Uprava Dalmacijacementa spremna je izvršiti preinake svojih postrojenja kako bi do 2004. godine, osim temeljnoga goriva, pocela koristiti i alternativna, tocnije komunalni otpad.

ministar Božo Kovačević,
siječanj, 2001.


Zašto zamjena goriva i (su)spaljivanje smeća u cementarama
DC Readimix u Kaštelima?


 

Sve nas  koji se vec godinama angaziramo za ekoloski i gospodarski primjereno postupanje s otpadom pogodila je najava ministra Kovacevica da ce se od 2004. komunalni otpad spaljivati kao alternativno gorivo u pecima Dalmacijecementa.
Spaljivanje gorivog dijela komunalnog otpada u spalionicama ili cementarama , pa makar se to nazivalo "alternativnim gorivom" , nije ekoloski prihvatljivo jer se time unistavaju vrijedni ostaci tvari, npr. papir koji bi se  mogao obnavljat i do sedam puta.
Spaljivanje nije primjereno jer  NE potice izbjegavanje stvaranja otpada i njegovo odvojeno sakupljanje , a to su osnovna nacela rukovanja  otpadom  za koje  se mi zalazemo.

Dapace, ovakav pristup potice  stvaranje STO VISE otpada  kako bi se investicije cementara u prilagodjavanje tehnoloskog procesa koristenju  "alternativnog goriva" sto prije isplatile.
U nekim zapadnim zemljama  spaljivanje se  prakticira NAKON sto se iskoriste sve ekoloski prihvatljivije mogucnosti, pa tako npr.  spalionice u Njemackoj u medjuvremenu imaju sve manje otpada za spaljivanje i postaju nerentabilne.

Nije nam poznato da su nasa ministarstva, inspekcije, lokalne vlasti  nesto napravile u cilju smanjenja kolicine smeca.
No, jos  nije kasno ispraviti pogreske proslosti.

U Splitu je , nakon sto smo  vise od jednog desetljeca odgovorne u gradu poticali, prije nekoliko mjeseci  krenuo pilot-projekt  skupljanja starog papira.

i ja sam za odvojeno prikupljanje ili spaljivanje



MI ODVOJENO PRIKUPLJAMO,
A MINISTAR BI suSPALJIVAO!?

U jednom gradskom kotaru su poneki od postojecih  kontejnera obojeni u plavo, s natpisom PAPIR I KARTON.
Time je za samo mjesec dana  prikupljeno više od 10 tona papira. Za pocetak -  vise nego dobro!!!

/U Splitu se dnevno baci vise od 70 tona papira. Tvornice papira uvoze stari  papir u Hrvatsku... /

Kako bi bilo da vec sad nesto ucinimo i ne cekamo 2004 ? Pokusajmo natjerti odgovorne,
a u tome ce nas ministar sigurno podrzat:,
da se papir odvojeno prikuplja,
a da svi oni koji prodaju svoje proizvode u nepovratnoj ambalazi napokon  pocnu postovati  zakon
i sami pocnu prikuplajti svoj  amabalazni otpad. /
Sto je s tuzbom INI, Coca Coli, Vindiji, Pepsi Coli, Amfori.... ?/

Kada  odvojimo gorivi dio (papir i plastiku ), a  organski kompostiramo, nece biti potrebe za spaljivanjem.
Spaljivanje je skuplje i ekoloski neprihvatljivije.
Oni koji su protiv odvojenog prikupljanja neka izvole paliti, ali ne nas racun.
/ Cujemo da se i Zagrebu nudi SPALIONICA komunalnog otpada./


sijecnja 2001. . 
T. Lerotic





Udruga za zastitu okolisa i unaprijedjenje kulture zivljenja 

ZIVOT Sv. Kajo-Solin 

Solinske mladezi 17 

21210 Solin

Republika Hravtska 
Bozo Kovacevic

Ministarvo p.u. i zastite okolisa, Zagreb

Zupanija Splitsko-dalmatinska 
Ured za Prostorno uredjenje i zastitu okolisa, Split 

Miroslav Alebic´ 
Koordinator studije Dalmacijecementa, Sinj

Predmet:
Prigovor na Studiju o utjecaju na okolis zahvata-rekonstrukcije postrojenja za prihvat, manipulaciju i mlijevenje ugljen i petrol koksa sa skladistenjem i lozenjem praha ugljen-petrol koksa u Dalmacijacementu

Iznosimo nas prigovor na gore navedenu Studiju, jer smatramo da ista nije napravljena u skladu sa Zakonom o zastiti okolisa republike Hravtske. 
U istom je napisano da se u podrucju treceg kategorije kakvoce zraka ( to se odnosi i na Kastelanski bazen )

ne moze izdati lokacijska,  gradjevinska ili uporabna dozvola za rekonstrukciju postojeceg - ako se novom gradnjom ili rekontrucijom ne osigura smanjenja oneciscavanja zraka ili da se povisenje oneciscenosti  zraka u okolici objeka ne bude vece od 1% GV, uz uvjet da je u tijeku provodjenja sanacijskog programa za postojece izvore zagadjenja. 

Prema mjerenjima Zavoda za javno zdravlje na podrucju Sv. Kajo -Rudnik oneciscenje je 
preslo granicnu vrijednost za 82% (kada ce se pristupiti sanaciji drobilice ne zna se) , a na podrucju izmedju tvornice Sv. Kajo i Sv Juraj 12,5 % te ova podrucja imaju zrak trece kategorije zagadjenja. 

Takodjer smatramo da nije eticno, a ni zakonom odobreno da u komisiji koja ocjenjuje ovu 
Studiju sjede clanovi koji su direktno ili pak indirektno sudjelovali u izradi iste APO-a. 

Kao primjer bi naveli: 

Kresimira Popovica suautora knjige - Moguca uloga hrvatske industrije cementa u sustavu gospodarenja otpadom

Vladimira Jelavica  iz Ekoenerga

Tatjana Tomic voditeljicu ispitivanja mjerenja prasenja iz pogona DC-

Stoga apeliramo na Vas koji u ovom slucaju odlucujete da se trovacu prostora i ljudi ugljenu-petrol koksu ne dozvoli koristenje u proizvodnim pogonima Dalmacijecementa Readymix te da DC - RMC  konkurentnost na trzistu trazi u prihvatljivijem energentu. 

NOTA BENE: Mudri stihovi Tina Ujevica: 
Mi smo isli putem. Put je bio dug. Kasno spoznasmo da je taj put krug.
kao da upozoravaju na velike pogreske koje su do  sada pocinjene bezbroj puta nad ovim nasim 

Zaljevom. Ostaje nam samo se nadati da ovaj put nece biti kasno. 

Molimo Vas za razumijevanje, a iznad svega za eticnost odnosno moralnu odluku, 
S postovanjem, 

Predsjednistvo udruge ZIVOT 
Solin, 5. sijecnja 2001. 



   UDRUGA ZIVOT   IZ SVETOGA KAJE:    DC krši Zakon 
Stav Udruge za zaštitu okoliša i   unaprjedjenje kulture zivljenja "Zivot" iz Svetoga Kaje jest da DC ozbiljno krši Zakon o zaštiti okoliša, prema kojemu se u   podruèjima trece kategorije kakvoce zraka ne moze izdati   lokacijska, gradjevna ili    uporabna dozvola za novi izvor  zagadjenja, niti za rekonstrukciju postojeceg - ako se novom gradnjom ili rekonstrukcijom ne    osigura smanjenje oneciscenostizraka, ili da povisenje onecistenosti zraka u okolici bjekta ne bude vece od jedan  posto od granicnih vrijednosti, uz uvjet da je u tijeku provodjenje sanacijskog programa za postojeæe izvore zagadjenja. Prema mjerenjima  Zavoda za javno zdravstvo, na  podrucju Sv.Kajo—Rudnik  oneciscenje je preslo granicu za   82 posto, a na podrucju izmedu  tvornica Sv.Kajo i Sv.Juraj 12,5    posto te ova podrucja imaju zrak trece kategorije zagadjenja! turisticki grad, razvijene poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. Isto tako, tvrde politicke stranke Kastela, dovodjenjem  ugljena u vodu pada EKO-projekt tezak 300 milijuna maraka, koji ce dijelom financirati gradjani iz komunalnih doprinosa.
 U Studiji stoji da DC u svojoj najvecoj tvornici Sv.Juraj u K. Suæurcu namjerava uspostaviti centralni sustav za prihvat, skladistenje, susenje i mljevenje ugljena i petrol-koksa te za distribuciju praha. Ugljen i petrol-koks za potrebe tvornica dopremao bi se brodovima u Ploce, odakle bi se manjim brodovima dovozio u Kastela. U njihovim bi pecima za potrebe  proizvodnje izgaralo 250 000 tona ugljena ( 70 % petrol-koksa i 30 % ugljena)
godisnje. Zbog zabrane prometovanja Cestom   dr. Franje Tudjmana kamionima tezim od sedam tona, ovom bi cestom prometovala dnevno 142 manja kamiona, cime bi   dio Kaštela i Solina postao interni tvornicki krug, upozoravaju Kastelani. Zastracujuce izgleda cinjenica, kaze se u peticiji  koja je dana na potpisivanje gradanima, da nakon izgaranja ugljena i petrol-koksa ostaje 5 do 20 posto pepela, sto znaci  tonu pepela po stanovniku Kastela godisnje.

IVNA BUCAN, PPP LIJEPA NASA IZ KASTELA:   Atak na Kaštel Sucurac

Prof. Ivna Bucan, predsjednica PPP Lijepa naša iz Kastela, drzi kako ce ovim cinom najvise biti ugrozeni stanovnici  Kastel Sucurca jer ce, ako studija bude prihvacena, za to naselje znaciti veliko opterecenje transporta kopnom i morem, a o posljedicama za zdravlje da i ne govorimo.

 - Ovo je atak na Kaštel Sucurac jer nigdje u svijetu ugljen nije ništa drugo doli zagadjvac - naglasila je prof. Bucan.





VINKO JANJAK, PREDSJEDNIK UPRAVE DALMACIJACEMENTA:

Zelimo biti dobar susjed Kaštelanima

 Piše: Igor CAKTAS

— Dalmacijacement je pokrenuo projekte poboljsanja proizvodnih kapaciteta i prelaska na novo pogonsko gorivo radiprofita i ekonomiènosti, sto ne skrivamo, ali je i pokrenuo projekte zaštite okolisa upravo zato sto zeli biti dobar susjed Kastelima, Solinu i Splitu — naglašava Vinko Janjak, predsjednik Uprave Dalmacijacementa.
 — Odgovoran sam za sedam tisuca ljudi koji zive od Dalmacijacementa, racunajuci 800 nasih radnika, clanove njihovih obitelji te one tvrtke s kojima suradjujemo kao s dobavljacima, ali sam odgovoran i za oko 400 tisuca ljudi koji zive na prostoru u kojemu radi DC. Zato sam kao Hrvat izKatuna i pokrenuo projekte zastite okolisa cim sam dosao na celno mjesto tvrtke prije godinu i poldana i opet naglasavam da cu odrzati rijec — prasenje iz pogona Dalmacijacementa do pocetka proljeca 2002. bit ce ispod najstrozih europskih i hrvatskih normativa.

Janjak je naveo kako je Dalmacijacement izabrao novu naprednu tehnologiju vrecastih filtara umjesto nepouzdanih elektrostatskih, za što je u prvoj fazi ulozeno 10 milijuna maraka, a nova investicija od 12 milijuna maraka odnosi se na zamjenu filtara na dvjema pecima u pogonima Sv.Juraj i Sv.Kajo.

Celnik Dalmacijacementa tvrdi kako ce prelazak na mjesavinu ugljena i petrol-koksa uz izgradnju novoga postrojenja biti potpuno zatvoreni sustav uz kontinuirano pracenje svih izvora oneciscenja i uz pridrzavavanje svih zakonskih propisa, a ugljen i petrol-koks ce se dopremati iz Ploca upravo zato da se izbjegnu problemi oko zagadenja okolisa, jer æe se u Kastela dopremati potrebne kolicine goriva s time da se grad ne pretvori u terminal za prihvat ugljena.

 " Svi nasi projekti nisu zakulisne igre i otvoreni smo za suradnju s lokalnom samoupravom i ekoloskim udrugama, jer nam je cilj isti gospodarski razvoj uz strogo pridrzavanje ekoloskih standarda " zakljucuje celnik Dalmacijacementa.


 
    UDRUGA ZIVOT  IZ SVETOGA KAJE: 

DC krsi Zakon  Stav Udruge za zastitu okolisa iunaprjedjenje kulture zivljenja Zivot iz Svetoga Kaje jest da DC ozbiljno krsi Zakon o zastiti okolisa, prema kojemu se u podrucjima trece kategorije  kakvoce zraka ne moze izdati lokacijska, gradjevna ili uporabna dozvola za novi izvor zagadjenja, niti za rekonstrukciju   postojeceg - ako se novom  gradnjom ili rekonstrukcijom ne  osigura smanjenje oneciscenosti  zraka,
ili da povisenje oneciscenosti zraka u okolici objekta ne bude vece od jedan posto od granicnih vrijednosti, 

uz uvjet da je u tijeku  provodjenje sanacijskog    programa za postojece izvore   zagadjenja. Prema mjerenjima    Zavoda za javno zdravstvo,
na podrucju Sv.Kajo—Rudnik onecišæenje je prešlo granicu za 82 posto, a na podruèju izmedju tvornica Sv.Kajo i Sv.Juraj 12,5posto te ova podrucja imaju zrak trece kategorije zagadenja!
 

ZACUDJUJCE IZJAVE IZ DALMACIJE CEMENTA 
Ministastvo prostornog uredjenja i zastite okolisa reagiralo je na razne neistinite tvrdnje pojedinih gradjana i organizacija koje su se mogle procitati u dnevnim novinama nakon posjete Boze Kovacevica Splitu
.

- Posjet Splitu, kao i svi sastanci, odrzan je na prijedlog i u organizaciji grada Splita, te na poziv gradonacelnika Ivana Skarica. Buduci da je tema bila zbrinjavanje komunalnog otpada , u Dalmacijacementu su iskazali svoju namjeru da do 2004. godine zapocnu s koristenjem alternativnog goriva (preradjenog komunalnog otpada) u pogonima Sv. Juraj i Sv. Kajo. To su, dapace, navelikao jedan od prva tri prioriteta, pa to vise zacudjuje izjava predstavnika Uprave DC-a da ova tvornica "nije zainteresirana za spaljivanje komunalnog otpada zbog dodatnih troskova."

Za lokacijsku dozvolu DC-u za prosirenje tvornickog kruga Sv. Juraj za manipulaciju i transport rasutih tereta, Ministarstvo tvrdi da je izdana u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju te GUP-om Kastela.

O Studiji utjecaja na okolis, koja je izgradjena na zahtjev Dalamacijecementa zbog namjere da kao pogonsko gorivo koristi ugljen, Ministarstvo ce se izjasniti nakon zavrsetka javne rasprave i primitka zakljucaka komisije koja ce predloziti odobravanje ili uskracivanje odobrenja za namjeravani zahvat, stoji u priopcenju Ministarstva prostornog uredjenja i zastite okolisa, potpisanom od glasnogovornice Marijane Petir.-

  
29. 12.2000. Slobodna Dalmacija, D. Petranovic


OTVORENO PISMO KASTELANSKIH STRANAKA NAJVISIM DRZAVNIM DUZNOSNICIMA:
Zaustavite "Dalmacijacement"!

U ime vise od deset tisuca gradjana koji su svojim potpisima peticije ustali u zastitu okolisa, pozivamo vas da zurno zaustavite jos jedan ekocid koji nam prijeti, stoji, medu ostalim, u otvorenom pismu Stjepanu Mesicu, Ivici Racanu, Zlatku Tomcicu, Bozi Kovacevicu i dr. Branimiru Lukscic´u

Pise: Mirjana LJUBIĆ

Predstavnici kastelanskih stranaka SDP-a, HSS-a, HSP-a, HNS-a, HKDU-a, HSLS-a, HDZ-a i LS-a, kao i predstavnici ekoloskih udruga Lijepa nasa i Sunce, Turisticke zajednice Kastela i Gradske uprave, u nazocnosti predstavnika medija, potpisali su jucer zajednicko otvoreno pismo koje su uputili Stjepanu Mesic´u, predsjedniku RH, Ivici Racanu, predsjedniku Vlade, Zlatku Tomcic´u, predsjedniku Sabora, Saborskom odboru za zastitu okolisa, Bozi Kovacevic´u, ministru zastite okolisa i prostornog urecenja, te prof. Branimiru Luksic´u, zupanu splitsko-dalmatinskom: - U ime vise od 10 tisuc´a gra?ana koji su svojim potpisom ustali u zastitu dostojanstva i zdravlja, kako sebe, tako i svojih obitelji, ali i
okolisa u kojem zive, pozivamo vas da zurno zaustavite jos jedan ekocid koji nam prijeti. Izvjesc ujemo vas da se zbog propusta nadleznog ministarstva i Zupanije splitsko-dalmatinske, nasilnog zadiranja privatnog kapitala, ali i upitnih interesa nasi zivoti i zdravlje, kao i opstanak na ovom prostoru dovodi u pitanje - navodi se u pismu.

Grdjani Kastela, Solina i Splita su na nogama, upozoravaju potpisnici.Svakodnevnim potpisivanjem peticije, kao i brojnim prosvjedima jasno iodlucno kazu NE namjeri da se ugljen i petrol-koks koriste kao pogonsko gorivo u Dalmacijacementu. Ovo poduzece, upozoravaju stranke i udruge, u vlasnistvu multinacionalne kompanije ReadyMix, davno je izgubilo povjerenje gradjana jer su njihova dosadasnja zagadjenja zraka, vode i tla svakodnevna i prekomjerna.

U proteklih nekoliko godina, ovo poduzecce, koje je smjessteno na najgusce naseljenom dijelu hrvatskog Jadrana s vise od 250 tisuca stanovnika svakodnevno izaziva nova zagadjenja, a sada nam besramno, iskljucivo zbog vlastitog interesa, pokusava servirati ugljen i petrol-koks. U otvorenom pismu kastelanske politicke stranke zatrazile su od osoba kojima je pismo upuceno povlacenje svih (nelegalno) izdatih dozvola za prosirenje tvornickog kruga Sv. Jurja, povlacenje koncesije za prekrcaj rasutih tereta, ispitivanje procesa pretvorbe i privatizacije poduzec´a, pokretanje permanentnog monitoringa oneciscenja, pokretanje nadzora nad hitnim saniranjem ekoloskih rana u tupinolomima i na morskoj obali.

Gradani Splita, Solina i Kastela nece prestati potpisivati peticiju protiv uvo?enja novog zagadenja na ovo podrucju sve dok se ne odazovete nasem zahtjevu i prekinete sve akcije vezane za ishodovanje potrebitih
dozvola, navode potpisnici. Ako se u roku od 30 dana ne povuku sporne odluke, gradjani ovog podrucja zatrazit ce zastitu Medjunarodnog suda, kao i pomoc meunarodnih ekoloskih udruga, te ce im pokazati gdje se trosi medjunarodni zajam od 360 milijuna DEM koji je odobren za saniranje postojeceg zagadjenja Kastelanskog zaljeva.

 

   SPALIONICE SMEĆA spaljivati ?

Temeljni razlozi zbog kojih spalionice smeca (komunalnog, medicinskiog, industrijskog otpada,
s tim sto je  posljednji posebno poglavlje) nisu prihvatljivo rjesenje: 

     A) Spaljivanje smeca (posebno kucnog/ komunalnog) protivno je svim ekologijskim principima i  spoznajama. Kod spaljivanja unistavaju se visokostrukturira-ni/organizirani oblici tvari/materije - to  napose vrijedi za organski/ bioloski otpad, papir, i veliki dio polimernih otpadaka (plastika) - da bi se  dobilo potpuno bezvrijedne i jos k tome u pravilu vrlo stetne nove otpatke: sljaku, pepeo i dimne    plinove. 

      B) Ostaci nakon spaljivanja, posebno njihove najotrovnije komponente, predstavljaju novo tesko oneciscenje okolisa: zraka, zemlje i vode, dakle nove i uglavnom nerjesive ekoloske probleme. 
Dovoljno je spomenuti dioksinsku/dibenzofuransku grupu strahovitih otrova. Oneciscenje prirode i covjekova okolisa tim otrovima jedan je od najvecih globalnih ekoloskih problema. Oni su neizbjezni sadrzaj sljake (osamdeset puta vise od dopustene granice), pepela (i do tisucu puta vise) i dima koji

nastaje u spalionicama otpada. 

      C) Pritom je eventalno pridobivanje energije vrlo problematicno, tim vise sto za proces spaljivanja treba dodavati gorivo (plin, ulje). 

      D) Masa novih otpadaka, ne racunajuci dimne plinove, iznosi 30% pocetne (smanjenje volumena pritom,  od zanemarive je   koristi ako se uracunaju usporedne stete!), ako se spaljuje nerazvrstani otpad. Taj  postotak je i mnogo veci kod obicnog razvrstavanja/odvajanja pojedinih otpadaka, dok je energetska  bilanca izrazito negativna. 

      E) Stoga je spaljivanje otpada besmisleno, buduci da se uz razumno i civilizirano postupanje s otpadom, najveci dio tvari moze preoblikovati u nove korisne tvari, bez stete po okolis i prirodu. Vice od 60%    komunalnog otpada cine papir, bioloski/organski ostaci i polimerni materijali. Daljih 30% su staklo, metali i  gradevinski materijali. Za sve to vec postoje tehnologije i mogucnosti za razumno postupanje, preradu i   uporabu. 

      F) Temeljni preduvjet za takvo rjesavanje problema je u prvom redu odvojeno/selektivno skupljanje i napose strategije za smanjivanje i slabljenje procesa stvaranja otpada. To je nadasve  civilizacijski/kulturni zahtjev i eticka /moralna obveza.

SPALJIVANJE OTPADA U PECIMA CEMENTARAspaljivati ?

Kada procjenjujemo pojedine postupke zbrinjavanja otpada, ponajprije moramo nacelno ocijeniti
da li ti postupci ispunjavaju osnovne zahtjeve
koji se postavljaju pred suvremeno zbrinjavanje otpada, od kojih su posebno  vazni slijedeci:

- unistiti opasne tvari u otpadu, odnosno sprijeciti njihovo oslobadanje u okolis,
- izbjeci stvaranja dodatnih stetnih tvari u postupku zbrinjavanja otpada, 
- izbjeci ponovno vracanja stetnih tvari iz otpada u kruzni tok tvari.

Ispunjavanje ova tri zahtjeva bilo je mjerodavno pri prosudbi razlicitih sustava zbrinjavanja otpada koje je za jednu komunu u Njemackoj proveo neovisni institut za primjenjena ekoloska istrazivanja, Öko-Institut, Darmstat. Kao jedna od opcija zbrinjavanja otpada razmatrana je i mogucnost njegovog spaljivanja u tvornici cementa. 

Sukladno navedenim zahtjevima koji se postavljaju pred onoga tko zeli otpad zbrinuti na suvremen nacin, Öko -Institut svoju  prosudbu razlicitih varijanti zbrinjavanja otpada temelji na slijedecim kriterijima:
1. Oslobadjanje organskih spojeva  u postupku zbrinjavana

2. O stvaranje novih anorganmskih  spojeva u postupku zbrinjavana

3. Ponovno vracanje teskih metala  iz otpada u kruzne tokove tvari

1. Oslobadanje organskih spojeva (dioksini, furani)
Postupcima  zbrinjavanja   u kojima se otpad spaljuje  (spalionice,  tvornice cementa) na visokim temperaturama,  unistavaju se dugozivuci organski spojevi u otpadu, ali  pritom  nastaju novi  (kemijska reakcija poznata pod imenom de-novo-sinteza) kao npr. u slucaju  dioksina, tako sveukupno moze doci do povecanja  kolicine dioksina. Novonastali organski spojevi  putem  zraka i sljake ponovno dospjevaju u kruzni tok tvari.

  Do emisija lako hlapljivih organskih spojeva  u industriji cementa dolazi na onim  mjestima u procesu proizvodnje  gdje zbog nizih  temperatura   ili nedostatka CO2 ne dode do potpunog izgaranja organskih spojeva iz otpada.
Zbog  specificnih uvjeta proizvodnje u cementnoj industriji moze se racunati s relativno ogranicenim stvaranjem novih organskih  spojeva  u odnosu na  spalionice, ali je  zbog  losijeg prociscavanja dimnih plinova  u tvornicama cementa emisija organskih  spojeva u  okolis  jednaka onoj iz spalionica .

2. Stvaranje novih anorganskih spojeva  (Nox, SO2)
U svim procesima gorenja dolazi do stvaranja dusikovih oksida cija kolicina ovisi o vrsti goriva, nacinu   i uvjetima izgaranja.

Cementna industrija ima  na poseban nacin problema  sa stvaranjem dusikovih oksida. Uvjetovano visokim temperaturama i viskom zraka potrebnim u procesu proizvodne, stvaraju se i emitiraju velike  kolicine NOx koje dospjevaju u  atmosferu. Tu  dolazi do reakcija u kojima se stvara dusicna kiselina. Ona je sastavni dio „kiselih kisa", opasna za okolis i   zdravlje ljudi .  Osim dusikovih oksida  tvornice cementa  emitiraju i velike kolicine SO2. Izgaranjem otpada kolicine SO2 se povecavaju. Pritom lakohlapljivi  spojevi sumpora u dimnim plinovima izlaze u atmosferu  gdje  oksidacijom nastaje sumporna kiselina , tako|er sadstavni dio „kiselih kisa, s poznatim posljedicama.

3. Ponovno vracanje teskih metala u kruzni tok tvari
Buduci da se teski metali ni jednim postupkom zbrinjavanja ne mogu unistiti, cilj zbrinjvanja otpada mora biti nastojanje da ih se trajno iskljuci iz kruznog toka tvari. Izgaranjem otpada u tvornicama cementa, teski metali se ne izkljucuju iz kruznog toka tvari.  U pogledu emitiranja teskih metala, cementna industrija ima posebno znacenje. To se u prvom trenutku ne cini logicnim, buduci da ona nije vezana uz preradu metala. Slijedeci razlozi dovode do toga da je cementna industrija veliki  izvor zagadivanja  teskim metalima:

- cementna industrija preraduje velike kolicine sirovina im goriva koji po svojoj prirodi sadrze teske metale,

- sekundarne sirovine koje se koriste u proizvodnji cementa ( koncentrati zeljeza, sljaka) cesto sadrze veoma visoki postotak teskih metala

- cementna industrija sve vise nastoji dio primarnog goriva (ugljen, tesko ulje) zamijeniti sekundarnim (rabljene gume, staro ulje, plastika)  koje sadrzi daleko vece kolicine teskih metala od primarnog goriva .

prasina - ugljen - otpad

Proizvodni proces se odvija pri visokim temperaturama (1450°C) .Pri tim se temperaturama u nekoj vrsti „termicke destilacije" teski metali o odvajaju iz sirovina i goriva, da bi se na nizim temperaturama kondenzirali i presli na prasinu ali i na sirovinu. Na taj nacin dolazi do  kontinuiranog koncentriranja teskih metala u tvz. unutrasnjem kruznom toku. K tome, koncentracija teskih metala povecava se dodatno  i  iz tvz. vanjskog kruga: naime,  prasina iz filtera koja sadrzi teske metale mijesa sa sirovinom i ponovno vraca u proces proizvodnje.  Tako povecana  koncentracija uvjetuje i sve vece emisije lakohlapljivih teskih metala i sve vecu opasnost od prasine, posebno kada  prasina zbog nestabilnosti u procesu proizvodnje koje dovode do iskljucenja filtera dospije u okolis. Ovo posebno vrijedi za teskohlapljive   teske metale (olovo, cink, arsen, krom) koji su kod temperatura pri kojoj plinovi prolaze kroz filter (110°C) skoro iskljucivo vezani na cestice prasina. Lakohlapljive teske metale (ziva, talij, kadmij) pak  postojeci filtri tasko mogu zadrzati buduci da najvecim dijelom kroz filtre produ u plinovitom stanju. Zbog gore opisanog koncentriranja teskih metala, emisije talija iznose do 95% kolicine unesene u proces proizvodnje,  emisije zive iznose preko 90%.
Emisije teskih metala  izazvane  sagorjevanjem otpada u industriji cementa  ovise prvenstveno o odnosu  kolicine ovih opasnih tvari u otpadu u odnosu na regularno gorivo. Buduci da je  kolicina zive u otpadu u odnosu na klicinu zive npr. u ugljenu daleko veca, i buduci da je filtrima  tesko sprijeciti njezinu emisiju u okolis, tvornice cementa su u ovom pogledu veliki zagadivaci.

Onaj dio teskih metala koji nije dospio u okolis u plinovitom stanju kroz dimnjak, talozi se i koncentrira u  procesu proizvodnje u klinkeru, ili pak u dospijeva u gotov proizvod (cement) tako sto se klinkeru dodaje prasina iz filtera. Tako i se preko gotovog proizvoda ove opasni otrovi ponovno vracaju u kruzni tok tvari te postoji opravdana bojazan od zdravstvenih posljedica (alergeni  i kancerogeni ucinci) kod onih koji su u direktnom dodiru s cementom kao i od zagadivanja tla i vode u buducnosti  zbog ispiranja teskih metala  iz gradevinskog otpada.

Dada Lerotić


Stari papir  može se do  sedam puta reciklirati, a samo jednom spaliti _
plakati Tomislav Lerotić 2001.
 



MINISTAR ZAŠTITE OKOLIŠA
ŠTITI INTERESE NAŠE INDUSTRIJE!?

SD, MAGAZIN 8. 3. 2003



 
LINKOVI

_ varesenews.it
_ arnoldwoolley
_ chaseireland.org
_ pro-grossenlueder
_ mvca.co.uk
_ noincineratorsforeurope
_ circoloambiente
_ mvaeuropark
_ tavernolademocratica


_ no-burn.org
Burning waste in cement kilns is another form
of incineration, and it wastes resources and
results in emissions that are harmful to people's health


globus 27. 6. 2003.

globus 27. 6. 2003.



http://www.angelfire.com/ks/sucurac/dc.html
Kave Dalmacijecementa, Rudnik Sv. Juraj odlagalište  
( ulica Joze Kljakovic Santica 1998.)

Tko je to dozvolio ?
kava deponija otpada

Pogled na Kozjak, 1998.
Split, 14. 10. 2002.