SD, 2. 10. 2003.
STJEPAN IVČEVIĆ, NOVI DIREKTOR SPLITSKE "ČISTOĆE"
Zakon o smeću - za otpad
Novi direktor Čistoće nije stranački čovjek niti će, prema njegovim riječima, to ikad postati. Riječ je o Stjepanu Ivčeviću koji je u ovom poduzeću proveo 26 godina na mjestu rukovoditelja financijsko-računovodstvenog sektora. U svom "inauguracijskom" mini-intervjuu govori o novom Zakonu o otpadu, sanaciji Karepovca, selekciji otpada...
- Strani turisti, koje smo ovog ljeta susretali po gradu, kao osnovnu impresiju navodili su čistoću gradskih ulica. Može li Split biti još čišći?
- Uvijek može bolje, a mi ćemo se truditi da tako i bude. U stvaranju imidža "čistog grada" uvelike su nam pomogli građani kod kojih se razvija ekološka svijest i potreba selektiranja otpada, odnosno korištenja reciklažnih dvorišta. Rijetko ćete čuti kako je na ulicu netko bacio vreću smeća sa sedmog kata ili je ostavio na zajedničkom stubištu...
- Prvi korak prema selekciji otpada su popularni zeleni otoci koje su građani izvrsno prihvatili. Stanovnici rubnih gradskih kotareva bune se, međutim, kako su svi smješteni u širem centru, tako da oni nemaju gdje selektirati otpad.
- Zahtjev za dostavu ovog reciklažnog dvorišta Čistoći upućuje gradski kotar koji određuje i lokaciju gdje će taj zeleni otok biti postavljen. U posljednje tri godine postavljeno ih je tridesetak, a nabavljat ćemo ih još. U onim gradskim kotarevima u kojima nema mogućnosti za postavljanje tih konstrukcija, poput Sućidra, Mejaša ili Šina, osigurat ćemo redovito preuzimanje različitih vrsta otpada kamionima, a stanovnici će biti obaviješteni o mjestu i vremenu dolaska naših vozila.
- Kako se Čistoća priprema za novi Zakon o otpadu koji stupa na snagu 1. siječnja 2004.? Zakonom se, podsjetimo, propisuje novi obračun odvoza kućnog smeća, i to prema njegovoj stvarnoj količini, a ne stambenim kvadratima, kao što je sada slučaj.
- Smatram da je provedba tog Zakona praktično nemoguća. Iako bi to bio najpošteniji oblik plaćanja usluge odvoza, mi još uvijek nemamo načine izračunavanja bačenih količina otpada. U zapadnom svijetu je to riješeno sa šifriranim vrećicama za smeće, odnosno imenom vlasnika stana i točnom količinom otpada. Nama, pak, preostaje da stražarimo pored kontejnera i s vagom čekamo da netko dođe baciti smeće! Kako je zakonodavac, svjestan ovih teškoća, jedinicama lokalne samouprave ipak ostavio mogućnost odabira načina naplate smeća, vjerujem da će Splićani i dalje nastaviti plaćati odvoz otpada prema stambenim kvadratima.
Koliko je na Karepovcu još ostalo prostora za odlaganje otpada? Imate li informacije o tijeku sanacije gradskog odlagališta?
- U proces sanacije gotovo da uopće nismo uključeni. Što se, pak, tiče iskorištenosti Karepovca, dovoljno je reći kako je tamo napravljen pravi "neboder" od smeća, odnosno brdo visoko dvadesetak metara koje smo morali napustiti i osigurati jedan čisti plato. Riječ je o zemljištu veličine 20 tisuća kvadrata koje bi nam trebalo poslužiti do 2005. godine, dokad je planirano zatvaranje Karepovca. Ako se ni dotad ne nađe nova lokacija za zbrinjavanje otpada, Grad će ponovno morati otkupljivati zemlju na Karepovcu, samo što ne znam gdje bismo se još mogli širiti.
http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/519
Komunalci izigrali zakon koji jamči pravedniju naplatu odvoza
9. veljače 2010
U procesu pristupanja Europskoj uniji obaveza Hrvatske je I usklađivanje svih zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša s europskom legislativom. Slijedom toga izmijenjen je 2008. i Zakon o otpadu koji je obvezao sve JLS i komunalna poduzeća da od 1. siječnja 2010.g. napuste praksu naplate usluge odvoza otpada po m² stambenog prostora.
Zakon u članku 17., stavku 2. kaže: "Grad Zagreb, grad i općina za komunalni otpad iz kućanstva kao kriterij količine iz stavka 1. ovoga članka mogu primijeniti jedinicu mase ili volumen otpada ili broj članova kućanstva."
Svrha te izmjene zakona i takvog načina naplate je uvođenje pravednijeg sustava obračuna u kojem se individualizira odgovornost za stvaranje otpada, tj. oni koji stvaraju manje otpada plaćaju manje od onih koji ga stvaraju više. Znači da bi jedna osoba koja sama živi u 50 kvadrata ubuduće plaćala manje nego četveročlana obitelj koja živi u 50 kvadrata, zato što je jasno da jedna osoba stvara manje otpada nego četiri. S druge strane to je kao financijski instrument i poticaj za što veće recikliranje jer prema Nacionalnom planu gospodarenja otpadom, ali i prema Planu gospodarenja otpadom Istarske županije gradovi i općine imaju obavezu odvojeno sakupljati najmanje 23% otpada do 2015. te još više u sljedećim godinama. Procjenjuje se da danas u Istri nismo stigli još ni do 10%.
No, Pula Herculanea, ali i neka druga istarska komunalna poduzeća umjesto da se na vrijeme organiziraju i poduzmu sve da se usklade sa zakonom, izmislili su način obračuna koji smatramo protuzakonitim jer se i dalje temelji na m² površine.
To se da iščitati iz akta pulskog gradonačelnika od 3. veljače 2010.g. koji između ostalog kaže "Društvo Pula Herculanea d.o.o. je izradilo prijedlog cjenika koji se temelji na kriteriju volumena. Predloženi način obračuna cijena komunalne usluge određuje se prema zaduženom volumenu spremnika za odlaganje komunalnog otpada, a zaduženi volumen spremnika za odlaganje komunalnog otpada određuje se po m² stambene ili površine poslovnog prostora, time da za 1 m² zaduženi volumen spremnika iznosi 1,84 litre."
Drugim riječima volumen se određuje po m² (?!), tj. sve je ostalo isto osim što je m² promijenio ime u "volumen", ili bolje rečeno - virtualni volumen!
No, dobro smo još i prošli jer su komunalci mogli na primjer izmisliti da odvoz otpada naplaćuju prema:
UMNOŠKU prosjeka visine članova domaćinstva x površina stana
Volumen = površina x visina
I sve je prema zakonu.
Ili: Mama+tata+prvo dijete+drugo dijete+baba+dida (u cm)/6 X kvadratura stana.
Umjesto pravog mjerenja visine mogla bi se uzeti u obzir i prosječna visina građana/ki RH x kvadratura stana i eto volumena.
Šalu na stranu, u isto vrijeme dobar primjer uspješnog prilagođavanja zakonu je Grad Pazin koji je uveo obračun po broju članova kućanstva. Pripremili su se na vrijeme, organizirali i uveli pravedniji sustav.
Izgleda da i dalje većina komunalaca nedovoljno ozbiljno shvaća zakonske obaveze, ali ni temeljni smisao tih propisa koji dugoročno trebaju osigurati pravedniju naplatu, veću reciklažu i bolju kvalitetu života.
Zelena Istra će o nepoštivanju zakona obavijestiti nadležne institucije.
Institucionalni okvir
Institucionalni okvir za gospodarenje otpadom, u skladu s gore navedenim nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, funkcionira na sljedećem principu:
a) Na prijedlog Vlade R.Hrvatske odnosno Hrvatskog državnog sabora donose se zakoni, na temelju njih i ostali provedbeni propisi te strategije;
- b) Preko svojih ministarstva, posebice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Vlada RH provodi donesene strategije, uredbe i provedbene pravilnike te koordinira postupke gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom;
- c) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira i realizira mjere za gospodarenje otpadom;
- d) Agencija za zaštitu okoliša (EPA) zadužena je za uspostavu informatičkog sustava zaštite okoliša, uključujući i gospodarenje otpadom, te suradnju sa sličnim agencijama, prvenstveno u Europi;
- e) Sve županije i Grad Zagreb dužni su brinuti o provedbi mjera i postupanju sa svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja što je u nadležnosti države;
- f) Gradovi i općine unutra županija odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom i za provođenje mjera u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;
- g) Uvodi se načelo „zagađivač plaća“, te se definiraju obveze svih sudionika u konceptu integralnog sustava kao što su proizvođači otpada i uvoznici proizvoda i otpada, poduzeća za gospodarenje otpadom, konzultantska poduzeća, strukovne organizacije, itd.
Direktiva o otpadu
Direktiva 2006/12/EEZ donosi općenite odredbe o upravljanju otpadom u EU i njezin osnovni cilj je uspostaviti općenita pravila kojima se ostvaruje upravljanje otpadom u zemljama članicama. Država članica mora zabraniti nekontrolirano odbacivanje, pražnjenje i odlaganje otpada i dužna je promovirati prevenciju i oporabu otpada. Države članice obavezne su surađivati sa ciljem stvaranja integrirane i adekvatne mreže postrojenja za odlaganje uzimajući u obzir najbolje dostupne tehnologije kako bi u budućnosti stvorile uvjete da Zajednica sama može odlagati vlastiti otpad. Država članica mora osigurati da posjednici otpada predaju otpad javnim ili privatnim tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem ili oporabom otpada ili sami moraju zbrinuti/oporabiti otpad u skladu s odredbama direktive. Tvrtke se bave obradom, skladištenjem ili odlaganjem otpada moraju dobiti ovlaštenje nadležne vlasti o tome da zadovoljavaju tehničke kriterije i poduzimaju mjere opreza ovisno o tipu i količini koje će obraditi. Nadležne vlasti dužne su provjeravati i nadgledati rade li tvrtke prema propisima. Troškovi zbrinjavanja otpada moraju se naplatiti od posjednika otpada u skladu s načelom „zagađivač plaća“.ZAKON O OTPADU
3. Troškovi gospodarenja otpadom
Članak 17.
(1) Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela »onečišćivač plaća«.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.
(3) Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:
1. troškove odvojenog skupljanja otpada,
2. troškove prijevoza otpada,
3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada i
4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta otpada,
5. troškove odlaganja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta te procjenu troškova zatvaranja odlagališta, njegovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.
Prema Zakonu o otpadu, koji je stupio na snagu pocetkom godine, od 1. sijecnja 2005. lokalna samouprava mora komunalni otpad odvojeno prikupljati i naplacivati prema vrsti i kolicini. Taj projekt zahtijeva velike pripreme, ima dvojbi da bi mogao biti odgoden kao to je nekoliko puta odgadan i rok o sanaciji deponija.
- Angazirat cemo sve snage da se konacno pocne provoditi sortiranje otpada. Uspijemo li s prvom fazom sortiranja papira, stakla i zeljeza, za to imamo zainteresirane kupce radi daljnjeg recikliranja, to je vec 50 posto manje smeca.
Ako lokalna samouprava tu obvezu ne uspije izvršiti, zupanija ima popravni rok od sest mjeseci, a ako i ona zakaze, reagirat ce drzava. Ne mozemo vise odugovlaciti s izvrsavanjem te obveze, pogotovo ne na obali i otocima.
M. Matulovic-Dropulic, 29.01.2004
- Dobro je da nas ekoudruge prate, ali ne bi trebali pretjerivati sa zahtjevima. Radi se koliko se moze,
a masovnije odvojeno prikupljanje otpada treba pricekati regionalni Centar u Lecevici -
smatra Rejo, koji priznaje da, kao predsjednik Skuptine Cistoe, nije posve zadovoljan njezinim angazmanom na provođenju plana.
2.12.2009
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=117460
(...)
Od 106 gradova, govore podaci Ministarstva iz lipnja ove godine, 47 gradova (44 posto) već obračunava odvoz otpada kako nalaže novi zakon - prema količini, volumenu ili broju članova, ostatak pak prema kvadraturi. "Sudeći prema broju pritužbi korisnika, način obračuna prema kvadraturi pokazao se nepravednim, a i Zakon o zaštiti potrošača traži da se prodaja javnih usluga, kada to priroda javne usluge dopušta, obračunava prema potrošnji", odgovara ministrica Matulović-Dropulić, odbijajući zahtjev gradova za odgodu.
JEFTINIJE ZA MANJE OBITELJI
Primjerice Čakovec, Čazma, Kutina ili Varaždin građanima naplaćuju korištenje kanti od 120 ili 240 litara, dakle količinu otpada. Čabar, Đurđevac, Koprivnica i još neki gradovi naplaćuju odvoz prema broju članova domaćinstva, pa dvočlano kućanstvo u, primjerice, Koprivnici, plaća 28 kuna mjesečno. Tamo gdje postoji, "zakup" 120-litarskih kanti za smeće košta 50 kuna mjesečno, dok u slučaju naplate smeća po kvadraturi, hrvatska cijena u prosjeku iznosi 36 kuna. Kad se naplata obračunava po broju članova domaćinstva, plaća se prosječno 12 kuna po članu.
http://www.poslovniforum.hr/about/otpad.asp
Zaključeno je da će, dok se u Hrvatskoj konačno ne uvede sustav naplate odvoza otpada prema prikupljenoj količini, na odlagalištima i dalje završavati mnogo više korisnog otpada od onog koji je obuhvaćen procesom reciklaže. Deponijima ne bi trebali biti vlasnici, niti njima upravljati komunalna poduzeća. Građane treba stimulirati i osigurati im mogućnost selektivnog odlaganja korisnog otpada uz usporedno educiranje. Gradovi i lokalna uprava smanjivanjem komunalne naknade mogu stimulirati odvojeno odlaganje korisnih ostataka i otpadaka. Zakonodavac bi trebao propisati veće novčane kazne i osigurati njihovo provođenje za prekršitelje koji neodgovorno odlažu krupni i ostali otpad uz prometnice i na divlje deponije.
http://okolis.mzopu.hr/default.asp?ID=252
naplata prema količini od 2004. god
Pomoću sustava za odvoz otpada Mawis više se ne naplaćuje odvoz smeća po četvornom metru stana, nego prema njegovoj težini