ZAŠTO SE PLANIRA IZGRADNJA OPASNOG i SKUPOG
Županijskog centra za "gospodarenje" otpadom u Kladnjicama/Lećevica?

Centar se gradi jer se u Spliti i JLS ne radi prema Zakonu o otpadu, Osnovnim načelima postupanja o otpadu, Planu gospodarenja otpadom

Podaci iz Plana gospodarenja otpadom Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije govore u prilog kritičkih stavova prema planiranom načinu "gospodarenja" otpadom u Splitu kao i konceptu planiranog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici/ Kladnjicama.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji nema niti jednog "zelenog otoka" za odvojeno prikuplljanje otpada. Postavljeno je samo nekoliko stotina spremnika za odvojeno prikupljanje papira.
Na otoku Krku 2005. postavljeno je više spremnika za papir nego u ŽSD do danas. Nema mogućnosti, a niti smisla, usporedbe jer se ne prikuplja biootpad, a što je pored odvojenog prikupljanja opasnog otapada najvažnije.
Otok Krk (prosječno 40 000 stanovnika) 2005. godine uvodi ekološki zasnovan sustav
za gospodarenje otpadom. 15. 6. 2005. postavlja 1300 zelenih otoka s posudama za
biootpad, papir, staklo i met, plastiku i ostali otpad.



............spremnici za odvojeno prikupljanje na otoku Krku 1300 zelenih otoka od 2005., god. , Split 0, Dalamacija 0,....

OTOK KRK ODVOJENO PRIKUPLJA (reciklira) 30% otpada, podatak za 2009. god., a što je prema Planu gospodarenja otpadom SDŽ predviđeno 2032. god
kada će se zatvoriti planirani centar u Lećevici.)))

 

- Dobro je da nas ekoudruge prate, ali ne bi trebali pretjerivati sa zahtjevima. Radi se koliko se može, a masovnije odvojeno prikupljanje otpada treba pričekati regionalni Centar u Lećevici - smatra Rejo, koji priznaje da, kao predsjednik Skupštine Čistoće, nije posve zadovoljan njezinim angažmanom na provođenju plana.

 

veliki troskovi odvojenog prikupljanja!!!?

 

Danas u Splitu (cca 180 000 stanovnika) postoje oko 1543 mjesta za prikupljanje otpada na kojima se otpad odlaže bez mogućnosti odvajanja po vrstama. To je zdravstveno, ekološki i gospodarski upitno te nije u skladu sa Zakonom o otpadu, koji nalaže prikupljanje otpada po vrstama:
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ovoga Zakon (Članak 25) .

Prema Planu gospodarenja otpadom RH predviđeno je da se na 1000 stanovnika postavi 30 do 50 spremnika za odvojeno prikupljanje. Sukladno tome, u Spltu (200 000 stanovnika), za prihvacen sustav s 3 posude (biootpad, papir i ostalo) trebao bi imati minimalno 6000 do 10000 spremnika. Prilagođeno sustavu "tri posude" u Splitu 3000 d0 5000 za biootpad i 3000 do 5000 spremika za papir, a u vrijeme turisičke sezone i više.

2008. nije napravljena kompostara, nije postavljen niti jedan spremnik za biootpad

2009. nije napravljena kompostara, nije postavljen niti jedan spremnik za biootpad

nima splita do splita . živio karepovac

Prema Zakonu o otpadu, koji je stupio na snagu pocetkom godine, od 1. sijecnja 2005. lokalna samouprava mora komunalni otpad odvojeno prikupljati i naplacivati prema vrsti i kolicini. Taj projekt zahtijeva velike pripreme, ima dvojbi da bi mogao biti odgoden kao to je nekoliko puta odgadan i rok o sanaciji deponija.
- Angazirat cemo sve snage da se konacno pocne provoditi sortiranje otpada. Uspijemo li s prvom fazom sortiranja papira, stakla i zeljeza, za to imamo zainteresirane kupce radi daljnjeg recikliranja, to je vec 50 posto manje smeca.
Ako lokalna samouprava tu obvezu ne uspije izvršiti, zupanija ima popravni rok od sest mjeseci, a ako i ona zakaze, reagirat ce drzava. Ne mozemo vise odugovlaciti s izvrsavanjem te obveze, pogotovo ne na obali i otocima.

ministrica Marina Matulović-Dropulić, 29. 01. 2004.