u Hrvatskoj bi se godisnje prikupilo oko 100 000 000 kuna.
Od tog novca ugradivali bi se solarni sustav
prijedlog:
POTICANJE KORISTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
fond SUNCEVA LIPA, travanj
1996. |
||
|
||
KAKO BI BILO DA SE MJESEČNO ODREKNEMO 2,3 KUNE*
ZA ČISTIJI ZRAK, ŠTEDNJU ENERGIJE I ZALIHA ENERGENATA!? Ako bismo htjeli odvojiti 1 lipu po potrošenom kWh el. energije, u Hrvatskoj bi se godišnje prikupilo oko 100 000 000 kuna. Od tog novca ugrađivali bi se solarni sustavi za grijanje potrošne vodu. Tako bi se godišnje moglo na naše prazne krovove postaviti 11 237** sustava i godišnje uštedjeti najmanje 28 092 500 kWh el. energije.
ULAGANJEM U SOLARNU ENERGIJU, ULAŽEMO U ZDRAVIJI OKOLIŠ I RADNA MJESTA Potaknimo saborske zastupnike da se založe za donošenje zakona Split, 7. travnja 1996.
|
||
izloženo/prezentirano na 31. salonu primijenjene umjetnosti i dizajna,
Zagreb 1996. |
||
o fondu SUNČEVA LIPA Svesrdno
pozdravljam Vas projekt Fond Sunčeva lipa jer vodi brigu
o razlicitim prednostima koristenja obnovljivih izvora energije,
a narocito o promicanju gospodarskog razvitka Hrvatske.
Zato
Vašem projektu želim potreban uspjeh. Prijedlog o osnivanju Fonada SUNČEVA LIPA iznenadio
me i oduševio jer djeluje jasno i uvjerljivo, a
opterecenje od 1 lipe po potrošenom kWh u socijalnom pogledu je
pravedno. Uvjeren sam da se iz ove kvote mogu financirati
svi ostali alternativni izvori: stedljive zarulje, ucinkovitiji
elektro uredjaji, vjetrogeneratori na otocima, ali i
fotonaponski uredjaji ako je nužno. |
||
|
||
Mislim da je prijedlog veoma dobar. U Njemackoj postoji model sufinanciranja kojim se proizvodjacima elektricne energije iz obnovljivih izvora garantira cijena koja pokriva njihove troskove proizvodnje (do 2 DM/kWh), sto cijenu el.energije povecava za maksimalno 1%. Povecanje koje Vi predlazete znatno je nize, ono je zapravo skromno. Zelimo Vam mnogo uspjeha u ostvarenju Vasih ideja ... dr. Klaus Heidler, Frauenhofer Institut, Solarni energetski sustavi, Freiburg, 31. 1. 1997. Strucne analize su pokazale da se oko 30% od ukupno utrosene energije trosi bespotrebno.Tome je vise razloga od kojih su najcesce neznanje i nemar odnos prema racionalnom trosenju. Buduci da potrosnja energije stalno raste i te tvz. bacene energije ce rasti. Stoga je prijeko potrebito javnost tj. pucanstvo informirati i motivirati za stednju svih vidova energije. Jedan od nacina je i objektivan prikaz primjene obnovljive energije u prvom redu sunceve. Prvi korak bio bi uvo|enje „SUNCEVE LIPE” kojom bi se potakle ugradba suncevih kolektora tamo gdje je to primjereno. To je obimam posao koji iziskuje temeljite primjene. prof. dr. Petar Grisogono, Split Cestitamo
na Vasoj inicijativi kojoj je cilj pospjesiti koristenje
solarne energije i u Vasoj zemlji. Vas prijedlog
da se po potrosenom kWh el. energije odvoji 1 lipa
, veoma je razborit jer bi se tako oslobodila sredstva
koja bi se mogla investirati u djelotvorno koristenje energije. Mi
iz udruge SOLEILsuisse jos jednom Vam cestitamo na Vasoj
ideji i nadamo se da cete naici na razumijevanje politickih institucija , gradjanki i gradjana
vase zemlje. Vasem projektu koji potice stednju energije i primjenu
solarne energije zelimo puno uspjeha. Ono sto se
na poticanju alternativnih energija radi u Njemackoj i drugim europskim
zemljama moralo bi i u Hrvatkoj biti moguce.
Njemačka
udruga za sunčevu energiju Hans-Ulrich
Kirchner Kao sto Vam je poznato, bila sam i ja sudionik skupa koji
je inicirala Lijepa Nasa na kojem sam podrzala
prijedlog formiranja fonda SUNČEVA LIPA.Od prijedloga do realizacije
je obicno dugi put, stoga treba osmisliti sve detalje kako
bi mjerodavni za sprovo|enje ove uplate imali jasnu predodzbu
o cijelom projektu.
Motiviranje javnosti moze biti uspjesno ako se predoci vise detalja o ovom projektu. Primjerice o kriterijima za ugradnju solarnih kotektora, provo|enje ove ugradnje i kontrole izvrsenog. Vjerujem da ste i Vi slicno razmisljali te da ce ova znacajna akcija ubrzo dobiti na tempu. Drugi projekt je drugacije vrste od prvog. Nedvojbeno, zamjena klasicnih zarulja sa fluo zaruljama vodi ka stednji el. energije ali prelazak na njihovu masovnu upotrebu zahtijeva vrijeme i mogucnost potrosaca. Dakako i ovu akciju treba detaljno osmisliti. O svemu ovome trebalo bi pisati u biltenu Sunceva lipa koji planirate, ali i drugim oblicima javne komunikacije. Mogu zakljuciti s misljenjem da su nasi sunarodnjaci u vecini za zastitu okolisa i stednju energije, ali nazalost, razina mogucnosti za ulaganje vecine je veoma niska. Stoga oba projekta koje ste inicirali trebaju biti podrzani od svih nadleznih institucija jer je zastita okolisa i stednja energije od opceg nacionalnog interesa. prof. dr. sc. Rabadan Ljiljana Pilić-Rabadan, FESB Split, 3. 1. 1997. Je li smanjenje emisija CO2 jedini kriterij za ocjenu
solarnih sustava ?
Tko bi o crkvenom zboru sudio samo na temelju jacine glasa, jeftinije bi prosao kupnjom sirene. Ipak, u tom slucaju morao bi se odreci onog bitnog. Slicnu gresku cini svatko, tko solarni uredjaj na crkvenom krovu vidi iskljucivo kao mogucnost smanjenja emisija ugljicnog dioksida. Religioznost razlicitih epoha dala je sakralnim gradjevinama njihov jedinstveni karakter. Tako je traganje za zastitom i spokojem u Bogu, svoj izraz naslo u romanickim crkvama slicnim utvrdama. U visokim gotickim zvonicima moze se prepoznati stremljenje k nebeskom kraljevstvu.....Danasnja se religioznost okrece konkretnim svjetskim problemima. Vjernici krscani spoznaju svoju suodgovornostn u ocuvanju bozjeg djela. No, to do danas jos nije naslo svoj simbolicki izraz u crkvenim gradjevinama. Natpis na pokojoj zupskoj kuci da je u svrhu stednje energije temperatura grijanja namjerno smanjena i da je izolacija prozora i zidova poboljsana, ide doduse u tom pravcu, ali na ovaj se nacin obracamo i skljucivo intelektu. Simbolima takve „zaobnilaznice” ne trebaju. Simboli na crkvama Solarni sustavi „beru” jedan od darova prirode kao ljetinu s plodne njive. Ispitivanja javnog mijenja pokazala su da koristenje energije Sunca nailazi na odobravanje i budi nadu i kod onih kojima nedostaje tehnicko znanje. Nastojanja da se potrebe za energijom zadovolje tako da se ne ugrozava covjek, dolazece generacije i okolnji svijet, odgovaraju vjerskom osjecaju aktivnih krscana. Društvo za promicanje korištenja sunačeve energije, Aachen Vruce teme i izvrsne ideje. Sirom svijeta sve više ljudi se zagrijava za ideju solarnog grijanja vode - i to s razlogom. Ideja koristenja najobilnijeg izvora energije na ovom planetu za grijanje vode nije ništa novo, ali je industrijska revolucija interes mnogih društava okrenula od sunca prema fosilnim gorivima cije negativne efekte tek pocinjemo razumijevati. Danas se nalazimo u ranim fazama druge energetske revolucije - koju u dvadesetom stoljecu djelomicno vodi preporod solarnog zagrijavanja vode. U meduvremenu, solarno grijanje vode ponovo je postalo popularno u S.A.D.-u, gdje su od sredine 7o.-tih do sredine 80.-tih deseci kompanija pozurili postaviti 1.5 milijun kolektora. Japan sada u svijetu vodi u solarnim grijacima vode, koje se tamo moze pronaci na više od 4.5 bilijuna zgrada. ....
Zahvaljujem na mogućnosti da doprinesem projektu
fond Sunčaneva Lipa. Spremni smo participirati u poticanju racionalne potrosnje i ekoloski prihvatljive proizvodnje elektricnene energije,naravno uz odogvarajuce programiranje akcija u zajednictvu sa svim sudionicima stvaranja i provedbe hrvatske energetske politike. Sredisnje mjesto prikupljanja i rada svih korisnih ideja iz domene energetike je program PROHES koji vodi Energetski institut Hrvoje Pozar - Zagreb, pa Vam predlazemo, a i sami cemo se za to zaloziti, da Vase inicijative u vezi koristenja sunceve energije (Fond Sunceva lipa) i ucinkovitijih rasjetnih tijela dobiju pravu valorizaciju preko projekta PROHES i nakon toga zažive i u praksi. mr. Ante Čurković, dipl. inž. Zagreb, 16. 1. 1997. direktor Direkcije Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb S velikim interesom sam pogledao materijale koje ste mi poslali
....
... nego mi dozvolite samo par rijeci vezanih uz Vase projekte. Iako, prema osobnom uvjerenju, imam razvijenu "ekološku svijest" nikada se nisam aktivno ukljucio ni u jednu ekološku inicijativu. Bit cu iskren i reci da sam po prvi puta zaintrigiran prije svega zbog toga sto su Vama dva projekta vrlo konkretna s relativno jasnim ciljevima Moja osobna razmišljanja o odnosu prema energetskim resursima ponajprije rezoniraju s vasim projektom. Ja sam, u okviru svojih mogucnosti, spreman da Vam pomognem u ostvarenju tog plemenitog cilja. dr. Petar P. fizičar, 17. 2. 1997. Suma od 100 milijuna godisnje od Sunceve lipe moze se izvanredno investirati u gradnju nekoliko tisuca novih apsorbera (Koncar producira solarne apsorbere za oko 8000 kuna) i gradnju nekoliko vjtroturbina (jedna 500 kW turbina kosta danas u Njemackoj 3 - 4 milijuna kuna). To je mali pocetak, ali vazan, jer bismo konacno mogli dobiti eksperimentalne, a ne samo teoretske informacije o nasim obnovljivim energetskim potencijalima. To ce sigurno biti jedan odlucujuci market push, ali i test da establisment i gradjani problem energetske buducnosti Hravtske uzimlju ozbiljno, a to znaci programiranje, a ne rasipno krpanje! Kako se ti objekti mogu graditi modularno (kao lego kocke nadogradjivati, prema potrebi i novcu) oni ne predstavljaju neki veliki rizik za investicije. Zapocni i polovicu je napravljeno, rekli bi stari Rimljani. Investicija SUNCEVA LIPA za obnovljivu energiju predstavlja dugorocnu investiciju u ekolosku Hrvatsku od koje svi profitiraju, od nase djece do turizma. Zato ne treba pitati komu i gdje investirati, jer je jasno da treba ondje graditi gdje je ekoloski i ekonomski najpovoljnije. dr. Ivo Derado, Maks Planck Institut, München |
||
Vecu
radost i srecu od onoga sto citam u Vasoj obavijesti od 14. prosinca
l997 nisam mogao u ovo - u izravnom i prenesenom smislu bezizgledno
maglovito, tmurno, rekao bih morbidno - vrijeme do zivjeti. Cestitam
Vam od srca na Vasem pocetnom uspjehu i zelim Vam da najuspjesnije
krenete odmah dalje...nakon 1/4 stoljeca dugog i napornog prodikanja
o nuznosti koristenja Sunceve energije ... S
mnogo sunčevih pozdrava Primio sam Vaše pismo od 28. 12. 1996, u kojem ste me upoznali s inicijetivom za osnivanje fonda SUNČEVA LIPA i pokretanje akcije NEGAWATTIMA do MEGAWATTA.Mislim da dijelim stanoviste mnogih, da je ova inicijativa za svaku pohvalu. Rado se odazivam Vašem pozivu za suradnju pri izdavanju biltena SUNČEVA LIPA. Za tu svrhu prilazem SKRACENI PRIKAZ IDEJNOG PROJEKTA OBITELJSKE SUNCANE KUCE. Branko Zakošek, dipl. ing. Rijeka, Tehnološki centar, 13. 01. 1997. |
||
|
||
S velikim smo interesom procitali Vase prijedloge o stednji energije
i o projektu koristenja sunceve energije. NABU (Naturschutzbund)
stoji na stajalistu da energetska politika koja vodi racuna
o klimi i okoljnjem svijetu, mora razvijati energetsku
privredu koja ce se temeljiti na obnovljivim izvorima, racionalnom
koristenju energije i smanjenoj potrosnji energije.
Zelimo
Vam mnogo energije i uspjeha u Vasim projektima
|
||
U svezi s vasom zamolbom da novcanim prilogom pomognemo tiskanju biltena i promidzbenih plakata, kako biste publiciranje tekstova nasih i svjetskih znanstvenika pomogli edukaciji potrosaca, potakli stednju svih vrsti energenata njihovim djelotvornim koristenjem, te potakli primjenu obnovljivih izvora energije na dobrobit okolisa i gospodarstva, obavjestavamo vas da ovo Ministarstvo nema sredstava za te namjene. POMOĆNIK
MINISTRA Željko Lalić, dipl. inž. |
||
Morate
znati da imamo blizu milijun i osam stotina tisuća potrošača u zemlji.
Svi oni bi, dakle, izdvajali jednu "ekološku lipu". Pitanje
je po kojim kriterijima bi solarni uređaji bili ugrađivani. Može se
očekivati da bi prednost imali prognanici, a njihove kuće su uglavnom
u dalmatinskom zaleđu, gdje stupanj insolacije nije isti kao uz Jadransku
obalu.
|
||
DESET GODINA KASNIJE! | ||
VJESNIK,
Dubrovnik, 5. listopada 2006.
|
||
Toliko
godina unazad, ni mi u Hrvatskoj ali vjerujte ni i u Evropi, nitko nije
toliko paznje posvecivao energetici, energetsim izvorima, energetskoj
ucinkovitosti, energija je bila poprilicno jeftina i takva su vremena
nazalost iza nas. Danas energija vise nije jeftina, danas energija nije vise jako dostupna i zato i ovakove konferencije jesu vrlo vazne i vrlo nuzne. Damir
Polančec |
||
HEP
i kupci, 27. 6. 2007. Naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije Od 1. srpnja 2007. godine uvodi se plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije(OIE) koja će vrijediti za sve kupce električne energije na području Hrvatske. Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja Europska unija donijela je zakonsku regulativu koja se odnosi na donošenje obvezujućih ili poticajnih mjera u uporabi obnovljivih izvora energije koju je Hrvatska dužna implementirati u svoj sustav. Provođenjem tih mjera Hrvatska će se svrstati uz bok većini europskih zemalja koje svoje mehanizme potpore za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ostvaruju kroz zakonom regulirani sustav zajamčenih cijena. Troškovi proizvodnje električne energije iz OIE su veći od troškova proizvodnje električne energije iz konvencionalnih elektrana. Zbog toga proizvodnja energije iz obnovljivih izvora nije konkurentna na tržištu električne energije. Iz tog razloga je povlaštenim proizvođačima nužno nadoknaditi veće troškove proizvodnje kroz neki od mehanizama potpore Mjesečni računi kupaca uvećat će se u prosjeku za 2,60 lipa+ PDV, a tako prikupljena sredstva koristit će se za isplatu poticajne cijene koju će Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE d.o.o.) plaćati povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju, sukladno Tarifnom sustavu. Prikupljanje
naknade vršit će se kroz uobičajeni sustav plaćanja električne energije,
dakle putem računa i uplatnica HEP Operatora distribucijskog sustava
d.o.o. za tarifne kupce, odnosno putem računa za utrošenu električnu
energiju koje opskrbljivač izdaje povlaštenim kupcima. Kupcima iz
kategorije kućanstvo koji plaćaju putem mjesečnih novčanih obveza
(akontacijskih rata) mogu dostaviti stanje svojeg brojila na dan 1.
srpnja 2007. (očitanja će se primati do 10. srpnja 2007. godine).
Na temelju dostavljenog stanja brojila kupcima će se obračunati naknada
za poticanje proizvodnje iz OIE te kao takva prikazati u idućem redovnom
obračunu. Za kupce koji ne dostave stanje svojeg brojila u navedenom
roku, bit će napravljena procjena stanja brojila na dan 1. srpnja
2007. godine na temelju podataka o potrošnji dobivenih redovnim očitanjem. |
||