Ako bismo htjeli odvojiti 1 lipu po potrosenom kWh el. energije,
u Hrvatskoj bi se godisnje prikupilo oko 100 000 000 kuna.
Od tog novca ugradivali bi se solarni sustav

prijedlog: POTICANJE KORISTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE fond SUNCEVA LIPA, travanj 1996. 

KAKO BI BILO DA SE MJESEČNO ODREKNEMO 2,3 KUNE*
ZA ČISTIJI ZRAK, ŠTEDNJU ENERGIJE I PRIRODNIH ZALIHA !?
Ako bismo htjeli odvojiti 1 lipu po potrošenom kWh el. energije,
u Hrvatskoj bi se godišnje prikupilo oko 100 000 000 kuna.
Od tog novca ugrađivali bi se solarni sustavi za toplu vodu.
Tako bi se godišnje moglo na naše prazne krovove postaviti 11 237** sustava
i godišnje uštedjeti najmanje 28 092 500 kWh el. energije.

kolektori zenta


ULAGANJEM U SOLARNU ENERGIJU, ULAŽEMO U ZDRAVIJI OKOLIŠ I RADNA MJESTA

Za proizvodnju 1kWh el. energije u elektranama se utroši 3 kWh primarne energije ugljena, plina, nafte ili urana. 
Djelotvornim koristenjem energije štedimo zalihe, smanjujemo emisiju štetnih plinova, smanjujemo volumen radioaktivnog otpada.

Potaknimo saborske zastupnike da se založe za donošenje zakona o fondu SUNČEVA LIPA
SPLIT, 7. travnja 1996.


* Ukupna   potrošnja u Hrvatskoj  iznosila je 1994.  10 254 GWh.
Od toga  su  domaćinstava  (cca. 1 500 000) potrošila  4 208 GWh. 
** kod povećane potražnje ovi sustavi  bili bi jos jeftiniji

izloženo/prezentirano na 31. salonu primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb 1996.

o fondu SUNČEVA LIPA 

Svesrdno pozdravljam Vas projekt  „Fond Sunčeva lipa” jer vodi brigu o razlicitim prednostima koristenja obnovljivih izvora energije, a narocito o promicanju  gospodarskog razvitka Hrvatske.
Diskusija o izvorima energije uvijek je manjkava kada se u gospodarskim kalkulacijama usporedjuju samo konacne cijene, a da se pritom  ne postavlja pitanje odakle dolaze primarni energenti (ugljen, nafta, uran...) i tko isporucuje tehnologiju. 
Ne samo da se kod nuklearnih elektrana i velikih  termoelektrana,  u pravilu, ne koristi otpadna toplina, s gospodarstvenog stajalista jos  je znacajnije da se energenti  moraju uvesti. Tako se trosenjem devize  opterecuje  platna bilanca drzave. To je faktor koji posebno opterecuje privrede s niskom stopom izvoza, a sto se ne mora odraziti u energetskoj racunici, ali je utoliko nepovoljnije za ukupno gospodarstvo. K tomu, mora se u pravilu uvesti  i tehnologiju - s istim negativnim gospodarskim ucincima. 
Kada su u pitanju investicije u solarnu energiju,  ponajprije  se radi o tome da je energent besplatan te uopce ne opterecuje platnu bilancu. I tehniku je u principu moguce proizvesti u zemlji jer  za to nisu potrebna velika proizvodna postrojenja. To se ne odnosi samo na proizvodnju solarnih kolektora, koja je u Hrvatskoj moguca, nego i na druge solarne tehnologije. U zemlji se tako otvaraju radna mjesta, pa su zbog smanjenja nezaposlenosti solarne investicije  isplative i onda kada bi konacna cijene energije bila jos visa. 
U svim ovim pribliznim, ali nepobitnim racunicama jos uopce nisu ukljucene ekoloske prednosti tj. cijena izbjegnutih steta u okolisu. 

Zato Vašem projektu želim potreban uspjeh.
dr. Hermann Scheer, 10. 2. 1997.

 - 1999. dobitnik Alternativne nobelove nagrade 
- predsjedavajuci EUROSOLAR-a 
- predsjedavajuci  odbora za poljoprivredu  parlamenta Europskog savjeta 
- clan njemackog parlament 

Prijedlog o osnivanju Fonada SUNČEVA LIPA iznenadio me i oduševio jer djeluje  jasno i uvjerljivo, a opterecenje od 1 lipe po potrošenom kWh u socijalnom pogledu je pravedno. Uvjeren sam da se iz ove kvote mogu financirati svi ostali alternativni  izvori: stedljive zarulje, ucinkovitiji elektro uredjaji, vjetrogeneratori na otocima,  ali i  fotonaponski uredjaji  ako je nužno. 

inž. Güenther Schwärzler,  
Energija i regionalno savjetovalište, Beč, 3. 2. 1997. 
KONCEPT I OBLIKOVANJE, TOMISLAV LEROTIĆ, 1995.
Mislim da je prijedlog veoma dobar. U Njemackoj  postoji model sufinanciranja kojim se  proizvodjacima elektricne energije iz obnovljivih izvora garantira cijena koja pokriva njihove troskove proizvodnje (do 2 DM/kWh), sto cijenu el.energije povecava za maksimalno 1%. 
Povecanje koje Vi predlazete znatno je nize, ono je zapravo skromno. 
Zelimo Vam mnogo uspjeha u ostvarenju Vasih ideja ...

dr. Klaus Heidler, 
Frauenhofer Institut, Solarni energetski sustavi,  Freiburg, 31. 1. 1997. 
Strucne analize su pokazale da se oko 30% od ukupno utrosene energije trosi bespotrebno.Tome je vise razloga od kojih su najcesce neznanje i nemar odnos prema racionalnom trosenju. Buduci da potrosnja energije stalno raste i te tvz. bacene energije ce rasti. Stoga je prijeko potrebito javnost tj. pucanstvo informirati i motivirati za stednju svih vidova energije. Jedan od nacina je i objektivan prikaz primjene obnovljive  energije u prvom redu sunceve. 
Prvi korak bio bi uvo|enje „SUNCEVE LIPE” kojom bi se potakle ugradba  suncevih kolektora  tamo  gdje je to primjereno. 
To je obimam posao koji iziskuje  temeljite primjene.

prof. dr. Petar Grisogono, Split 

Cestitamo na Vasoj inicijativi kojoj je cilj  pospjesiti koristenje  solarne energije i u Vasoj zemlji. Vas  prijedlog da se  po potrosenom kWh  el. energije odvoji 1 lipa , veoma je razborit jer bi se tako oslobodila sredstva koja bi se mogla investirati u  djelotvorno koristenje energije. Mi iz udruge SOLEILsuisse jos jednom Vam cestitamo na Vasoj ideji  i nadamo se da cete naici na  razumijevanje  politickih institucija , gradjanki i gradjana vase zemlje. 
Molimo  Vas da nas informirate o daljnjem tijeku projekta. 
Uz najbolje suncane pozdrave
 
dr. A. Nidecker, Švicarsko udruženje za sunčevu energiju, Basel, 25. 2.1997 

Vasem projektu koji potice stednju energije i primjenu solarne energije zelimo puno uspjeha. Ono sto se na poticanju alternativnih energija radi u Njemackoj i drugim europskim  zemljama moralo bi i u Hrvatkoj biti moguce. 
Kod nas se ugradnja solarnih kolektora  potice subvencijama od 100 do 1000 DEM. Takodjer se subvencionira i ugradnja fotonaponskih sustava...
Kod nas vec nekoliko godina zakon obvezuje elektroprivredna poduzeca  da od privatnih proizvodaca otkupljuju elektricnu energiju iz alternativnih izvora. 

Njemačka udruga za sunčevu energiju  Hans-Ulrich Kirchner 
International Solar Energy Society - German Section, München, 14. 2. 1997. 

Kao sto Vam je poznato, bila sam i ja sudionik skupa koji je inicirala Lijepa  Nasa na kojem sam podrzala prijedlog formiranja fonda SUNČEVA LIPA.Od prijedloga do realizacije je obicno dugi put, stoga treba osmisliti sve detalje kako bi mjerodavni za sprovo|enje ove uplate imali jasnu  predodzbu o cijelom projektu. 
Motiviranje javnosti moze biti uspjesno ako se predoci vise detalja o ovom projektu. Primjerice o kriterijima za ugradnju solarnih kotektora, provo|enje ove ugradnje i kontrole izvrsenog. Vjerujem da ste i Vi slicno razmisljali te da ce ova znacajna akcija ubrzo dobiti na tempu. Drugi projekt je drugacije vrste od prvog. Nedvojbeno, zamjena klasicnih zarulja sa fluo zaruljama vodi ka stednji el. energije ali prelazak na njihovu masovnu upotrebu zahtijeva vrijeme i mogucnost  potrosaca. Dakako i ovu akciju treba detaljno osmisliti. 
O svemu ovome trebalo bi pisati u biltenu Sunceva lipa koji planirate, ali i drugim oblicima javne  komunikacije. 
Mogu zakljuciti s misljenjem da su nasi sunarodnjaci u vecini za zastitu okolisa i stednju energije, ali nazalost, razina mogucnosti za ulaganje vecine je veoma niska. 
Stoga oba projekta koje ste inicirali trebaju biti podrzani od svih nadleznih institucija jer je zastita okolisa i stednja energije od opceg nacionalnog interesa. 

prof. dr. sc. Rabadan  Ljiljana Pilić-Rabadan, FESB Split, 3. 1. 1997.

Je li smanjenje emisija CO2 jedini kriterij za ocjenu solarnih sustava ? 
Tko bi o crkvenom   zboru sudio samo na temelju jacine glasa,  jeftinije bi prosao kupnjom sirene. Ipak, u tom slucaju morao bi se  odreci onog bitnog.  Slicnu gresku cini  svatko, tko  solarni uredjaj na crkvenom  krovu vidi iskljucivo kao  mogucnost smanjenja emisija ugljicnog dioksida. 
Religioznost razlicitih epoha dala je sakralnim gradjevinama njihov jedinstveni karakter. Tako je traganje za  zastitom i spokojem u Bogu, svoj  izraz naslo u romanickim crkvama slicnim utvrdama.  U visokim gotickim zvonicima moze se prepoznati stremljenje k nebeskom  kraljevstvu.....Danasnja se religioznost okrece konkretnim svjetskim problemima. Vjernici krscani spoznaju svoju suodgovornostn u ocuvanju bozjeg  djela. 
No, to do danas jos nije naslo svoj simbolicki  izraz u crkvenim  gradjevinama. Natpis na pokojoj  zupskoj kuci   da je u svrhu stednje energije  temperatura grijanja namjerno smanjena i da je izolacija  prozora i zidova poboljsana, ide doduse u tom pravcu, ali na  ovaj se nacin obracamo i skljucivo intelektu. Simbolima takve „zaobnilaznice” ne trebaju. 

Simboli na crkvama  Solarni sustavi „beru” jedan od  darova prirode kao ljetinu s plodne njive. Ispitivanja javnog mijenja pokazala su da koristenje energije Sunca nailazi na odobravanje i budi nadu i  kod onih kojima nedostaje tehnicko znanje. Nastojanja da se potrebe za energijom zadovolje tako da se ne ugrozava covjek, dolazece generacije i okolnji svijet, odgovaraju vjerskom osjecaju aktivnih krscana. 

Društvo za promicanje korištenja sunačeve energije, Aachen 

Vruce teme i izvrsne ideje. 
Sirom svijeta sve više ljudi se zagrijava za ideju solarnog grijanja vode - i to s razlogom. Ideja koristenja najobilnijeg izvora energije na ovom planetu za grijanje vode nije ništa novo, ali je industrijska revolucija interes mnogih društava okrenula od sunca prema fosilnim gorivima cije  negativne efekte tek pocinjemo razumijevati. Danas se nalazimo u ranim fazama druge energetske revolucije - koju u dvadesetom stoljecu djelomicno vodi preporod solarnog zagrijavanja vode. 
U meduvremenu, solarno grijanje vode  ponovo je postalo popularno u S.A.D.-u, gdje su od sredine 7o.-tih do sredine 80.-tih  deseci kompanija pozurili postaviti 1.5 milijun kolektora. Japan sada u svijetu vodi u solarnim grijacima vode, koje se tamo moze pronaci na više od 4.5 bilijuna zgrada. .... 

Zahvaljujem na mogućnosti  da doprinesem projektu fond Sunčaneva Lipa. 
Seth Dunn, WorldWach Institute, Washington DC 


Spremni smo participirati u poticanju racionalne potrosnje i ekoloski prihvatljive proizvodnje elektricnene energije,naravno uz odogvarajuce programiranje akcija  u zajednictvu  sa svim sudionicima stvaranja i  provedbe hrvatske energetske politike. 
Sredisnje mjesto prikupljanja i rada svih korisnih ideja  iz domene energetike je program PROHES koji vodi Energetski institut Hrvoje Pozar - Zagreb, pa Vam predlazemo, a i sami cemo se za to zaloziti,  da Vase inicijative u vezi koristenja sunceve energije (Fond Sunceva lipa) i ucinkovitijih  rasjetnih tijela dobiju pravu valorizaciju preko projekta  PROHES i nakon toga zažive i u praksi. 

direktor Direkcije Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb 
mr. Ante Čurković, dipl. inž.  Zagreb, 16. 1. 1997. 
Vecu radost i srecu od onoga sto citam u Vasoj obavijesti od 14. prosinca l997 nisam mogao u ovo - u izravnom i prenesenom smislu bezizgledno maglovito, tmurno, rekao bih morbidno - vrijeme do zivjeti. Cestitam Vam od srca na Vasem pocetnom uspjehu i zelim Vam da najuspjesnije krenete odmah dalje...nakon 1/4 stoljeca dugog i napornog prodikanja o nuznosti koristenja Sunceve energije ...
Od g. 1990. do danas pokusao sam jos posebno zainteresirati znanstvene krugove i objasniti im nuznosti potrebe uvodjenja primjene Sunceve energije, no naisao sam na potpunu gluhocu i nerazumijevanje.
U novoj godini 1997. zelim Vama osobno sve najbolje, a prije svega mnogo uspjeha u uvodjenju Sunceve energije u nas svakidasnji zivot.

S mnogo sunčevih pozdrava
akademik, prof. dr. Zvonimir Devide, 13. 1. 1997.
S velikim interesom sam pogledao materijale koje ste mi poslali .... 
... nego mi dozvolite samo par rijeci  vezanih uz  Vase projekte. Iako, prema osobnom uvjerenju, imam razvijenu "ekološku svijest" nikada se nisam aktivno ukljucio ni u jednu ekološku inicijativu. Bit cu iskren i reci da sam po prvi puta zaintrigiran prije svega zbog toga sto su Vama dva projekta vrlo  konkretna s relativno jasnim ciljevima Moja osobna razmišljanja o odnosu prema  energetskim resursima ponajprije rezoniraju s vasim projektom. 
 
Ja sam, u okviru svojih mogucnosti, spreman da Vam pomognem u ostvarenju tog plemenitog cilja. 

dr. Petar P. fizičar, 17. 2. 1997.

Suma od  100 milijuna godisnje od Sunceve lipe moze  se izvanredno investirati  u gradnju nekoliko tisuca novih apsorbera (Koncar producira solarne apsorbere za oko 8000 kuna)  i gradnju nekoliko vjtroturbina (jedna  500 kW turbina kosta danas u Njemackoj  3 - 4  milijuna kuna). To je mali pocetak, ali vazan, jer bismo konacno mogli dobiti eksperimentalne,  a ne samo teoretske informacije o nasim obnovljivim energetskim potencijalima. To ce sigurno biti jedan odlucujuci  market push, ali i test da establisment i gradjani  problem energetske buducnosti Hravtske uzimlju ozbiljno, a to znaci programiranje, a ne rasipno krpanje! Kako se ti objekti mogu graditi modularno (kao lego kocke nadogradjivati, prema potrebi i novcu) oni ne predstavljaju neki veliki rizik za investicije. 
Sunceva Lipa mogla bi biti presudna da li  ce se Hrvatska odluciti, na vrijeme , za obnovljivu opciju. 
Zapocni i polovicu je napravljeno, rekli bi stari Rimljani.  Investicija SUNCEVA LIPA za obnovljivu energiju predstavlja dugorocnu investiciju  u ekolosku  Hrvatsku od koje svi profitiraju, od nase djece do turizma. Zato ne treba pitati komu i gdje investirati, jer je jasno da treba ondje graditi gdje je ekoloski i ekonomski najpovoljnije. 

dr. Ivo Derado, Maks Planck Institut, München 
Primio sam Vaše pismo od 28. 12. 1996, u kojem ste me upoznali s inicijetivom za osnivanje fonda SUNČEVA LIPA i pokretanje akcije NEGAWATTIMA do MEGAWATTA.

Mislim da dijelim stanoviste mnogih, da je ova inicijativa za svaku pohvalu. Rado se odazivam Vašem pozivu za suradnju pri izdavanju biltena SUNČEVA LIPA. Za tu svrhu prilazem SKRACENI PRIKAZ IDEJNOG PROJEKTA OBITELJSKE SUNCANE KUCE.

Branko Zakošek, dipl. ing. Rijeka, Tehnološki centar, 13. 01. 1997.

Vecu radost i srecu od onoga sto citam u Vasoj obavijesti od 14. prosinca l997 nisam mogao u ovo - u izravnom i prenesenom smislu bezizgledno maglovito, tmurno, rekao bih morbidno - vrijeme do zivjeti. Cestitam Vam od srca na Vasem pocetnom uspjehu i zelim Vam da najuspjesnije krenete odmah dalje...nakon 1/4 stoljeca dugog i napornog prodikanja o nuznosti koristenja Sunceve energije ...
Od g. 1990. do danas pokusao sam jos posebno zainteresirati znanstvene krugove i objasniti im nuznosti potrebe uvodjenja primjene Sunceve energije, no naisao sam na potpunu gluhocu i nerazumijevanje.
U novoj godini 1997. zelim Vama osobno sve najbolje, a prije svega mnogo uspjeha u uvodjenju Sunceve energije u nas svakidasnji zivot.

S mnogo sunčevih pozdrava
akademik, prof. dr. Zvonimir Devide, 13. 1. 1997.

 

Primio sam Vaše pismo od 28. 12. 1996, u kojem ste me upoznali s inicijetivom za osnivanje fonda SUNČEVA LIPA i pokretanje akcije NEGAWATTIMA do MEGAWATTA.Mislim da dijelim stanoviste mnogih, da je ova inicijativa za svaku pohvalu. Rado se odazivam Vašem pozivu za suradnju pri izdavanju biltena SUNČEVA LIPA. Za tu svrhu prilazem SKRACENI PRIKAZ IDEJNOG PROJEKTA OBITELJSKE SUNCANE KUCE.

Branko Zakošek, dipl. ing. Rijeka, Tehnološki centar, 13. 01. 1997.

 

Primio sam Vaše pismo od 28. 12. 1996, u kojem ste me upoznali s inicijetivom za osnivanje fonda SUNČEVA LIPA i pokretanje akcije NEGAWATTIMA do MEGAWATTA.

Mislim da dijelim stanoviste mnogih, da je ova inicijativa za svaku pohvalu. Rado se odazivam Vašem pozivu za suradnju pri izdavanju biltena SUNČEVA LIPA. Za tu svrhu prilazem SKRACENI PRIKAZ IDEJNOG PROJEKTA OBITELJSKE SUNCANE KUCE.

Branko Zakošek, dipl. ing. Rijeka, Tehnološki centar, 13. 01. 1997.

 

.KONCEPT I OBLIKOVANJE, TOMISLAV LEROTIĆ, 1995...

S velikim smo interesom procitali Vase  prijedloge o stednji energije i o projektu koristenja sunceve energije. NABU (Naturschutzbund) stoji na stajalistu da energetska politika koja  vodi racuna o klimi  i  okoljnjem svijetu, mora  razvijati energetsku privredu koja ce se temeljiti na obnovljivim izvorima, racionalnom koristenju energije i smanjenoj potrosnji energije. 
S obzirom na sve vece stete za covjeka i prirodu i prijetece klimatske katastrofe diljem svijeta, nuzan je hitan zaokret prema ekoloski  prihvatljivom snabdjevanju energijom, s ciljem izbjegavanje fosilnih i  nuklearnih izvora energije. Alternativa je u solarnoj privredi uz drasticno smanjenje  potrosnje energije. 
Put kojim ste  krenuli svojim  prijedlogom  programa stednje i koristenja energije Sunca, na tragu je tog  zaokreta koji je nuzno potreban za ocuvanje prirodne osnove  zivota. U tom smislu  NABU u  potpunosti odobravaVas koncept za buducnost. 
U novom promisljanju  opskrbe  energijom nezaobilazno je koristenje obnovljivih izvora energije,  prvenstveno energije Sunca. Da bi se postigla siroka primjena sunceve energije, potrebno je provesti u  djelo promidzbene koncepte poput Vaseg. 
Za druge projekte stednje energije, vazno je uzeti  u obzir znanje i zahtjeve stedisa energije na 
najvaznijim  mjestima stednje - u privatnim domacinstvima. 

Zelimo Vam mnogo energije  i uspjeha u Vasim projektima 
Stefanie LOTZ 
Naturschutzbund Deutschland  (NABU) e.V. 
Udruzenje za zastitu prirode, Njemacka 
Bonn, 28. 2. 1997. 

U svezi s vasom zamolbom da novcanim prilogom  pomognemo tiskanju biltena i promidzbenih plakata, kako biste publiciranjem  tekstova nasih i svjetskih   znanstvenika pomogli edukaciji potrosaca,  potakli stednju svih vrsti energenata njihovim djelotvornim koristenjem, te potakli primjenu obnovljivih izvora energije na dobrobit okolisa i gospodarstva, obavjestavamo vas da ovo Ministarstvo nema sredstava za te namjene.

POMOĆNIK MINISTRA  Željko Lalić, dipl. inž. 
Republika Hrvatska ministarstvo gospodarstva 
Klasa 310-02/97-01/12 ur. broj: 526-04-97-02
Zagreb, 18. 2. 1997.

 
DESET GODINA KASNIJE!

VJESNIK, Dubrovnik, 5. listopada 2006.

Predlozeno je da kucanstva koja primjerice godišnje troše oko 3500 kilovatsati struje placaju dodatak od oko dvije kune, ime bi se prve godine skupilo oko 100 milijuna kuna za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, ali ce konacne iznose odrediti Vlada, rekao je Leo Prelec, direktor HROTE-a.

www.vjesnik.hr/html/2006/10/05/Clanak.asp?r=gos&c=1

Toliko godina unazad, ni mi u Hrvatskoj ali vjerujte ni i u Evropi, nitko nije toliko paznje posvecivao energetici, energetsim izvorima, energetskoj ucinkovitosti, energija je bila poprilicno jeftina i takva su vremena nazalost iza nas.
Danas energija vise nije jeftina, danas energija nije vise jako dostupna i zato i ovakove konferencije jesu vrlo vazne i vrlo nuzne.

Damir Polančec
potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva.
Split, 12. 5. 2008. na prvoj radnoj konferenciji
Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama RH

 

 

HEP i kupci, 27. 6. 2007.

Naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije

Od 1. srpnja 2007. godine uvodi se plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije(OIE) koja će vrijediti za sve kupce električne energije na području Hrvatske.

Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja Europska unija donijela je zakonsku regulativu koja se odnosi na donošenje obvezujućih ili poticajnih mjera u uporabi obnovljivih izvora energije koju je Hrvatska dužna implementirati u svoj sustav. Provođenjem tih mjera Hrvatska će se svrstati uz bok većini europskih zemalja koje svoje mehanizme potpore za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ostvaruju kroz zakonom regulirani sustav zajamčenih cijena. Troškovi proizvodnje električne energije iz OIE su veći od troškova proizvodnje električne energije iz konvencionalnih elektrana. Zbog toga proizvodnja energije iz obnovljivih izvora nije konkurentna na tržištu električne energije. Iz tog razloga je povlaštenim proizvođačima nužno nadoknaditi veće troškove proizvodnje kroz neki od mehanizama potpore Mjesečni računi kupaca uvećat će se u prosjeku za 2,60 lipa+ PDV, a tako prikupljena sredstva koristit će se za isplatu poticajne cijene koju će Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE d.o.o.) plaćati povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju, sukladno Tarifnom sustavu.

Prikupljanje naknade vršit će se kroz uobičajeni sustav plaćanja električne energije, dakle putem računa i uplatnica HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. za tarifne kupce, odnosno putem računa za utrošenu električnu energiju koje opskrbljivač izdaje povlaštenim kupcima. Kupcima iz kategorije kućanstvo koji plaćaju putem mjesečnih novčanih obveza (akontacijskih rata) mogu dostaviti stanje svojeg brojila na dan 1. srpnja 2007. (očitanja će se primati do 10. srpnja 2007. godine). Na temelju dostavljenog stanja brojila kupcima će se obračunati naknada za poticanje proizvodnje iz OIE te kao takva prikazati u idućem redovnom obračunu. Za kupce koji ne dostave stanje svojeg brojila u navedenom roku, bit će napravljena procjena stanja brojila na dan 1. srpnja 2007. godine na temelju podataka o potrošnji dobivenih redovnim očitanjem.

Hrvatska elektroprivreda, 27. 6. 2007.

PS

Morate znati da imamo blizu milijun i osam stotina tisuća potrošača u zemlji. Svi oni bi, dakle, izdvajali jednu "ekološku lipu". Pitanje je po kojim kriterijima bi solarni uređaji bili ugrađivani. Može se očekivati da bi prednost imali prognanici, a njihove kuće su uglavnom u dalmatinskom  zaleđu, gdje stupanj insolacije nije isti kao uz Jadransku  obalu.

Hrvatska elektroprivreda
Direktor inž. Damir Begović,  SD, 13. 4. 1996.
MAIL
15 GODINA MINI ELEKTRANE NA BALKONU