Split, 23. 2. 2007.

Grad Split
Resor urbanizma i zaštite okoliša

PREDMET: Primjedbe na Prijedlog Plana rasporeda reciklažnih dvorišta i ekoloških otoka u Gradu Splitu - očitovanje

Poštovani,

PREDLOŽENI PRIJEDLOG PLANA RASPOREDA RECIKLAŽNIH DVORIŠTA I EKOLOŠKIH OTOKA U GRADU SPLITU NIJE U SUGLASNOSTI S ZAKONOM O OTPADU I STRATEGIJOM GOSPODARENJA OTPADOM RH
TRAŽIM DA SE NAPRAVI NOV PRIJEDLOG KOJA BI BIO U SKLADU SA ZAKONOM O OTPADU I STRATEGIJOM GOSPODARENJA OTPADOM RH.

Osim toga, za izradu ovoga Plana potrebno je najprije napraviti Plan gospodarenja otpadom,
a to u Splitu nije još napravljeno (!?). (Zakon o otpadu, Članak 7.)
Plan gospodarenja otpadom definirao bi način/ sustav koji bi građanima garantirao ekološki i gospodarski najprihvatljiviji sustav i definirao bi kako prakticirati osnovna načela postupanja
s otpadom koja su definirana u Zakonu o otpadu i Strategiji gospodarenjem otpadom:

- izbjegavanjem nastajanja otpada
- smanjenje volumena otpada
- sustav prikupljanja
- oporabu,... kompostiranja biootpada

odnosno cijenu koštanja zbrinjavanja otpada onih korisnika koji NISU voljni odvajati otpad.

Zakon o otpadu i Strategija gospodarenja otpadom kao prioritet postavljaju izbjegavanje nastajanja otpada tj. odvojeno skupljanje na mjestu nastajanja.
Drugim riječima, MORA se omogućiti da građani odvojeno prikupljaju otpad na mjestu nastajanja, tj. u domaćinstvu, te da ga MOGU odvojeno odložiti u blizini mjesta stanovanja.

U ponuđenom planu smatra se da je 900 spremnika na 300 mjesta za Split previše
Također se smatra da udaljenost "ekološkog otoka " od mjesta stanovanja može biti do 350 m.


(- gušće naseljena mjesta i gradovi opremaju većim brojem posuda za odvojeno prikupljanje  predvidivo od 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika;,
Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela >onečišćivač plaća<. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.)

Suprotno tome, smatramo da bi Grad trebao SVA MJESTA na kojima se sada
prikuplja otpad pretvoriti u tvz. "ekološke otoke".
Obrazloženje:
- "Ekološki otok" koji se nalazi na mjestu na kojem je građanin i dosad odlagao svoj otpad djeluje poticajno jer građanin na već poznatom mjestu, u blizini mjesta svog stanovanja, uz minimalan napor i investiciju vremena odjednom može odložiti sav svoj otpad (samo što ga sad odlaže u više posuda).
- Pretvaranjem dosadašnjih mjesta na kojima se odlaže otpad u "ekološke otoke" ne treba nove površine u gradu pretvarati u mini-odlagališta, makar kako ona bila nazvana i uređena.
- Problem pristupa vozila za odvoz otpada na ovim "ekološkim otocima" već je unaprijed riješen

Primjer iz prakse:
Otok Krk je 2005. god. uveo ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom:
za prosječno 40 000 stanovnika ima 1200 sabirnih mjesta s preko 5 000 spremnika za odvojeno prikupljane otpada.

www.ponikve.hr/ekootok/ulica.htm

Sukladno tomu Split bi trebao imati 6000 sabirnih mjesta
i preko 20 000 spremnika za odvojeno prikupljanje.

II

Plan predviđa postavljanje 3 posude na svaki "ekološki otok" i to po jednu za staklo, PET i papir.
U Planu se nigdje ne spominje odvojeno prikupljanje onog dijela otpada koji zauzima više od
1/3 kante za smeće, tj. BIOOTPADA.

Suprotno tome , rukovođeni iskustvima u odvojenom prikupljanju otpada u drugim gradovima smatramo da je svrsishodno na "ekološke otoke" postaviti najmanje četiri vrste posuda i to:
- posudu za biootpad,
- posudu za papir,
- jedna zajedničku posudu za staklo, plastiku, limenke, tetra-pak (otpad koji se u pogonu za obradu može lako odvojiti)
- posudu za ostalo

To je minimalni broj posuda koji s jedne strane omogućuje poštivanje zakona, a s druge osigurava da se ne uništava ni jedna vrsta otpada. Naime, onaj dio koji se prikuplja zajedno
(staklo, plastika, limenke, tetra-pak) lako se odvaja (strojno ili manualno) u reciklažnim centrima.

III
Plan predviđa osnivanje 3 reciklažna dvorišta u gradu.
Svako od 3 planirana reciklažnih dvorišta treba zadovoljiti potrebe stanovništva u radijusu
od 3 km.

Planirani broj reciklažnih dvorišta ne odgovara stvarnim potrebama grada. S druge strane,
ako postoje objektivne poteškoće u pronalaženju optimalne površine za više reciklažnih dvorišta, onda se mora organizirati "mobilno reciklažno dvorište" tj. transportna služba koja bi prema unaprijed sastavljenom i obznanjenom rasporedu u svakom kvartu u određene dane od građana preuzimala onaj dio otpada koji se ne odlaže na "ekološke otoke" (npr. opasni otpad), a kojeg oni zbog udaljenosti reciklažnog dvorišta (ili nekog drugog razloga) ne mogu sami donijeti na reciklažno dvorište.
Bez takvih (ili sličnih) korekcija, planirani mali broj dvorišta i velika udaljenost reciklažnih dvorišta od velike većine stanovnika grada djeluje destimulirajuće i ostavlja utisak da se radi samo o formalnom zadovoljavanju zakonskih normi, a ne o stvarnoj usluzi stanovništvu, brizi o zaštiti okoliša i odgovornom zbrinjavanju otpada.

Primjer iz prekse:
Grad Muenster u Njemačkoj (oko 200 000 stanovnika) ima 10 reciklžnih dvorišta, tj. po jedno na 20 000 stanovnika.

S poštovanjem
Tomislav Lerotić

stanje danas

i prijedlog

više na:
www.lerotic.de/tl/eko/otpad.htm
.........................................................................................................................................................................
ZAKON O OTPADU Republike Hrvatske:

Članak 25.
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 26.
(1) Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

(2) Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu s ovim Zakonom.

VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 88.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. opasni otpad ne skuplja, skladišti i prevozi odvojeno od ostalih vrsta otpada (članak 26. stavak 1.),

2. prilikom skupljanja komunalnog otpada iz njega ne izdvaja opasni otpad i njime ne gospodari u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 26. stavak 2.),

Članak 91.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 400.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

(...)
7. otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ne skuplja i ne skladišti odvojeno radi omogućavanja gospodarenja tim otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 25.)

Članak 7.

(1) Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,

gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

(2) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

(3) U izradi plana gospodarenja otpadom županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.

(4) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.
...................................................................................................................

Članak 100.

Obvezuju se grad i općina da donesu Plan gospodarenja otpadom iz članka 7.
u svezi sa člankom 11. ovoga Zakona do 30. prosinca 2005.

Članak 101.

Obvezuju se općina, grad i Grad Zagreb da utvrde način i osiguraju provođenje obračuna troškova gospodarenja komunalnim otpadom iz kućanstva, do 30. lipnja 2005.

Pravilnik o vrstama otpada
Narodne novine 27/96 - vidi čl. 9. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Narodne novine broj 50/05

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom
Narodne novine 123/97 i 112/01

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom
Narodne novine 32/98

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada
Narodne novine 50/05

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu
Narodne novine 97/05, 115/05

Odluka o uvjetima označavanja ambalaže
Narodne novine 155/05, 24/06, 28/06

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
Narodne novine 130/05

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama
Narodne novine 40/06

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada
Narodne novine 51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave
Narodne novine 59/06

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2006. godini
Narodne novine 64/06

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom
Narodne novine 69/06, 17/07

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima
Narodne novine 124/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima
Narodne novine 133/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima
Narodne novine 136/06

Pravilnik o gospodarenju otpadom
Narodne novine 23/07

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2007. godini
Narodne novine 36/07

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest
Narodne novine 42/07

Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada
Narodne novine 45/07