o kojima će trebat počet razmišljat i to neposredno da se kaže u što ćemo upotrijebit taj teren koji pokriva gradski projekat Karepovac. Evo ja vas molim vas gospođe i gospodu vijećnike da ne reterirate od pravca kojeg ste već odabrali kroz ranije tri odluke, a današnja bi odluka bila zapravo jedan kontinuitet kod čega se nikakva konačna odluka nije donijela niti znači da će neposredno bit donesena, nego je samo priprema za donašanje te odluke. Hvala vam lijepa.

TOMISLAV BOROZAN – zamjenik predsjednice Gradskoga vijeća
Zahvaljujem gospodine Miličić. Za repliku se prvi javio gospodin Dvornik.

JOŠKO DVORNIK
Evo jedna ustvari dvije kratke stvari želim kazat uvaženom i meni izuzetno dragom profesoru Miličiću. Jedno je da suha tvar koju ste usput spominjali, suha tvar u Lećevici kad se dobro natoči, kad je dobro smoči kiša nakon obilnih kiša postaje mokra, znam da je ona  ...

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za Karepovac
(-nije uključen mikrofon-) Pod krovom je sve.

JOŠKO DVORNIK
A pod krovom je sve. Onda taj dio odbacujem.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za Karepovac
Nije ništa na otvorenom.

JOŠKO DVORNIK
Ništa, O.K., O.K. prihvaćam, taj dio. Onda druga, druga stvar koju mislim da treba samo spomenuti jer ste vi nekako ovako blago kazali, to su ova sredstva od 50 milijuna kuna, ona su cirka 50 milijuna kuna ona su naplaćena, ali koliko znam na rashodovnoj strani proračuna ih nema, bar ne u svakom slučaju, bar ja mislim, ne znam, u tom ukupnom iznosu. Prema tome postavlja se pitanje šta da ona sad teoretski govorimo u ovom trenutku zatrebaju sva, sva ta sredstva. Naravno da bi u tom slučaju trebalo izvršit rebalans proračuna i ne znam kakve financijsku gimnastiku, šta ne bi bilo lako, zato se slažem evo kolega je izašao s onim šta je on prije rekao, to su namjenska sredstva i mislim da bi ona trebala bit negdje izdvojena i oročena tako da mogu bit isključivo upotrijebljena za tu svrhu. Znam da će Grad, da postoji obveza Grada i sada i u slučaju potrebe Grad će se snaći i nekako to riješit, ali pravilno bi bilo ustvari da se ta sredstva izdvoje i da se oroče i da se koriste onda isključivo i strogo namjenski, a usput bi se izradila neka kamata kao što je već kolega prije spomenuo. Te dvije stvari. Šta se tiče termo tretmana samo da to kažem, ponavljam ja sam laik, ali ovo je vrlo interesantno i mislim da svaki građanin ima pravo učešća ako može u tome. Slažem se s vama da spaljivanje nije baš rješenje, ne zaboravimo da tamo postoji i opasan otpad izmiješan i bit će i u buduće, ako ne budemo se doslovno držali propisa i planova o odvajanju otpada i izdvajanju opasnog otpada, dakle uvijek će nešto bit. Tretiranje plazmom je vrlo interesantno, ja osobno mislim, ponavljam laik sam, da je vrlo interesantno, međutim tu je pitanje i cijene, to su skupi uređaji, postrojenja, pitanje je cijene i mislim da to tek nekakva jedna ozbiljna studija može pokazati koliko se to nama isplati, ali po meni je osobno interesantna. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Dvorniku. Za repliku je slijedeća prijavljena gospođa Ljubica Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Najprije da ispravim i gospodina Miličića i vijećnike koji govore o 50 milijuna kuna namjenskih sredstava, to nije točno, 50 milijuna kuna je prebacila samo Čistoća u proračun Grada Splita zadnjih deset godina, međutim ukupna sredstva su preko 120 milijuna kuna i plus 39 milijuna kuna iz ugovora sa Fondom koji je istina istekao mu je rok valjanosti i ne znam što dalje. Gospodine Dvornik dok ste govorili ja sam šutjela i slušala, a vi sada morate malo slušat, šta ćete, niste naučili možda ali morat ćete naučit. Projekat izolacije o kojemu se danas ovdje govori je i po mom dubokom uvjerenju prva faza, to je važeći projekat koji je usvojen na ovom Gradskom vijeću, on još uvijek važi. Jedan od onih koji su snažno podupirali taj projekat bio je savjetnik gradonačelnika gospodin Miličić koji je danas savjetnik gradonačelnika i danas me frapira kako on uporno odbacuje projekat koji je tako snažno podržavao na osnovu kojega smo mi napravili i platili projekte. Nemojmo se ponašat kao pijani milijarderi ili kao slonovi u stakleniku, napravimo prvu fazu, to znači eksploatacija deponija u daljnjih 20 tisuća kvadrata i onih 180 gore koji su napušteni prije 15 godina u tom dijelu deponija sasvim sigurno je došlo do kompletnog pod anaerobnim uvjetima raspadanja organske tvari, jer raspadanje organske tvari je i puno kraće i pod anaerobnom normalno pod aerobnim još i daleko kraće. U tom dijelu deponija što je najveći dio, ovaj, je taj proces završen i govorit ovdje o suhoj tvari, o papiru, ovom, onom u tom dijelu, mi smo nedavno kopali, jer smo tamo radili kolnu vagu, dolje su se našle samo gume, to je isto dio deponija na kojem smo to radili, nije bilo nikakve suhe tvari, nikakvih kartona, nikakvih papira, nađe se najlon, guma, itd., čiji je vijek raspadanja normalno daleko veći. Prema tome nemojmo ovdje kalkulirati s nečim što stručno apsolutno ne stoji. Strahovito mi para uši kad kažete Republika Hrvatska, nije Republika Hrvatska nego država Hrvatska i gasifikacija nije Hrvatski izraz nego plinifikacija, ako se stvara plin onda ne može bit gasifikacija, gas je čisti srbizam i dajmo ponašajmo se ovdje i govorimo, vašim studentima govorite kako hoćete, vijećnicima govorite hrvatskim jezikom. Dalekovod, često ga spominjete, ja sam i slušala i na zadnjem sajmu Sasso, taj dalekovod to je onaj jedan iz konzorcija koji ne može imat garancije za dovršetak Spaladium arene, nemojte mi ga spominjat dok ne budu sposobni, i on je dio konzorcija, da završe projekat Arene, a onda oni mogu bit ozbiljan partner. Da i danas govorimo uopće o njima na ovom Vijeću gdje smo bili obmanuti da će oni završit projekat koji je trebalo završit, a mi znamo kao Spaladium arena izgleda, zato ih nemojte kao ozbiljne partnere ovdje predlagat, jer su Spaladium arenu odradili ono što je bio njihov privatni interes, a ono što je bio javni interes stoji i danas i dalje ostaje kao javni interes, znači nedovršeni projekat. I zato vas lijepo molim da kad govorite o nekima koji su na takav način nasadili Grad Split da o njima ne govorite kao o ozbiljnim investitorima u ovako velikom projektu. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Slijedeći za repliku prijavio se gospodin Roguljić.

LUKA ROGULJIĆ
Hvala lijepo gospođo predsjednice, ja ću kratak bit. Gospodin Miličić zagovara soluciju i bori se za plazmu i kaže da je to najbolje. U tome kad sam razmišljao našao sam jedan članak od 26. 10. 2009. godine gdje se kaže „Saznanje da i najnapredniji sustavi kao što su spaljivanje i mehaničko-biološka obrada imaju ostatak i do 30% koji se moraju deponirati, navela ga je da danas preko svoje tvrtke „Plazma 3E“ d.o.o. predstavlja sisteme budućnosti zbrinjavanja otpada bez ostataka i bez onečišćenog okoliša.“, preko svoje tvrtke. Onda sam tražio u sudskom registru trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj i stvarno postoji subjekt „Plazma 3E“ d.o.o. gdje piše Jakov Miličić, nije Jakša nego Jakov, funkcija član Uprave, direktor, mene zanima je li to od gospodina Miličića tvrtka ili netko iz njegove obitelji, ako je on je u sukobu interesa i ne znam šta radi ovdje danas s nama. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Gospodin Ramljak za repliku gospodinu, na izlaganje gospodina Miličića. Izvolite.

MIRKO RAMLJAK
Hvala. Mene izuzetno smeta kada govorimo o metodi zbrinjavanja i odnosno sanacije Karepovca kada na sami spomen dakle izolacije gospodin Miličić spomene sarkofag pa to liči na nešto mrtvačko. U biti budimo realni, to može postati nova zelena oaza grada Splita koji uopće neće podsjećati na nikakav sarkofag, to mogu biti nova pluća grada Splita skupa sa Marjanom, novi športsko-rekreativni centri gdje će ljudi sa svojim obiteljima uživati i zato me izuzetno smeta kad on spominje da će to bit nekakav mrtvački sarkofag. Budimo realni, to ako se odlučimo na metodu izolacije to u vrlo kratko i brzo vrijeme je nova zelena oaza grada Splita i novi prostor za javno dobro. I s druge strane ja bi isto upitao dakle gospodina Miličića što se tiče ovoga, imam u ruci jedan faks koji je poslao doktor Zdeslav Hrpić, u biti to je mail koji je išao i županu, poglavarstvu, Saboru itd. gdje se spominje gospodin Jakša Miličić kao suvlasnik tvrtke „Plazma kornaro“ d.o.o. pa me zanima da li je to istina ili nije?

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Za repliku gospodin Boško Knezović. Izvolite.

BOŠKO KNEZOVIĆ
Ma ja bi htio samo nešto kazat. U svemu ovomu Dalmacija cement vjerojatno neće bit, jer od tri cementare dvije ne rade, a i treća radi svaku dva-tri dana. Molim? Ne radi uopće, ali sad zadnje vrijeme radi svaku dva-tri dana, ne znam odakle ti planovi da će Dalmacija cement to preuzeti kad oni se spremaju jednostavno uvozit cement izvanka, jer ovdje im se ne isplati više proizvodit. Eto, samo toliko bi htio.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Zahvaljujem vijećnicima na danim iznijetim replikama, odnosno prijedlozima i sugestijama kroz repliku, ja bi sada privela kraju ovu raspravu, dala bi mogućnost gospodinu Miličiću da se očituje na upite vijećnika koji su iznijeli kroz repliku, a onda bi stavila na glasovanje sve prijedloge koje smo čuli tijekom rasprave. Gospodine Miličić izvolite. Molim vas kratko, jasno i sažeto odgovorite vijećnicima. Hvala lijepa.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za Karepovac
Dakle od četiri pitanja tri pitanja se odnose na moju osobu, veseli me da sam zaslužio toliku pažnju. Ja sam bio jedan od osnivača tvrtke „P............. kornaro“ koja je transformirana u tvrtku „Plazma 3E“, međutim jedna i druga firma ne postoje. Onog trenutka kad sam imenovan za savjetnika bilo mi je jasno da bi time bio u sukobu interesa i odatle ja u tome nisam i to ne postoji i nisam vlasnik nikoga, nego samo ovoga što mogu dakle, šta nije sukob interesa. Međutim to što sam naučio radeći na tome e to ne mogu zaboravit, odatle ono što sam naučio pričam i ovo što pričam je ovako kao što sam rekao, a sad pogledajte još jednu stvar, a to je i šta se tiče projekta kojeg je radio IGH za izolaciju, tačno je da sam ja tamo naveden i prije deset godina ja sam zastupao to stanovište, ali u deset godina sam promijenio ideju, jer imamo, ima bolje rješenja za majku Božju, pa ne mogu nosit stare postole ako mi se nudi šansa da obučem nove. Dakle to sam zastupao i tamo sam zapisan bez mog znanja, ali sam zapisan, jer je valjda trebalo i to je stanovište koje sam prije deset godina zastupao, danas ga ne zastupam, jer postoje bolja stanovišta, stanovišta totalne sanacije je bolje stanovište i zato ga zastupam, mogu obrazložit i argumentirat. I jesam li ja s time dao odgovore, jesam.
PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala što je to bilo sažeto, jer vrijeme nam je poodmaklo. Gospođo Vrdoljak prijavili ste se, molim vas samo jednu rečenicu da zaključimo raspravu.

LJUBICA VRDOLJAK
Odmah, samo kratko. Gospodine Miličić preskupa je vaša promjena ideje za ovaj Grad, koštalo nas je onaj projekat 3 milijuna kuna, ovaj će nas vjerojatno IGH morate donijeti novi projekat koji će koštat puno više, u kojemu ste vi najdirektnije uključeni, ako moram govoriti i ovako, prema tome preskupa je promjena vaše ideje za ovaj Grad, jer su ovo platili građani grada Splita. Projekat još uvijek vrijedi, ja molim gradske vijećnike da podrže da se projekat koji je usvojen na ovom Gradskom vijeću, a kojega je platio Grad Split 3 milijuna kuna provede u djelo u prvoj fazi, a poslije toga ćemo mi odlučit opet ovdje što u drugoj fazi i kada i kad će sazrjet vrijeme da možemo realizirat, daj bože da nakon pet godina nakon što napravimo ovo i idemo i u eksploataciju i sanaciju, da tada napravimo izmještanje deponija velikog dijela, ako ne bude tako onda ćemo se morat pomirit da ćemo imat to što imamo.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa gospođo Vrdoljak. Gospodin Miličić je molio još jednu rečenicu, imate pravo na jednu rečenicu i zaključujem onda raspravu. Izvolite.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ – savjetnik gradonačelnika za Karepovac
Želio bi naglasit vijećnicima, dakle dame i gospodo u nikakvom poslu ja nisam involviran na bilo koji način izuzev kao inženjer Jakša Miličić, doktor tehničkih nauka koji nekog vraga u ovoj Hrvatskoj o ovom problemu zna. Ako to može služit ovom Vijeću onda će mu poslužit odnosno u mjeri u kojoj će mu služit služit će mu, u nikakvog ja, nikakvog materijalnog interesa nemam ništa i odatle vas molim, posebno vas Ljubice nemojte me terorizirat.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Ja zaključujem raspravu.

LJUBICA VRDOLJAK
Niste vi profesor ovdje, imate vi svoje interese itekako i nemojte se tako ponašati, vi kao savjetnik primate naknadu, niste besplatni. Dajte molim vas.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa. Hvala lijepa. Zaključujem raspravu po ovoj tematskoj, na ovoj sjednici o kojoj se raspravljalo o odlagalištu komunalnog otpada Karepovac, zaključujem raspravu. Sada ćemo stavit sve zaključke koji su kroz raspravu ovdje iznijete na glasovanje i vijećnike molim da prilikom glasovanja se odluče da li ih prihvaćaju ili ne, uz napomenu da, kao što sam rekla na početku nastavka ove sjednice, dakle 20. sjednice, da je sjednici nazočno 22 vijećnika, troje vijećnika je odsutno i to opravdano je odsutan gospodin Nikola Grabić koji je iz opravdanih razloga bio onemogućen da prisustvuje radu ove sjednice, također je opravdano odsutan i kolega Luka Podrug koji će se pridružit na slijedećoj sjednici ovom Vijeću, a kolegica vijećnica gospođa Sanja Bilač nije se tajnici Vijeća prijavila tako da ne znamo da li je odsutna opravdano ili neopravdano. Dakle Gradsko vijeće u sastavu 22 vijećnika pristupa glasovanju slijedećih zaključaka:
- U cilju provođenja i unapređenja procesa gospodarenja komunalnim otpadom nužno je:, pod broj
1. Provoditi sve mjere koje je već donijelo Gradsko vijeće u odnosu na sanaciju odlagališta otpada Karepovac Split, ali i na trasi izrade UPU dokumenta za područje gradskog projekta Karepovac.
2. Poduzeti potrebne radnje da se što skorije sklopi ugovor između Grada Splita i Republičkog fonda za zaštitu okoliša radi osiguranja sredstava potrebnih za radove sanacije, a sve u skladu sa odlukom Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama broj 31/2011 i to uz izmjenu i dopunu plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2007. do 2015. godine, a temeljem navoda koji je objavljen u Narodnim novinama, koje sam prije navela, sanacija odlagališta EU+FZOEU 100%.
3. Grad Split i nadalje podržava poduzimanje svih mjera koji će rezultirati izgradnjom i stavljanjem u aktivno korištenje regionalnog centra čistog okoliša, početak aktivnog korištenja centra očekuje, očekuje se u najkraćem vremenu, a najkasnije do 2018. godine, koji je u biti i zakonski rok.
4. Putem akcija Županije i Grada Splita tražiti od nadležnih u Republici jasno definiranje stava u odnosu na izbor tehnologije i lokacije za termotretman tzv. suhe frakcije koja se izdvaja u primjeni MBO tehnologije.
5. Učinkovito riješiti lokalni program organiziranja i stavljanja u korištenje planiranih reciklažnih dvorišta.
6. O realizaciji ovih zaključaka Gradskom vijeću će se podnositi pisano izvješće svakih šest mjeseci.
Zatim imamo slijedeće prijedloge, pod broj 1., prijedlog je predao kolega vijećnik Dvornik, to bi bilo sad 7, to je sad 7. točka:
7. Preporuča se Čistoći da, znači komunalnom poduzeću Čistoća da poduzme mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja smeća i odvajanjem izgradnjom u suradnji s Gradom Splitom reciklažnih dvorišta, te Grad Split će u skladu sa planom gospodarenja otpadom osigurati sredstva za izgradnju kompostane i za uvođenje sustava tri posude.
8. prijedlog je prijedlog gospodina Baldasara i gospođe Ljubice Vrdoljak. Grad Split će zatražiti od Fonda za zaštitu okoliša garanciju za financiranje sanacije Karepovca, a nakon što istu dobiju predložit će se Gradskom vijeću donošenje odluke o ukidanju naknade za sanaciju Karepovca. To je bilo 8.
9. prijedlog gospođe Ljubice Vrdoljak. Grad Split će voditi računa o zbrinjavanju svog komunalnog otpada, a ostale jedinice lokalne uprave sukladno zakonu moraju voditi računa o svom komunalnom otpadu i ne opterećivati splitski Karepovac. To je bilo 9.
10. prijedlog vijećnika Hrvatske građanske stranke gospodina Tomislava Borozana. Da Grad Split od ovlaštenih institucija kao što je Zavod za javno zdravstvo i drugi naruči jednu stručnu analizu ili da se objedine sve postojeće analize kako i na koji način deponij utječe na zdravlje građana i okoliša. Kao dokument koji bi sadržavao uputstva građanima za suživot s deponijom do njegove konačne sanacije.
Dakle kroz raspravu koju smo danas održali iskristalizirali su se prijedlozi zaključaka koje sam ja sada pročitala, a budući da se kroz raspravu utvrdilo da podržavamo prijedlog svih vijećnika na način kako su ga iznijeli i ja sam ga sada pročitala evo ja pozivam kolege i kolegice da pristupimo glasovanju.
Tko je da se ovi zaključci usvoje? Svi zaključci koji su se kroz tematsku raspravu iskristalizirani. – 19 vijećnika je glasovalo za.
Tko je protiv? –
... ( - kraj  2. kazete  A strane - ) ... glasovalo za ove zaključke, nitko nije protiv, i 3 vijećnika je bilo uzdržano. A sada kolegice i kolege ja vam se zahvaljujem na sudjelovanju u ovoj tematskoj raspravi, kao i našim gostima i utvrđujem da je Gradsko vijeće završilo s radom svoje 20. sjednice u 11 sati i 35 minuta, 11,35.

Sjednica je završila s radom u  11,35 sati.

Sa kazeta reproducirala:

    ______________
Suzana Milić