SAŽETAK PREDAVANJA

Srećko Božićević, Hidrologija područja Lećevice

U prostoru dalmatinskog krša s vrlo složenom geološkom građom područja Lećevica u Zagori, tipičan je primjer za izraženu okršenost te postojanje podzemnog vodenog tečenja, koje se drenira ili pojavljuje na površinskim priobalnim izvorima sve od Pantana do Jadra i Žrnovnice.
Pojava površinske vode koju ovdje nalazimo samo u nekim bunarima ili u povremenim izvorima manje izdašnosti vezana je uz lokalne proslojke nepropusnog dolomita ili laporovite naslage geološki mlađih sedimenata.
Svaki građevinski zahvat (cesta, industrijski pogon, gradnja naselja i sl.) vrlo je problematično i riskantno zadiranje u postojeći reljef sa stanovišta narušavanja prirodnog stanja, koji ovdje postoji već vjekovima. Njega samo nastanjuju relativno malobrojna seoska domaćinstva u nekoliko zaseoka, sela i gradića vezana uz nevelika obradiva polja, dolce ili vrtače.
Okršenost i morfološki izraženu razlomljenost krednih naslaga karakterizira pojava brojnih speleoloških objekata različite dubine, a rasjedi i pukotine vezani uz tektonske pokrete u geološkoj prošlosti vrlo brzo odvode svu nadošlu količinu proljetno-jesenjih padalina duboko ispod površine do vodonepropusne podloge. Ovisno o rasporedu ili stratigrafskoj izmjeni uslojenih vapnenačko-dolomitskih naslaga, zatim o tektonikom uvjetovanih zona nepropusnih proslojaka ili blokova u području Dalmatinske Zagore, upozorava nas na sigurnu opasnost zagađenja te vode zbog neprimjerenih ili nekontroliranih zahvata na okršenoj površini.
Želimo li uočiti pravilan odnos između kretanja podzemnih voda na ovom području i odrediti točno zone nužne zaštite izvorišta, potrebno je da boju-traser ubacimo u odgovarajuće izbušenu bušotinu ili duboku jamu i opažamo vrijeme pojave na priobalnim izvorima. Kretanje podzemne vode u vrijeme niskih voda u podzemlju posvema je drugačije i polaganije za razliku od stanja kad je nivo podzemnih voda prirodno viši! Ovisno o tom stanju moguće je točno određivanje zaštitnih zona izvora uz saznanje, koje područje valja posebno štititi od zagađenja!? U ovom izlaganju bit će govora o propustima koji su učinjeni s tog hidrogeološkog stanovišta na području Lećevice. 



Dr. sc. Srećko Božićević, dipl. ing. geologije –hidrogeologije, speleolog, viši je znanstveni suradnik – sada u mirovini.
Radio je 40 godina u Hrvatskom geološkom institutu objavljujući terenska istraživanja te hidrogeološka ispitivanja površinskih i podzemnih voda u kršu.
Specijalnost su mu bila speleološka istraživanja i izrada nacrta pronađenih speleoloških pojava. Surađivao je u nadzoru pri gradnji brana u kršu radi realizacije umjetnih akumulacija te pri izgradnji hidrotehničkih i cestovnih tunela – sve od Istre preko Velebita, Mosora do Dubrovnika i Popova polja.
Magistrirao je s temom: “Hidrogeologija ponornice Gacke i ponor Perinka u Donjem Švičkom jezeru“,  a doktorska disertacija mu je bila obrada i objašnjenje nastanka 1300 speleoloških pojava Istre uz otkriće nabušene kaverne ogromnih dimenzija s podzemnim vodenim tokom uz cestovni tunel Učka.
U području dalmatinske Zagore aktivno je sudjelovao kod izrade njene hidrogeološke karte, te bojenja i promatranja
podzemnih vodenih tokova na prostoru utvrđenih slivova od Pantana do Jadra i Žrnovnice uz Jadransku obalu.
Za svoj dugogodišnji rad i aktivnosti na očuvanju okoliša, godine 2007. primio je Republičku nagradu “Ivo Horvat“ za životno djelo na zaštiti naše prirode. Objavio je nekoliko knjiga i stotinjak stručnih, znanstvenih i popularnih članaka.

Stanko Uršić, Daleko bolje od odlagališta u Lećevici

Izgradnjom novoga velikog odlagališta posebne vrste u Lećevici, koje inače nastoje promovirati kao mjesto gdje bi se gospodarilo otpadom, Split može ostati bez pitke vode. Ako ne bude toga, prijete, ostaje vam Karepovac. I jedno i drugo potpuno je nepotrebno. Može se izabrati daleko mudrije i bolje rješenje.
U javnosti neprestano stvaraju dojam i sliku da je problem otpada i smeća posvuda, pa tako i u Splitu, zamalo nerješiv. To je teška zabluda, ali čini se i isto toliko teška prijevara koja se uporno ponavlja u interesu onih koji bi na tome htjeli olako zaraditi.  Na golemu štetu ovoga i budućih naraštaja i na sramotu grada Splita.
Problem otpada i smeća nije teško riješiti. Potrebno je, prije svega, nešto odgovornoga ponašanja gradske uprave ali i svih građana.
Nije problem novac, doista, jer je ekološko rješenje "zapada" pet do sedam puta manje od najjeftinijeg neekološkog, a milijun puta bolje, efikasnije  i zdravije, i otvara  nova radna mjesta te rasterećuje gradski proračun. Dakle, daleko je bolje od svega dosad ponuđenog.
Trebalo bi iskoristiti priliku. 

Prof. dr. sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar, (Predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Izvan redovitog akademskog okvira angažiran gotovo dva desetljeća također u ekološkim pitanjima kao pitanjima općega dobra, u rasponu od problema otpada i smeća, prljavih industrija do ekološki zasnovane energetike /vjetroenergija, solarna energija/ i pitanja voda. Ranije vanjski član saborskog odbora za okoliš i član brojnih državnih povjerenstava za procjenu utjecaja na okoliš. Uz ostalo i za propalu Zagrebačku spalionicu PUTO, ( kada je jedini napisao negativno, izdvojeno mišljenje o tom kasnije propalom projektu). Voditelj interdisciplinarne skupine za studiju projekta Eko otok Krk, etc.

               
         REPUBLIKA HRVATSKA                                                                                                     
MINISTARSTVO  ZAŠTITE OKOLIŠA,
PROSTORNOG UREĐENJA I
GRADITELJSTVA
Ulica Republike Austrije 20, 10 000 Zagreb      

Zagreb, 09. ožujka 2010. godine

JAVNIM GLASILIMA

OČITOVANJE MINISTARSTVA NA DANAŠNJU JAVNU TRIBINU POD NASLOVOM „NEMOJ TROVATI MOJE JADRO I KRKU“

U zadnjih pet godina čelni ljudi i djelatnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nebrojeno su puta razgovarali s predstavnicima civilnog društva o projektu gradnje Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici.

Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici predviđen je prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i Prostornim planom uređenja općine Lećevica kao i Strategijom gospodarenja otpadom RH.  Nakon njegove izgradnje zatvorit će se sva odlagališta komunalnog otpada na području Splitsko-dalmatinske županije i time bitno poboljšati stanje zaštite okoliša na tom području. Na toj su lokaciji  obavljeni istraživački radovi uz odobrenje Hrvatskih šuma, privatnih posjednika zemljišta, Mjesnog odbora Kladnjice i Općine Lećevica. Udruge Rast i Zvona Zagore tražila su dodatne istraživačke radove i izradu studije o mogućnosti korištenja odlagališta Karepovac kao županijskog centra. Spomenuti dokumenti su izrađeni a Ministarstvo je dodatno naručilo i reviziju hidrogeoloških istražnih radova od strane Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Komisija za ocjenu studije utjecaja na okoliš prije zaključivanja rada dodatno je također razmotrila sve navedene dokumente i prihvatila studiju. Nakon toga Općina Lećevica i Mjesni odbor Kladnjice donijeli su odluku o prihvaćanju izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom na području Kladnjice. Sve poslove oko izgradnje centra vodi Splitsko-dalmatinska županija.   

Studiju utjecaja na okoliš za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici izradila je stručna ovlaštena tvrtka «IPZ Uniprojekt MCF». Na izradi studije radili su stručnjaci za područje biotehnlogije, fizike, kemijske tehnologije, strojarstva, bioekologije, geologije itd. Studija je bila na javnom uvidu od 4. do 17 svibnja 2005. u Općini Lećevica a javna rasprava održana je 16. svibnja 2005. Studija je obradila mjere zaštite tla, vode, atmosfere, zaštitu od buke, požara itd.

U Hrvatskoj trenutno ima 257 neuređenih službenih odlagališta komunalnog otpada i oko 3000 "divljih" smetlišta što se negativno odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Strateško je opredjeljenje naše zemlje izgradnja do najviše 21 centra gospodarenja otpadom uz primjenu najsuvremenijih tehnoloških rješenja što će pridonijeti izgradnji efikasnog i efektivnog sustava gospodarenja otpadom.

Imajući sve navedeno u vidu ne razumijemo razloge i motivaciju protivljenja projektu. Svi prigovori kojima su se udruge dosad suprotstavljale gradnji županijskog centra za gospodarenje otpadom pobijeni su stručnom argumentacijom različitih stručnih institucija. U ime potpuno neargumentiranog stava «mi smo protiv» udruge stalno prozivaju i prave pritisak na sve institucije, osobito stručne, izražavajući sumnju u njihove sudove.

S poštovanjem,
Odjel za odnose s javnošću

Kata Gojević, glasnogovornica
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

ODGOVOR Kati Gojević, glasnogovornici MZOPU
NA OČITOVANJE MINISTARSTVA NA DANAŠNJU JAVNU TRIBINU POD NASLOVOM
„NEMOJ TROVATI MOJE JADRO I KRKU“

Poštovana gospođo Kate Gojević,
Vas kao da ne zabrinjava činjenica da se traser ubačen u rupu 16. 5. 2006. na području planiranog odlagališta pojavio u Jadru nakon 66 dana. To je svim protivnicima kao i znanstvenicima koji su oprezni, dovoljan razlog da postupe po “načelu opreza” i usprotive se tom suludom projektu.
Nije li voda naše strateško blago, i nije li naša dužnost biti protiv i stalno prozivati i vršiti pritisak na (ne) odgovorne. 

Molim Vas, pitajte Ministricu i one u čije ime pišete dopise jesu li spremni preuzeti ODGOVORNOST ako se procijedne vode s odlagališta u Lećevici pojave u Jadru, u našoj pitkoj vodi? 
Jesu li pripremili ili razmišljaju li o sadržaju priopćenja za javnost, za pučanstvo Splita i Dalmacije ako se dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi? Što ćete nam tada poručiti putem medija? 

Nitko, pa ni autori studije na koju se pozivate, nam ne garantira da će podloga ispod planiranog odlagališta biti 100% nepropusna, da nije moguće pomicanje tla, da je potres ne može oštetiti ili uništiti. 
Da, «mi smo protiv» tog suludog projekta. Mi smo ZA, za ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom i za to se zalažemo preko dvadeset godina. Smeće i manipulaciju sa smećem u planiranim „Centrima“ trebalo bi napokon zaboraviti. 

I molim Vas lijepo, napokon bi bilo vrijeme da se putem javnih glasila priopćenjem obratite svim ne/odgovornima u JLS koji krše Zakon o otpadu od 1996., koji ne provode Planove gospodarenja otpadom ili ih uopće nemaju pa su nas doveli u situaciju s "257 neuređenih službenih odlagališta komunalnog otpada i oko 3000 "divljih" smetlišta što se negativno odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet."

Da nam kasnije, ponovno, ne predbacite, "nitko se do tada od građana .... nije obratio Ministartvu". HRT, Eko zona, 7. 10. 2009.
Za Vašu informaciju mi smo upozoravali Državnu upravu, JLS, tvrtke... od 1996., a kasnije i MZOPU.
Upozorenja su u privitku.

S pošovanjem,
Tomislav Lerotić, Split, 11. 3. 2010.

u privitku: