RADIOAKTIVNA ŠLJAKA - KAŠTEL GOMILICA

Temeljem procjene rizika na starom deponiju Ina Vinila mr. Škanata navodi kako je koncentracija radionukleida takva da bi se pojedinac smio zadrzati u okolini deponija najviše dva sata i cetrdeset minuta dnevno, što se može izbjeci gradnjom zastitnoga sloja zemlje i šljunka debljine dvadest centimetara.

(...)

Mr. Dejan Škanata, stručnjak Enconet Internationala
SD. 22. 04. 1996.

(...)
Najveći dio pohranjenog pepela i šljake najvjerojatnije ima izvor u ugljenu koji potječe iz rudnika smeđeg ugljena Dubravica i Širotovci te rudnika kamenog ugljena Labin - Raša.
Obujem pohranjenog pepela i šljake procijenjen je na 10 000 m3.
Na temelju mjerenja tijekom 1991. godine procijenjena je je specificna alfa aktivnost na 35 000 Bg/kg, te specificna beta aktivnost na 29 000 Bg/kg.
Također je procijenjeno da naslage pepela i šljake sadrže oko 7,5 tona radionukleida U-238 i
55 kg radionukleida U 235. Osim U-238 i U-235 u naslagama pepela i šljake nalaze se stanovite količine radionukleida K-40, Ra-228.

Spomenute procjene i podaci svrstavaju radioaktivni materijal odložen bna lokacijiINA-VINIL u kategoriju niskoradioaktivnog otpada. Prekriven je slojem zemlje i šljunka te plastičnim folijama. Međutim, podaci o kvaliteti i debljini pokrova nisu dovoljno poznati.
(...)

Dejan Škanata, Davor Šinka, Antun Schaller, EGE 13/ 1996.


SD, 18. 2. 1994.

crtez i podaci Ivan Rokov, Kaštel Gomilica
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA POKRENULO SANACIJU ODLAGALIŠTA RADIOAKTIVNE ŠLJAKE

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva oglasilo je nadmetanje po pozivu tvrtkama zainteresiranima za izradu programa sanacije industrijskih lokacija i neuređenih odlagališta s većim količinama opasnog otpada te lokacija na kojima se nalaze veće količine šljake i pepela.

Visoki rizik

Među devet takozvanih crnih točaka, za čiju su sanaciju predviđena 162 milijuna kuna, nalaze se i Mravinačke kave s opasnim azbestom te nezaštićeni deponij radioaktivne šljake u Kaštelima. Riječ je o lokacijama visokog rizika za okoliš i zdravlje ljudi, navodi se u glasilu ministarstva. Krivce za opasni otpad na većini lokacija neće biti teško pronaći, što nije slučaj s deponijem radioaktivne šljake u Kaštel Gomilici, smještenom na sto tisuća kvadrata površine između Marine Kaštela i nekadašnje tvornice Adraivinil.

Taj je deponij, naime, nastao prije više od pola stoljeća, kao neuspješni pokušaj ondašnje SFRJ da načini nuklearnu bombu koji je u tu svrhu koristio i prostor Jugovinila za prikupljanje šljake. Od projekta poslije nije bilo ništa, samo je otrovni materijal ostao. Jugovinil je devedesetih godina pomaknuo željeznu ogradu s deponija i ostavio ga nezaštićenim. Diobom Jugovinila pravni sljednik deponija postaje Adriachem, koji je u teškoj financijskoj situaciji i od njega bi bilo iluziorno očekivati sanaciju.

Znatno zračenje

Mišljenja o visini radioaktivnosti su podijeljena. Ministarstvo zaštite okoliša u svom glasilu prvi put ovo odlagalište naziva lokacijom na kojoj se nalazi opasni otpad.

Splitska Udruga zelenih posljednjih je godina u više navrata upozoravala da su mjerenja pokazala zračenje čak dva i pol puta veća od dopuštenog, a sanaciju deponija već 15 godina traži i ekoudruga Lijepa naša Kaštela. Tražit ćemo apsolutnu transparentnost i opravdanost svih faza sanacije od samog početka - naglasila je prof. Ivna Bućan, predsjednica Udruge.

U Gradskoj upravi u Kaštelima za objavu natječaja za izradu programa sanacije doznali su iz glasila ministarstva, no tvrde, već duži niz godina zainteresirani su da se problem riješi.

— Vjerujemo da će sanacija biti provedena na tragu studije o utjecaju na okoliš koju je nedavno izradio Institut Ruđer Bošković, kako bi se zaštitilo zdravlje građana Kaštela, a površina dovela u funkciju - kaže nam Ivan Čagalj, član Poglavarstva zadužen za gospodarstvo i zaštitu okoliša.

Opasni potoci

U Studiji stoji kako je prostor u dobrom stanju, ali da ga je potrebno zaštititi. Sve potoke koji obrubljuju deponij potrebno je staviti u kamen kako voda ne bi ispirala šljaku, dok je čitav prostor potrebno presvući s najmanje 20 centimetara betona.

Zračenje na takvom prostoru koji će se staviti u betonski sarkofag trebalo bi biti svedeno na minimum.

Opasni materijal tenorm

Šljaka na kaštelanskom deponiju spada u tenorm, materijal s povišenom koncentracijom radionuklida prirodnog porijekla i ona jest radioaktivna, osobito na mikro-lokacijama. Samo za sanaciju odlagališta u Kaštelima predviđen je 21 milijun kuna.

Za Mravinačke kave predviđena su 22 milijuna, a pianira se sanacija i lokacija Lemić brdo kod Karlovca, Jame sovjak kod Rijeke, tvornice glinice ti Obrovcu, koksare Bakar, odlagališta šljake TE Plomirt, zatim sanacija zauljenog mulja u Botovu i odlagališta fosfofipsa u Petrokemiji Kutina.

Radove financira i EU

Novac koji je osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost utrošit će se na sufinanciranje izrade plana sanacije, mjera zaštite, istražne radove, odabir tehnološkog rješenja i izvođača, kao i izvođenje radova sanacije.

Kako je ipak riječ o velikim investicijama, dodatni novac trebat će se osigurati iz državnog proračuna, pretpristupnih fondova Europske unije, proračuna gradova te od onih koji su na tim lokacijama otpad odlagali.

Jugoslavenska nuklearna bomba

Komunistički vlastodršci bivše države pedesetih su godina planirali Jugoslaviju napraviti nuklearnom velesilom. Na projektu se posebno angažirao Aleksandar Ranković, bivši moćnik tajnih službi, a u tu je svrhu bio angažiran i Institut Vinča kod Beograda.

Prema dostupnim informacijama, u tvornički krug nekadašnjeg Jugovinila, dovožena je šljaka iz termoelektrana Plomin i Rijeka, radioaktivna šljaka iz Tivta u Crnoj Gori te iz drugih krajeva bivše Jugoslavije. Ipak, projekt jugonuklearne bombe je zaustavljen, a zaostali materijal već 33 godine, otkako se na deponij ne odlaže, predstavlja - ekološku bombu.

Izvor: Slobodna Dalmacija
http://www.kastela.org/index.php?option=content&task=view&id=2401&Itemid=2

Šljaku zaštititi od utjecaja mora

KAŠTEL SUĆURAC - Zanimljiva rasprava o spornoj šljaci na prostoru oko kaštelanskog "Adriavinila" vodila se u srijedu u gradskoj vijećnici u Kaštel Sućurcu, u sklopu predstavljanja Studije utjecaja na okoliš uređenja prostora Giričić u Kaštel Gomilici. Gradski čelnici, gospodarstvenici i članovi brojnih sportskih i ekoloških udruga većinom su se suglasili da šljaku odloženu s obje strane ograde nekadašnjeg "Jugovinila" treba zaštititi od utjecaja mora i bujica, te izričito zabraniti gradnju na tom prostoru. Ako kaštelanski poglavari daju zeleno svjetlo, stalni nadzor stanja opasnog materijala i utvrđivanje načina njegove sanacije obavit će se na temelju dokumenta koji su na zahtjev investitora Marine Kaštela izradili dr. Višnja Orešćanin i dr. Delko Barišić iz Instituta "Ruđer Bošković" iz Zagreba.
Javna rasprava dio je postupka donošenja detaljnog plana uređenja Giričića, koji se nalazi uz Marinu Kaštela, čija je gradnja zastala u proljeće u očekivanju izglasavanja Generalnog urbanističkog plana (GUP) Kaštela. Kako se posljednjih dana moglo čuti od lokalnih čelnika, trenutačno stanje u prostoru na katastarskoj granici Sućurca i Gomilice, koja ide tvorničkom ogradom, nije u skladu s odredbama važećih planova. Područje sporne, po nekima i radioaktivne šljake, izdvojeno je iz važećeg GUP-a i još uvijek nema svoju namjenu. Stručnu sanaciju potencijalno opasnog prostora zapadno od "Adriavinilova" terena, u skladu sa zaključcima studije, spremna je financirati tvrtka "Marina Kaštela".
G. ZUBČIĆ

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040806/zupanija01.asp

VJESNIK, 17. studenoga 2000.
Deponij u Kaštel Gomilici je radioaktivan, kažu u >Lijepoj našoj< i državi prijete tužbom

SPLIT, 16. studenoga . >Ozbiljno razmišljamo o tužbi protiv Republike Hrvatske na osnovu njezine odgovornosti za rad ministarstava, a zbog manjka inspekcijskog nadzora na deponiju radioaktivnem šljake u Kaštel Gomilici<, kazala je Ivna Bućan, predsjednica Udruge >Lijepa naša<, na konferenciji za novinare koju su u četvrtak organizirali članovi splitskog ekološkog pokreta >Plavi planet<, u suradnji s udrugama zelenih iz Zagreba, Osijeka, Istre, Zadra i Dubrovnika. Povod takvog obraćanja novinarima jest izjava Marijane Petir, glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja koja je, na upozorenje Udruge >Plavi planet< o potrebi sanacije deponija u Ka.tel Gomilici, u javnost odaslala informaciju o nepostojanju radioaktivnosti na deponiju te čak govorila o prenamjeni terena.


Član Predsjedništva kaštelanske >Lijepe naše<< i prvi>susjed< deponija radioaktivne šljake Ivo Rokov iznio je podatke o procjenama radioaktivnosti čije je mjerenje 1993. godine obavio Institut za medicinska istraživanja (IMI) te ustvrdio kako je deponirana šljaka zaista visoko radioaktivna.
>Ministarstvo zdravstva šljaku je procijenilo nisko radioaktivnom, a sada poriču svojstva radioaktivnosti. Nadalje, Institut 'Ruđer Bošković' utvrdio je postojanje urana 238, radija i drugih opasnih tvari, a razina zračenja bila je od 15 do 80 puta veća od republičkog prosjeka< kazao je Rokov, naglasivši kako o svemuima dokumente. Napomenuo je također da je 1993. Agencija za atomsku energiju u Beču raspravljala o deponiju te iznijela upozoravajuće podatke. Naime, kazao je Rokov, od 35 lokacija koje pokazuju određenu radioaktivnost u Hrvatskoj, ona u Kaštel Gomilici, za koju danas nadležna ministarstva kažu da nije radioaktivna, stavljena je na prvo mjesto po potrebi sanacije. Sporni deponij, podsjetimo, nalazi se uz ogradu nekadašnjeg >Jugovinila< gdje je, prema podacima Jadranke Vuletin, doktorice nuklearne fizike, visoko radioaktivna šljaka '50.-ih godina dovođena iz Raše te '80.-ih sanirana tako da ekolozi nikada nisu bili zadovoljni. Uz rizičnu šljaku, uz tvornicu
nekadašnjeg >Jugovinila < postoje i dva nezaštićen na deponija nisko radioaktivne šljake koja je nastala sagorijavanjem ugljena u termoelektrani tvornice. >Mjerenja INI-ja više puta su pokazala povišenu radioaktivnost o kojoj apsolutno nema sumnje<, bila je energična dr. Vuletin.
Ivna Bućan je ustvrdila da glasnogovornica Petir obmanjuje javnost kada kaže da deponij nije opasan. >Ministarstvo zaštite okoliša nastavlja politiku Državne uprave za zašaštitu okoliša Ante Kutle i bivšeg ministra zdravstva Željka Reinerera koji je 'Lijepoj na.oj' savjetovao da na deponiju posadi stabla i izgradi igralište za djecu! Perverzno je i morbidno da to izgovara jedan liječnik<, rekla je Ivna Bućan te posjetila na temeljno pravo čovjeka na zdrav Život. Konferencija za novinare o radioaktivnosti otpada u Kaštelanskom pojasu istodobno je održana u Zagrebu, Osijeku, Istri, Zadru i Dubrovniku.
MIRA JURKOVIĆ

 

Jednostanicna ziva bica mogla su opstati tek kad se zracenje prije mnogo milijuna godina spustilo na danasnju razinu.
Nas opstanak iziskuje takodjer uravnotezeno prirodno okruzenje. No, danasnje covjecanstvo arogantno povecava zracenje i tako kazaljke sata evolucije okrece unatrag.

A. Steward


Dr. Alice Steward je svojim istraživanjem o utjecaju niskoradioaktivnog zracenja na zdravlje postigla svjetski ugled. 1956. god. otkrila je da jedan jedini rentgenski snimak trudnice povecava rizik oboljenja od raka ozracenog djeteta za 50-100 %. Istrazivala je posljedice radioaktivnog ozracenja radnika u rudnicima urana, japanskih zrtava atomske bombe i radnika u nuklearnoj industriji. Ispitivala je utjecaj prirodnog radioaktivnog zracenja na zdravlje.

Dobitnica Right Livelihood Award (Alternativne Nobelove nagrade) 1986.


24.04.2008.

Nakon pola stoljeća radioaktivna šljaka odlazi iz Kaštelanskog zaljeva
Odobren je program sanacije prostora nekadašnje tvornice Jugovinil na kojemu se gotovo šest desetljeća odlagao opasni otpad
piše jakov žarko

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja odobrilo je program sanacije odlagališta radioaktivne šljake na prostoru bivšeg Jugovinila, koji će krenuti ove godine. Program koji je izradio stručni tim Agencije za posebni otpad (APO), tehnologijom sanacije predviđa izradu detaljne radiološke karte lokacije, iskope, uređenje i zbrinjavanje šljake s povišenom dozom zračenja u novi deponij kao i dodatne radove na uređenju starog deponija.

U dvije godine, koliko se predviđa vrijeme trajanja sanacije, trebalo bi se uložiti gotovo 72 milijuna kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 21 milijun kuna, dok bi troškove razlike sredstava navodno trebao snositi vlasnik prostora zagrebački Kemokompleks Envera Moralića.
Crna točka


Odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu inače je jedna od devet crnih točaka koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim otpadom i koje su visoki rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Tijekom svog rada tvornica plastičnih masa i kemijskih proizvoda Jugovinil za potrebe svoje energane nabavlja ugljen koji se nakon izgaranja kao pepeo i šljaka odlagao u tvorničkom krugu.

Onečišćeno 20 hektara

Međutim, po naređenju i za potrebe savezne Komisije za nuklearnu energiju još 1955. godine sklopljen je s tvornicom Jugovinil strogo povjerljivi ugovor prema kojemu su se obvezali da će u svojim postrojenjima obavljati sagorijevanje ugljena, koji komisija odredi kao radioaktivni, i da će dobiveni pepeo i šljaku uskladištiti na način koji omogućuje rasipanje šljake.

U to su se vrijeme u bazene koji su se nalazili na području tvornice dopremali radioaktivni materijali i s područja Rijeke i Kotora, a dopremljeno ih je između pet i sedam tisuća tona. Proces saniranja postojećeg stanja 1973. godine proveden je premještanjem šljake i pepela u deponij prema projektu Instituta za geološko-rudarska istraživanja i ispitivanja nuklearnih i drugih mineralnih sirovina.

Na osnovi količine spaljenog ugljena dobiveni su zastrašujući podaci prema kojima se procjenjuje da je tada na tom prostoru uskladišteno 510.000 tona pepela i šljake, a 7000 tona dopremljeno je iz drugih tvornica. Neuređeno skladište pepela i šljake u Kaštelanskom zaljevu s radioaktivnim svojstvima sadrži dugo živuće radionuklide pa se stručnjaci pribojavaju da postoji stalna mogućnost njihovih širenja na lokacije u okoliš preko svih sastavnica okoliša: u zrak, more i tlo. Onečišćena površina na kojoj se šljaka danas nalazi iznosi gotovo 20 hektara.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/5118/Default.aspx