(...)

Ronald Rejo o poskupljenju komunalija: Ekologija košta

Ekologija košta, tvrdi poglavar za komunalnu Ronald Rejo nastojeći opravdati novo poskupljenje odvoza smeća. Naime, od 1. rujna cijena odvoza smeća narast će za osam lipa po četvornom metru stana. Obitelj sa stanom od 60 kvadrata plaćat će 6 kuna više nego dosad troškove “Čistoće”.

U Gradu se nadaju da će godišnje skupiti četiri milijuna kuna s novim poskuljenjem komunalnih usluga.

- Dvije stvari time mislimo financirati. Jedna je zbrinjavanje neleglano deponiranog otpada na području grada.

Druga stavka je odvojeno prikupljanje otpada, čega do sada u Splitu nije bilo. Trebat će kupiti kontejnere, ali izvesti i neke građevinske radove kako bi se kontejneri adekvatno postavili na odabranima lokacijama - tvrdi Rejo koji misli da će u konačnici troškovi odvojenog prikupljanja otpada biti još i veći.

Ekolozi protiv poskupljenja

- Ovo poskupljenje odvoza smeća predstavlja samo početnu fazu u procesu odvojenog prikupljanja otpada - smatra Rejo i dodaje kako ekološke udruge, poput “Sunca”, nisu protiv poskupljenja cijene usluga, UZ uvjet da se zna za što se novac troši. Međutim, u “Suncu” se ne slažu s Rejinim opravdanjem poskupljenja.


.. zeleni [reciklažni] otoci se ne moraju kupovati, oni se mogu napraviti od postojećih spremnika


...
izjava za slobodnu

Od prije dvije godine, stupanjem na snagu Pravilnika o ambalažnom otpadu, značajno se smanjio volumen otpada u kantama za smeće**, a time i troškovi Grada tj. Čistoće Split. Slijedom toga, smatramo da je "smetlarina" trebala pojeftiniti, a ne poskupjeti. I to još jednom potvrđuje da su ekološki zasnovani sustavi isplativiji oni smanjuju troškove odvoza, odlaganja, smanjuju oboljenja, štede sirovine, energiju i otvaraju nova radna mjesta.

Grad ne mora kupovati nove kontejnere i ne mora izvoditi građevinske radove kako bi se prakticiralo odvojeno prikupljanje. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE više od 10 godina predlaže da na mjestima gdje imamo četiri i više kontejnera za otpad neki prenamjene (dovoljna je naljepnica) za papir, staklo, plastiku… Udruga Sunce se zalaže da sva mjesta na kojima se sada prikuplja otpad uskoro postanu tvz. „zeleni otoci“ za odvojeno prikupljanje. Time bi se minimizirali troškovi, a grad/njegovi stanovnici ostvarivat će dobit od prodaje sekundarnih sirovina, smanjiti troškove sanacije Karepovca, a u budućnosti manje plaćati za preradu i odlaganje u planiranom županijskom „centru za gospodarenje otpadom.“ Višestruka korist!

Osim toga, vrijeme je da se visina „smetlarine“ određuje "prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela onečišćivač plaća" (Članak 17. Zakona o otpadu), a ne da građani koji izbjegavaju nastajanje otpada i odvojeno prikupljaju moraju plaćati „zbrinjavanje nelegalno deponiranog otpada na području grada“.

Tomislav Lerotić
za Udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE


slobodna ne objavljuje najvažnije: Od prije dvije godine, stupanjem na snagu Pravilnika o ambalažnom otpadu, značajno se smanjio volumen otpada u kantama za smeće, a time i troškovi Grada tj. Čistoće Split. Slijedom toga, smatramo da je "smetlarina" trebala pojeftiniti, a ne poskupjeti. I to još jednom potvrđuje da su ekološki zasnovani sustavi isplativiji oni smanjuju troškove odvoza, odlaganja, smanjuju oboljenja, štede sirovine, energiju i otvaraju nova radna mjesta.

"izjava" u slobodnoj dalmaciji 4. 8. 2008.:

Ekološki aktivist prof. Tomislav Lerotić smatra da bi se, prema Pravilniku o ambalažom otpadu, Odvojenim prikupljanjem otpada volumen smeća u kantama trebao smanjiti, a time i troškovi Grada, odnosno Komunalnog poduzeća “Čistoća”.

- Grad ne mora kupovati nove kontejnere i izvoditi građevinske radove za odvojeno prikupljanje. Udruga “Sunce” više od 10 godina predlaže da se, na mjestima gdje imamo četiri i više kontejnera za otpad, njih nekoliko prenamijeni.

Dovoljno im je staviti naljepnicu “papir”, “staklo”, “plastika”... Zauzimamo se da sva mjesta na kojima se sada baca otpad uskoro postanu “zeleni otoci“ za odvojeno prikupljanje - tvrdi Lerotić koji je protiv toga da građani kroz cijenu odvoza smeća plaćaju uklanjanje nelegalno odbačenog otpada.

- Treba kažnjavati one koji krše zakon, a ne one koji žele odvojeno prikupljati otpad - smatra Lerotić, koji je Gradu predložio simulaciju jeftinog “zelenog otoka”. - Postojeći kontejneri mogu se prenamijeniti za odvojeno prikupljanje otpada tako da jedan bude za papir, drugi za biootpad, a treći za ostalo smeće, pa Grad nema potrebe za kupovanjem skupih zelenih otoka - kaže Lerotić.



**
28.06.2008. - Vjesnik

. Upravo se na prikupljanju i reciklaži korisnog otpada temelji naš sustav gospodarenja otpadom i na tom je području posljednjih nekoliko godina učinjen najveći pomak, a to nam je prioritet i ubuduće. Zahvaljujući tome već je za oko 30 posto smanjena količina komunalnog otpada koja završava na odlagalištima. Osim toga, znatno je smanjen uvoz starog papira i stakla potrebnog našoj industriji.

 

EKO REVIJA, br. 19. svibanj 2008.

Korisni učinci gospodarenja posebnim vrstama otpada
Znatno smanjena količina komunalnog otpada

Zhvaljujući sustavima gospodarenja posebnim vrstama otpada ukupna količina komunalnog otpada koja se odlaže na odlagališta već je smanjena za 30 do 40 posto, kaže direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo. Najbolji rezultati postignuti u prikupljanju ambalažnog otpada. Naime, do sada je, prema podacima Fonda, prikupljeno 2.330.440.223 komada ambalaže, odnosno oko 198.234 tone ambalažnog otpada. Od toga 48.280 tona otpada na PET boce, 146.501 tona na staklene, a 3.452 tone na limenke.


..planom gospodarenja otpadom grada splita usvojen je koncept prikupljanja - sustav tri posude

 

teksovi i tablice iz usvojenog Plana gospodarenja otpadom nakon "javne rasprave"

[...]

Biootpad čini oko trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a predstavlja proces aerobne razgradnje pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost, kao konačni produkt. Inače EU «Landfill Directive» postavila je cilj reduciranja odlaganja biorazgradljivog dijela otpada na 75% do 2010.god; 50% do 2013.god, odnosno 35% do 2020.god. u odnosu na 1995.god. 

Naravno, u pogledu ekonomskih ušteda (transport, obrada) izdvojene količine otpada pogodnog za kompostiranje treba u što većoj mjeri kompostirati u sklopu ove kompostane
i nakon izgradnje spomenutog županijskog centra.
[...]

Prema županijskom planu gospodarenja s otpadom, na cjelokupnom prostoru Splitsko-dalmatinske županije ustrojava se sustav odvojenog prikupljanja iskoristivih i štetnih komponenti glomaznog otpada putem zeleni otoka i reciklažnih dvorišta. Na samom mjestu nastanka predviđeno je prikupljanje biootpada i ostalom miješanog komunalnog otpada po principu “dvije posude”. Međutim, zbog velikih količina papirnog otpada i kartona, za Grad Split se ovim Planom predviđa uvođenje sustava “3 posude” 

[...]
Prema provedenoj analizi, za nabavu i postavljanje 301 zelenog otoka  biti će utrošeno oko
4,8 mil. kn. Investicija može biti i manja ako se postojeće posude, od kojih se dio može iskoristiti budu tehnološki i konceptualno uklapale u predviđeni koncept zelenih otoka

[...]
U Planu gospodarenja otpadom R.Hrvatske predviđeno je da se 2015.god. odvojeno prikupi oko 23% iskoristivih frakcija uključujući i odvajanje biootpada za MBO obradu, a bez moguće energetske oporabe gorivog dijela otpada (RDF-a) .Uspostavom sustava tri posude, od kojih je jedna namjenjena za biootpad u Gradu Splitu će se postići i prestići zadani ciljevi. Prosječni udio kuhinjskog otpada (u ukupnoj količini miješanog komunalnog otpada) pogodnog za kompostiranje je 19%.

[...]

4.7.1. Usvojeni koncept prikupljanja - sustav “tri posude”

Usvojeni koncept prikupljanja komunalnog otpada na mjestu nastanka po principu tri posude,
u praksi će principijelno zaživiti tek kada se izgradi sustav za kompostiranje na području Grada Splita odnosno županijska zona za gospodarenje otpadom s predviđenom mehaničko-biološkom obradom komunalnog otpada. U protivnom ovaj sustav nema smisla ukoliko će se izdvojena organska frakacija komunalnog otpada i dalje odlagati na odlagalištu bez prethodne obrade. 

Osnovni podsustavi prikupljanja komunalnog otpada i biootpada

Sustav prikupljanja po principu “tri posude” principijelno se može podijeliti na dva odvojena podsustava:

1. Podsutav I – kućne posude,
2. Podsustav II – skupna sabirna mjesta.

Podsustav I-
kućne posude su posude za :

a) odvojeno sakupljanje ostataka otpadnih tvari u kućanstvu/domaćinstvu i sastoje se od posude za otpad biološkog podrijetla, kapaciteta oko 12 l s pomičnim poklopcima i umetkom od komprimirane slame te plastične posude za papir i ostali komunalni otpad, također volumena
12 l i plastičnim poklopcem,

b) odvojeno prikupljanje ostataka otpadnih tvari u javnim službama, školama, ugostiteljsko-turističkim objektima itd. U tu svrhu se koriste postojeće posude i nove posude kojima se nadograđuje postojeći sustav i kontejneri većeg kapaciteta,
limeni/plastični od 1100 L.

Podsustav II
obuhvaća sabirna mjesta tj. ona mjesta na javnoj površini na kojem se nalazi skupina posuda za prihvat odvojeno prikupljenog biootpada, papira/kartona i miješanog komunalnog otpada iz podsustava I. 

a) biootpad i papir/karton će se prikupljati u posudama volumena 120-1100 L što ovisi o položaju sabirnog mjesta naseljenosti, blizini pogona, hotela, restorana, trgovina itd., 
b) za ostali miješani komunalni otpad koristiti će se posude volumena 80-1100 L. čiji broj varira o gravirirajućem broju stanovnika tj. kućanstava. 

Kako se ustrojava novi koncept gospodarenja otpadom, potrebno je postupno postojeći sustav prikupljanja prilagodi novom sustavu koji sukaldno tendencijama u EU pretpostavlja korištenje kontejnera od 1100 L i posuda od 120 L.


[...]
Prikaz procjene broja kontejnera/posuda naznačen je u tablici 39, s tim da je broj posuda za papir/karton sličan broju posuda za biootpad, zbog sličnog udjela u ukupnoj količini mješanog komunalnog otpada.

...Tablica 39. Procjena potrebnih kontejnera/posuda po pojedinoj godini

iz Plana gospodarenja otpadom Grada Splita, travanj 2008.

 

-----.usporedba prijedloga i usvojenog PGO