"Centri za gospodarenje otpadom biti ce moderni pogoni u kojima ce se, nakon odvajanja vrijednih svojstava otpada, u mehanicko biološkom postrojenju obrađivati preostali otpad. To je oprema i tehnologija koja jamci sigurno zbrinjavanje otpada, a s obzirom na ekolosku rentu i mogucnost zaposljavanja stanovnistva i odredjeni gospodarski napredak podrucja na kojem se centar nalazi. Kako bi otklonili svoje predrasude, svim "nevjernim Tomama" preporucio bi da odu na primjer, u slovensko Celje i pogledaju njihov centar za gospodarenje otpadom te se uvjere da se tu ne radi ni o kakvoj "ekoloskoj bombi", nego o sofisticiranoj te za okolis i zdravlje potpuno neskodljivoj tehnologiji zbrinjavanja otpada."

Vinko Mladineo, FZOEU, SD 5. 6. 2010.
VIŠE
...


Komentar Dr. Lucica objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 14. lipnja. 2010.
NA DINARSKOM KRŠU SVAKA KAP PONIRE U KRŠ

Lažni argumenti i sumnjiva etika direktora Fonda za zaštitu prirode
U intrevjuu kojeg je SD 5. lipnja objavila s ravnateljem Fonda za zaštitu prirode Vinkom Mladineom – uz Dan okoliša – izrečena je skadalozna manipulacija da bi za otklanjanje predrasuda sve „nevjerne Tome“ trebale otići u Celje i pogledati njihov centar za gospodarenje otpadom. Budući je to rečeno u vezi „otpora u Lećevici“, Mladineo je svoj postupak povratka na čvrstu vjeru temeljio na činjenici da ta dva mjesta imaju slične geoekološke uvjete.

Celje pripada središnjem pojasu krša u Sloveniji, Predalpskom ili Osamljenom kršu, čija je poroznost gotovo zanemarivo mala u odnosu na naš krš. Prema literaturi, u njemu se propusne stijene pojavljuju samo u obliku manjih ili većih otoka okruženih nepropusnim slojevima. Ponekad su pećine rijetki znak da je krš prisutan, a nekih krških oblika, poput većih ponornica, pećina ili zaravni – nema.

Pored ovoga, Slovenija ima još dva tipa krša: Alpski i Dinarski. Potonjem u cijelosti pripada krš u Hrvatskoj. O stupnju poroznosti ova dva tipa krša govore podaci o speleološkim objektima: u slovenskom dijelu Dinarskog krša je 85 posto svih na državnom teritoriju Dežele, a to dovoljno govori što se biva s oborinama: na Dinarskom kršu svaka kap ponire u podzemlje, gdje se okuplja i pojavljuje na izvorima, a na Osamljenom kršu teče površinski. U literaturi o kršu Celje nigdje nije spomenuto, a najvažniji ekološki sustavi su vrbaci! Gdje je vrba jasno je da nema propusnosti. Sve je to sasvim razumljiv razlog zašto je Celje podesno za odlagališta. Što vrijedi za Dinarski krš u Sloveniji vrijedi i za Dinarski krš u Hrvatskoj, još i više. Uspoređivati krš oko Celja s onim oko Lećevice isto je što i ognjište uspoređivati sa šumskim požarom. Krš Dalmacije, Heregovine i Crne Gore smatra se srcem krša ne samo u Europi, a glavno mu je obilježja da se cirkulacija voda odvija najviše podzemno!

Ovo abc krške ekologije nije potrebno znati da biste bili direktor Fonda za zaštitu prirode. Na vodeća mjesta u Hrvatskoj ne moraju se birati najstručniji, niti moraju njegovati etiku poziva. Naime, Mladineu bi glavni moralni cilj trebao biti dobro prirode. Kad je riječ o otpadu, to bi bilo neizostavno protivljenje nepotrebnoj proizvodnju otpada. Umjesto toga dubinsko rauzmijevanje Mladineove filozofije kaže: dobro je proizvoditi otpad jer se onda ljudi zapošljavaju na njegovu „zbrinjavanju“ a nastaje i odredjeni gospodarski napredak područja na kojem se centar nalazi. To piše u intervjuu. Kao: dobro je da ljudi stradavaju jer doktori imaju posla. On radije polaže na lažne argmente nego prihvaća stavove upućenih dobronamjernika, osobito čestite domaće čeljadi koja čuva svoj zavičaj. Ovo također potvrđuje opravdanost Deklaracije o kršu koja traži da se pogled na tu – u svijetu najpriznatiju našu vijednosti – treba mijenjati iz temelja.

dr. sc. Ivo Lučić, karstolog

 



 
 

 

 


ište, površine 20 ha, nalazi se u sklopu Centara u Lećevici.
podaci iz Studije o utjecaju na okoliš,
Županijskog Centra za gospodarenje otpadom (odlagalište smeća) u Lećevici. Split, 2005.

   
   
   
 

Iz Studije o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005.

 
 

udija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lci. Prostor za mehaničke i intenzivne biološke obrade 1,5 ha
Prostor dozrijevanja, stabiliziranja komposta 1,5 ha
Prostor za zbrinjavanje komposta i uskladištenje sprašene krupne frakcije (
smeća, op. TL) 20 ha
Prostor za obradu građevinskog materijala 1 ha
Prostor rezerviran za pomoćne sadržaje 1 ha

 
 

 

 
 

Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Le

 
  Odlagalište koje ostaje nakon zatvaranja Centra 2030. godine, brdo od smeća visoko 40 m.
Nakon toga će se tražiti novi Barani, nova Lećevica....
 
  Sredstva za zatvaranje, te monitoring u trajanju od 20 godina nakon zatvaranja odlagališta, skupljaju se kao posebni namjenski troškovi na posebnom računu tijekom godina rada odlagališta.
  Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005. str. 147.


 
   
 
   
   
 
  Planirano je da će odlagalište smeće (komposta i uskladištenje sprašene krupne frakcije)
u Lećevici biti puno i zatvoreno 2030. god.
   
  _peticija za ekološki zasnovan ustav gospodarenja otpadom
  _peticija protiv centra za "gospodarenje" otpadom u Lećevici
  _odabrane povezice
 
 
...HOME